U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 31 nova pozitivna osoba na covid-19 (10 osoba iz Vinkovaca, 2 iz Vukovara, 2 iz Cerne, 2 iz Ivankova, 2 iz Novih Jankovaca, 1 iz Starih Jankovaca, 1 iz Andrijaševaca, 1 iz Otoka, 1 iz Starih Mikanovaca, 1 iz Iloka, 1 iz Štitara, 1 iz Novih Mikanovaca, 1 iz Pačetina, 1 iz Bršadina, 1 iz Babine Grede, 1 iz Antina, 1 iz Nuštra i 1 iz Privlake). Preminulih nema. Trenutno je u županiji 26 osoba hospitalizirano.
Novom reformom europske poljoprivredne politike želi se osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane po pristupačnim cijenama i sa što manje birokracije te zadržati mlade u ruralnim područjima. Hrvatska bi iz toga mogla profitirati s pet milijardi eura.
Europski parlament raspravljat će idući tjedan na plenarnoj sjednici, koja će se zbog pandemije koronavirusa održati putem video veze, o reformi zajedničke poljoprivredne politike Europske unije (CAP), koja bi se trebala početi provoditi 2023.
Parlament će usvojiti svoje stajalište za pregovore s Vijećem EU-a o tri ključna pitanja – potpori strateškim planovima koje izrađuju države članice, financiranju i nadzoru te zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Po podacima Eurostata, u Europskoj uniji 2016. bilo je gotovo 10,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, od čega su više od 95 posto bila obiteljska gospodarstva, a gotovo trećina njihovih vlasnika bila je starija od 65 godina.
Hrvatska može očekivati gotovo pet milijardi eura
Govoreći o predstojećoj reformi na konferenciji za novinare putem Zooma, hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP, HDZ) kazala je u petak da bi Hrvatska, po prijedlogu alokacije, mogla računati na gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Uz to, dogovoreno je da se stopa sufinaciranja za ruralni razvoj podigne sa 70 na 85 posto kad je riječ o nerazvijenim regijama.
Predstojećom reformom Parlament želi osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane, uz što manje birokracije za poljoprivrednike, naglasila je Glavak. Reforma donosi i veću fleksibilnost, veću slobodu za države članice u programiranju mjera te blaže kriterije za investicije u ruralni razvoj, kazala je.
“Želimo zaštititi ruralna područja, milijune obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja održavaju na životu ruralne zajednice i osiguravaju radna mjesta. Tu se posebno referiramo na mlade za koje želimo da ostanu u ruralnim područjima”, kazala je, izrazivši nadu da će pojednostavljenje birokracije i način raspodjele sredstava ići njima na ruku.
Glavak je podsjetila da se 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane, upozorivši da se na godišnjoj razini u EU-u baci čak 88 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Hrvatsko kućanstvo baci više od 300.000 tona hrane godišnje, što je u prosjeku 75 kilograma hrane po stanovniku, kazala je. S druge strane, od gladi i posljedica neishranjenosti u svijetu svaki dan umre više od 12.000 ljudi.
Eurozastupnica Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka, Europski konzervativci i reformisti) također je upozorila da je nedovoljna generacijska obnova jedan od većih izazova u poljoprivrednom sektoru zbog čega se svake godine smanjuje broj poljoprivrednika.
Naglasila je važnost razvoja seoskog turizma koji može značajno pridonijeti ruralnom gospodarstvu i generacijskoj obnovi. Smatra također da treba poticati tehnološke inovacije koje mogu biti pokretač promjena u poljoprivredi. U vezi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, kazala je kako je potrebno omogućiti brzu provedbu mjera u slučaju tržišnih poremećaja koje su prilagođene situaciji, kao primjerice sada u koronakrizi.
„Zajednička poljoprivredna politika EU-a trebala bi poboljšati rad poljoprivrednika u Hrvatskoj, ali Hrvatska mora pronaći način da brzo, učinkovito i transparentno” povuče europski novac, poručila je Tomašić.
Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi zadnjih godina pad u gotovo svim sektorima zbog pretjeranog jeftinog uvoza i slabe potrošačke snage. Po podacima HGK, poljoprivredna proizvodnja u RH u zadnjih pet godina smanjila se 26 posto, s oko 21 milijarde kuna 2012. na oko 17 milijardi kuna 2019.
Kompromis
Tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D) i liberali (Renew Europe), postigle su kompromis o ključnim elementima reforme zajedničke poljoprivredne politike, kazali su visoki izvori iz Europskog parlamenta na brifingu za novinare ovaj tjedan putem interneta.
Kompromis bi trebao osigurati ravnotežu između s jedne strane sigurnosti u opskrbi hranom, što se pokazalo jako važnim u aktualnoj pandemiji, te održive poljoprivredne proizvodnje s druge, kazao je izvor iz redova EPP-a. Naglasio je da je jednako tako važna i ravnoteža između održivosti i profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje ako se želi privući i zadržati mlade u poljoprivredi. “Parlament će se boriti za još više standarde u proizvodnji hrane kako bi se europskim građanima osigurala visokokvalitetna hrana po pristupačnim cijenama”, poručio je.
Reforma CAP-a
Europska komisija predstavila je 1. lipnja 2018. zakonodavne prijedloge za reformu zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020., za koju će se izdvojiti nešto manje od trećine ukupnog proračuna EU-a.
Reformom se politiku želi pojednostavniti i modernizirati, s naglaskom na rezultatima i uspješnosti. Dosadašnji isti pristup za sve zamijenit će se fleksibilnijim sustavom koji će državama članicama omogućiti veću slobodu odlučivanja. Reforma se temelji na devet ciljeva koji odražavaju gospodarski, okolišni i društveni stup politike.
Svaka država članica provest će opsežnu analizu svojih potreba i izraditi strateški plan u kojem mora navesti na koji način planira upotrijebiti sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj za ispunjenje tih potreba u skladu s općim ciljevima EU-a i koje će instrumente primjenjivati, te utvrditi vlastite konkretne ciljne vrijednosti.
Potpora dohotku ostat će ključan dio politike. Osnovna plaćanja i dalje će se temeljiti na veličini poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima. Međutim, reformom se želi dati prednost malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te poticati mlade poljoprivrednike da se bave poljoprivredom.
Komisija je predložila višu potporu po hektaru za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i smanjenje udjela primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu te ograničenje plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu u cilju pravednije raspodjele plaćanja.
Predložila je i izdvajanje najmanje dva posto sredstava za izravnu potporu dodijeljenih svakoj državi članici za mlade poljoprivrednike, uz financijsku potporu u okviru ruralnog razvoja.
Reforma donosi i veće ambicije u pogledu okoliša i klimatskih promjena. Gotovo 40 posto ukupnog proračuna za poljoprivrednu politiku trebalo bi biti namijenjeno mjerama u području klime.
Poljoprivrednici će se moći dodatno angažirati i bit će nagrađeni ako poduzmu više od obveznih mjera. Države članice EU-a razvit će dobrovoljne ekološke programe radi poticanja poljoprivrednika da provode poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš.
Vlada Republike Hrvatske pozvala je u petak građane na osobnu odgovornost pri poštivanju mjera propisanih u vezi s koronavirusom jer, kažu, ako se od toga odustane – doći će do preopterećenosti zdravstvenog sustava koji ima svoje granice.
“Ovo nije zastrašivanje ili širenje panike već apel jer je zdravstveni sustav najranjiviji i ukoliko se bolnički kapaciteti nastave puniti na ovaj način – možemo doći u situaciju da adekvatnu zdravstvenu skrb neće moći primiti ni oni koji boluju od drugih bolesti, a nužno im je potrebna. U takvoj situaciji još nismo i imamo kapacitete, ali vrlo lako možemo biti”, poručila je Vlada putem Facebooka.
Dodaju kako velik broj zaraženih osoba ne znači nužno da sve te osobe imaju iste simptome ili da jednako teško podnose virus, velika većina nema teže simptome ili ih nema uopće, ali svaki novi teži slučaj treba bolničku njegu.
Vlada je ocijenila kako su mjere koje su na snazi sasvim dovoljne da se izbjegne širenje zaraze ako se poštuju – držanje distance, redovita dezinfekcija ruku i nošenje maski, kada je to potrebno prema preporukama HZJZ-a i Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a.
“Što je manji broj zaraženih, manja je opterećenost zdravstvenoga sustava i prije ćemo doći u situaciju da se mjere mogu ukinuti”, dodaje. Kažu da u odnosu na druge EU države sa sličnim brojkama Hrvatska ima puno liberalnije mjere i žele da takve ostanu. “Život ne smije stati i upravo zato razgovaramo s gospodarstvenicima te radimo sve kako bismo nastavili živjeti sa što je moguće manje smetnji do pronalaska lijeka ili cjepiva, ali zato trebamo vašu pomoć”, napominju iz Vlade.
“Svatko od nas ima li poznaje nekoga tko ima potrebe za nekakvom zdravstvenom njegom, svatko od nas ima svoje bližnje i radi brige za njih hajdemo pokazati da zajedno možemo izdržati”, dodaju.
Na često pitanje zašto se sada preporučuju maske, a ranije to nije bilo tako, kažu da je covid-19 novi virus i kako ga upoznajemo – tako se mijenjaju i spoznaje o tome što može pomoći, a što ne u zaustavljanju njegova širenja.
“Maske su se pokazale kao dobar alat i zato apeliramo da ih nosite kada je potrebno”, zaključuju uz popis kada su maske obavezne i koji su izuzeci za njihovo nošenje.
S danom 15. listopada 2020. godine završena je još jedna „vinska“ financijska godina. Od ukupno dostupnih 10,8 milijuna eura za 2020. godinu u okviru Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, hrvatskim vinarima Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 10,1 milijun eura, čime je postotak iskorištenosti vinske omotnice veći nego ikad prije – gotovo 94%.
Od prvoga programskoga razdoblja do sada proširen je obuhvat, odnosno značajno je povećan broj mjera koje su korisnicima na raspolaganju. Pojednostavljen je provedbeni okvir i procedure, kako bi proces odobravanja i ugovaranja mogao teći brže i jednostavnije. Konkretnije, u novom programskom razdoblju pored postojećih triju mjera uvedena je nova mjera Informiranje u državama članicama, kao nadogradnja postojeće mjere Promidžbe na tržištima trećih zemlja, s intenzitetom potpore od 80% od razine maksimalno prihvatljivih troškova.
U mjeri Restrukturiranja i konverzija vinograda povećan je intenzitet potpore sa dosadašnjih 50% na 75% od razine maksimalno prihvatljivih troškova, uvedena je nadoknada gubitka dohotka za iskrčene vinograde u razdoblju od 3 godine u slučaju kada se projekt restrukturiranja i konverzije provodi na lokaciji gdje je i iskrčeni vinograd te je uvedena mogućnost pokrića troškova tzv. doprinosa u naravi kojim se korisniku nadoknađuje vrijednost izvršenih poslova u projektu koje je sam proveo, što prije nije bilo moguće. U svim mjerama, a s ciljem bržeg protoka financijskih sredstava u projektu, uvedena je isplata potpore po pojedinim provedenim aktivnostima u projektu.
U proteklom, izuzetno izazovnom razdoblju 2020. godine, a uslijed krize uzrokovane pandemijom COVID-19, uvedene su i dvije nove interventne mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina, koje su pri okončanju provedbe. Ujedno u ovom razdoblju zbog posebnih okolnosti i poremećaja koje je izazvala pandemija u svim mjerama povećavani su intenziteti potpore, tako da je u mjeri Ulaganja povećan intenzitet sa 50% na 70%, u mjeri Rekonstrukcije i konverzije vinograda s postojećih 75% na 90% u mjerama Informiranja i Promidžbe na trećim tržištima sa postojećih 80% na 90. Unatoč svim okolnostima, nove mjere, uspješna provedba ugovorenih projekata i obrada zahtjeva doprinijeli su većem iskorištenju omotnice u odnosu na sve prethodne godine.
Putem Nacionalnog programa pomoći sektoru vina u predviđenom petogodišnjem programskom razdoblju iz Europskog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske osiguran je godišnji fond od 11 milijuna eura, odnosno u pet godina ukupno više od 55 milijuna eura za razvojne projekte iz sektora vinarstva i vinogradarstva.
Vlak koji je vozio na relaciji Osijek – Virovitica zapalio se u petak oko 21 sat nedaleko od Našica., javlja PU Osječko-baranjska
Požar na vlaku, koji je vozio na relaciji Osijek – Virovitica, izbio je u jednom od vagona nekoliko kilometara nakon Našica.
U 21.15 sati došlo je do požara u vlaku 6016 koji je vozio na relaciji Osijek – Virovitica. Požar je izbio nakon što je vlak otišao iz kolodvora Našice. U vlaku je bilo 50 putnika od kojih nitko nije ozlijeđen. U tijeku je intervencija javne vatrogasne postrojbe. Putnici će biti prevezeni autobusima na relaciji Našice – Virovitica – rekla 24SATA Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica HŽ-a.
Vatrogasci su izašli na teren, a naknadnim očevidom utvrditi će se uzrok požara.
Na današnjem polaganju vijenaca na Memorijalnom groblju, na obljetnicu pogibije Blage Zadre i Alfreda Hila, nije se pojavio gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Prema podacima iz gradske uprave Penava se nalazi u samoizolaciji i čeka rezultate testiranja na korona virus.
Kako doznaje lokalni portal press032, Penava je imao temperaturu te se odlučio testirati na koronavirus.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija
Naziv projekta: Energetska obnova zgrade Dom kulture Ada na adresi Glavna 6, Općina Šodolovci, Ada
Ukupni prihvatljivi troškovi: 672.712,17 kuna
EU sufinanciranje projekta: 428.654,15 kuna
Slika 1.,2. Stanje prije obnove
Opis projekta: Projekt se provodi sukladno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetnoj osi 4 Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade, i u stambenom sektoru, te Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora. Projekt pridonosi ostvarenju ciljeva Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU), Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske i Trećeg Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti.
Rezultati projekta: Obnovom energetske funkcionalne cjeline projektirana je ušteda toplinske energije za grijanje (QH,nd) nakon provedbe projekta od 67,19 %.
Mjere energetske učinkovitosti koje se provode na zgradi: povećanje toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru, povećanje toplinske zaštite vanjskog zida, zamjena vanjske stolarije.
Energetski certifikat prije obnoveEnergetski certifikat nakon obnove
Slika 3. Stanje tijekom obnove
Slika 4. Stanje nakon obnove
Slika 5. Stanje nakon obnove
Slika 6. Stanje nakon obnove
Razdoblje provedbe projekta: Od 18.10.2018. do 17.10.2020.
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Općine Šodolovci.
Danas je obilježena 29. obljetnica pogibije junaka Domovinskog rata Blage Zadre. Na njegovom grobu na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Održan je komemorativni skup na Trpinjskoj cesti i misa zadušnica u Župnoj crkvi Gospe Fatimske.
Vijenac na njegov grob položili su i svijeće upalili članovi obitelji i rodbine Blage Zadre te brojna izaslanstva, među kojima i potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga. U ime Grada Vukovara vijenac na Zadrin grob, umjesto gradonačelnika Ivana Penava koji je u samoizolaciji, položio je njegov zamjenik Marijan Pavliček.
“Životni stil, ideale i način na koji je general bojnik Blago Zadro vidio Hrvatsku, po mnogo čemu možemo i primijeniti i danas 2020. godine. Vrlo je važno da uvijek pronosimo istinu o postojanju generacija i takvih ljudi kao što je bio general bojnik Blago Zadro”, izjavio je nakon polaganja vijenaca potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja Medved. Naglasio je da se od svih u Hrvatskoj očekuje da promiču ideale za koje je živio Blago Zadro i domoljublje kojim se rukovodio u obrani Vukovara i Hrvatske.
General bojnik Blago Zadro poginuo je u obrani Vukovara od velikosrpske agresije, kod Trpinjske ceste u Borovu naselju, 16. listopada 1991., gdje je bio zapovjednik obrane. Činom general bojnika odlikovao ga je posmrtno pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Vijenci su položeni i svijeće upaljene i na grobu bojnika Alfreda Hilla, prvog zapovjednika satnije Vojne policije Vukovar koji je također poginuo na današnji dan 1991. u Vukovaru, a pokopan je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Nakon rekordnog broja zaraženih na području Osječko-baranjske županije javnosti se obratio Stožer civilne zaštite. Ukupno je testirano 474 osobe, od kojih je 123 pozitivno. Još uvijek na području županije nema konkretnog žarišta već su novooboljeli raspoređeni u 31 naselje. Najviše novooboljelih ima u Osijeku, Đakovu, Čepinu, zatim u Belišću. U KBC Osijek leži 51 pozitivni pacijent, a njih četveri je na respiratoru.
Načelnik Stožera civilne zaštite OBŽ Petar Lagator iznio je brojke zaraženih i ljudi u samoizolaciji iz kritičnih sustava, odnosno zdravstvenog sustava, domova za starije i nemoćne te obrazovnih institucija.
U Općoj bolnici Našice pozitivno je pet djelatnika, a njih 6 je u samoizolaciji, što je troje pozitivnih više i četiri osobe više u samoizolaciji. U Domovima za starije i nemoćne ukupno je 12 pozitivnih djelatnika, a radi se o domovima iz Osijeka, Đakova i Belog Manastira. U školskom sustavu također je zabilježen porast. Sada je ukupno zaraženo 34 osobe (djelatnici i učenici) te je njih 360 u samoizolaciji.
Ravnatelj KBC-a Osijek, Željko Zubčić, objasnio je kako je jučer obrađen rekordan broj testova s tim da KBC Osijek testira uzorke i iz drugih županija. Također, dodaje kako je u pitanju vršni kapacitet koji se može ponoviti uzastopno dva do tri dana zbog djelatnika. Samostalno testirati počeo je i HZJZ Slavonski Brod i Vukovar.
Koronavirus probio je u osječku bolnicu te je ukupno oboljelo 19 liječnika i 16 medicinskih sestara. U samoizolaciji je 14 liječnika i 9 medicinskih sestara. Testirani su svi djelatnici Klinike za kirurgiju i Klinike za anesteziologiju te dio djelatnika Klinike za ginekologiju. Ravnatelj Zubčić je objasnio kako svi odjeli rade normalno dok Klinika za kirurgiju radi manjim intenzitetom i s manje operacijskih sala. U bolnici je ukupno 580 liječnika i 1300 medicinskih sestara koji se raspoređuju prema potrebi zbog čega je zdravstveni sustav osiguran.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 44-godišnji hrvatski državljanin iz Osijeka počinio kazneno djelo nedozvoljena trgovina.
Jučer, 15. listopada, temeljem naloga suda u Osijeku, kod 44-godišnjaka obavljena je pretraga vozila, doma i drugih prostorija.
Pretragom doma i drugih prostorija policijski službenici su pronašli i oduzeli 366,6 kilograma sitno rezanog duhana, dok su pretragom vozila pronašli i oduzeli 20 kilograma sitno rezanog duhana.
