Jedna osoba ozlijeđena je u prometnoj nesreći koja se dogodila u naselju Omanovac, na državnoj cesti D5.
Prema obavijesti Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave požeško-slavonske, do nesreće je došlo kada je motocikl udario u traktorsku prikolicu.
Slijedi policijski očevid kojim će se utvrditi okolnosti i uzrok nesreće.
Pitanje dovoženja dijela neopasnog otpada s lokacije u Gospiću na oporabu u cementaru NEXE u Našicama izazvalo je u srijedu opsežnu raspravu na 14. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije. Dok županica Nataša Tramišak poručuje da nema mjesta širenju panike te da se moraju poštovati svi zakonski uvjeti i procedure, vijećnici SDP-a i Možemo smatraju da građanima treba omogućiti veću transparentnost, neovisnu kontrolu i javno praćenje utjecaja na okoliš.
Županica Tramišak istaknula je kako je stav Županije od početka jasan – na području Osječko-baranjske županije ne smije se dovoziti i deponirati otpad izvan propisanih procedura, dozvola i zakonskih uvjeta. Podsjetila je da je odlukom Vlade predviđeno da se dio neopasnog otpada s lokacije u Gospiću oporabljuje u cementarama Holcim u Istri i NEXE u Našicama.
Prema njezinim riječima, ako je riječ o neopasnom otpadu koji odgovara vrstama obuhvaćenima važećim dozvolama cementare, njegova oporaba kao zamjenskog goriva ne bi trebala predstavljati problem.
Naglasila je kako zabrinutost građana treba ozbiljno shvatiti, ali smatra da rješenje nije u, kako je rekla, širenju panike, već u sustavnom pristupu gospodarenju otpadom. Dodala je da Županija nadzire izdavanje dozvola za neopasni otpad te da nije izdavala dozvole za deponiranje ili uvoz opasnog otpada na područje županije.
Županija je, nakon informacije da bi NEXE trebao sudjelovati u zbrinjavanju dijela otpada iz Gospića, zatražila podatke o vrstama i količinama otpada te rezultatima analiza. Prema informacijama koje je Uprava NEXE-a dostavila Županiji, na lokaciji u Gospiću provode se dodatne analize koje obavlja neovisni akreditirani laboratorij.
Tramišak je navela da bi NEXE trebao preuzimati samo otpad za koji analize potvrde da odgovara ključnim brojevima otpada koje cementara smije koristiti u proizvodnom procesu, dok se otpad koji ne zadovoljava propisane uvjete neće preuzimati.
Klub vijećnika SDP-a i Možemo nakon sjednice priopćio je da je zatražio konkretnije mjere povezane s dovoženjem otpada iz Gospića u Našice, uključujući veću transparentnost, neovisnu kontrolu te sustav praćenja utjecaja na okoliš i zdravlje građana. Prema njihovu priopćenju, HDZ-ova većina njihove je prijedloge odbila.
Oporbeni vijećnici smatraju da činjenica da je odluku o zbrinjavanju otpada donijela Vlada ne znači da Županija nema odgovornost prema stanovnicima područja na kojem se odluka provodi.
Navode da nisu tražili da Županija preuzme ovlasti Vlade, već da koristi vlastite ovlasti kako bi osigurala dostupnost podataka, praćenje stanja okoliša i zaštitu interesa građana. Podsjećaju i da je sama Županija ranije od NEXE-a i nadležnih tijela tražila informacije o vrstama i količinama otpada, dinamici njegova zaprimanja i oporabe, sljedivosti te mjerenjima emisija.
SDP i Možemo posebno traže da se javno objavljuju rezultati analiza otpada i mjerenja kvalitete zraka.
„Mi ne tvrdimo unaprijed da je došlo do nepravilnosti niti tvrdimo da je otpad opasan“, navodi se u priopćenju Kluba vijećnika, uz poruku da žele omogućiti građanima da provjere podatke koje iznose nadležne institucije. Ako je otpad siguran, smatraju, analize bi trebale biti javno dostupne, kao i podaci o kvaliteti zraka i načinu provođenja nadzora.
Županica je tijekom sjednice odbacila kritike dijela oporbe te istaknula da Županija ne može preuzimati zakonske ovlasti drugih državnih institucija. Poručila je da treba kažnjavati protuzakonito gospodarenje otpadom i zaustavljati ilegalan uvoz otpada, ali je dio oporbenih istupa ocijenila političkim performansom i zastrašivanjem građana.
Nakon sjednice primila je predstavnika građanske inicijative iz Našica Branislava Vukobratovića. Prema priopćenju Županije, podržala je napore inicijative usmjerene na zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te najavila nastavak praćenja situacije u okviru županijskih ovlasti.
U raspravi je otvoreno i pitanje dugoročnog gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske županije. Prema podacima Županije, godišnje na njezinu području nastaje između 80.000 i 90.000 tona otpada.
Kao ključni projekt navodi se Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji bi trebao služiti području dviju županija. Županica je istaknula da se uz centar u budućnosti planira i kogeneracijsko postrojenje za otpad s energetski uporabljivim svojstvima.
Na sjednici je spomenuta i situacija u Belišću, gdje je nadležni županijski upravni odjel ukinuo dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom društvu Livit. Tramišak je pozvala Grad Belišće i tvrtku Kombel da preispitaju daljnju suradnju s tom tvrtkom te zatražila raskid ugovora kako na toj lokaciji više ne bi dolazilo do deponiranja otpada.
Rasprava o otpadu iz Gospića tako se, osim pitanja same oporabe u cementari NEXE, pretvorila i u raspravu o tome koliko informacija treba biti javno dostupno, kakva je uloga Županije u nadzoru procesa te kako dugoročno urediti sustav gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske županije.
foto:OBŽ
Zbog požara suhe trave i raslinja uz željezničku prugu Vinkovci–Novska kod Bodegraja danas je iz preventivnih razloga obustavljen željeznički promet u oba smjera. Gašenje požara je u tijeku.
Prema informacijama Policijske uprave brodsko-posavske, Operativno-komunikacijski centar policije zaprimio je dojavu o požaru od Županijskog centra 112 u srijedu, 7. listopada, u 14.56 sati.
Željeznički promet u oba smjera obustavljen je u 15.08 sati iz preventivnih razloga.
Više od 7.000 korisnika, među kojima je većina djece, moglo bi ostati bez logopedske terapije zbog novih uvjeta koje donose Zakon o logopedskoj djelatnosti i prateći minimalni tehnički standardi, upozorila je Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP).
Privatni logopedi upozoravaju kako bi brojne prakse zbog novih zahtjeva mogle biti prisiljene zatvoriti svoja vrata, a korisnici bi tada pomoć morali potražiti u već sada preopterećenom sustavu.
Kako bi pokušali spriječiti takav scenarij, logopedi su pokrenuli peticiju, a Ustavnom sudu podnesen je i prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti dijela Zakona s Ustavom.
„Zbog novih minimalnih tehničkih uvjeta brojni logopedi primorani su napustiti kabinete koji su dosad bili adekvatni i u kojima godinama uspješno rade. Pritom alternativa često ne postoji. Prostori koji istodobno zadovoljavaju sve uvjete iznimno su rijetki, a u manjim mjestima ih uopće nema. Mnogi će logopedi zbog toga prestati s radom, a korisnici ostati bez terapije“, poručila je logopedinja i članica HALP-a Maša Jakubin.
Iz HALP-a posebno problematiziraju pojedine tehničke zahtjeve za prostore u kojima se provodi logopedska terapija.
„Teško je objasniti kako visina stropa, širina vrata, kvadratura čekaonice ili broj sanitarnih čvorova utječu na to hoće li dijete progovoriti, pravilno izgovarati glasove, prevladati teškoće u učenju ili smanjiti mucanje. Kvalitetu terapije određuje stručnost logopeda, a ne građevinske norme koje u nekim slučajevima mogu biti i prepreka terapijskom procesu“, istaknula je logopedinja i dopredsjednica HALP-a Adela Parać Kukec.
Prema rezultatima ankete HALP-a, privatni logopedi tijekom 2025. godine pružali su usluge za više od 18.000 korisnika.
Više od 40 posto privatnih logopedskih subjekata uključenih u istraživanje navelo je kako ne može zadovoljiti propisane uvjete te bi u srpnju 2027. godine moglo prestati s radom.
Prema procjenama HALP-a, to bi značilo da bi više od 7.000 korisnika moralo pronaći novog logopeda.
Logopedi upozoravaju da javni zdravstveni sustav takav broj korisnika ne bi mogao preuzeti u kratkom roku.
Na logopedsku terapiju već se sada, navode, čeka mjesecima, čak i kod privatnih logopeda, dok su liste čekanja u javnim ustanovama još duže.
„Ministarstvo zdravstva prije donošenja Zakona nije provelo istraživanje o broju privatnih logopeda, uvjetima u kojima rade ni njihovoj stručnosti. Mi smo ih na to pokušavali upozoriti i ponuditi im informacije s terena, no bez rezultata. Ne želimo čekati da se posljedice dogode pa tek onda tražiti rješenja. Vaše dijete ne bi trebalo konkurirati tisućama drugih kako bi ostvarilo pravo na terapiju“, poručila je logopedinja i članica HALP-a Matilda Poljak Šušak.
Kao jedan od ključnih problema HALP ističe i različite rokove za prilagodbu novim uvjetima.
Prema njihovim navodima, javne ustanove za prilagodbu imaju tri godine, dok privatnim praksama nakon dvije godine, ako ne zadovolje propisane uvjete, po sili zakona prestaje pravo na rad.
U HALP-u tvrde kako za takav različit tretman nisu dobili odgovarajuće obrazloženje Ministarstva zdravstva ni drugih uključenih institucija.
Zbog toga je Ustavnom sudu podnesen prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 56. Zakona o logopedskoj djelatnosti.
„Zakon stavlja privatne logopedske prakse u neravnopravan položaj spram javnih ustanova. Razlog je teško shvatljiv jer privatna praksa u Hrvatskoj postoji i zakonito djeluje već 35 godina, a iza kabineta stoje godine rada, iskustva i ulaganja u struku“, objasnila je dr. sc. Ines Galić-Jušić, prof. logoped.
Na predstavljanju kampanje ispred Ministarstva zdravstva postavljene su četiri prazne stolice kao simbol situacija u kojima bi se korisnici mogli pronaći ako se minimalni tehnički uvjeti ne izmijene.
Akcija predstavlja početak kampanje kojom privatni logopedi žele upozoriti javnost na moguće posljedice novih propisa te prikupiti podršku za njihovu izmjenu.
Iz HALP-a poručuju kako je cilj spriječiti zatvaranje velikog broja privatnih logopedskih praksi i dodatno opterećenje sustava u kojem se na terapiju već sada čeka mjesecima.
Policija traži očevice prometne nesreće koja se dogodila u ponedjeljak, 6. listopada, na Vukovarskoj cesti u Osijeku, kod zgrade Eurodoma.
Prema informacijama policije, nesreća se dogodila u 16.35 sati na Vukovarskoj cesti 31, a u njoj su sudjelovala dva vozača bicikala.
U prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta, a jedna je osoba ozlijeđena.
Kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja, policija poziva građane koji su svjedočili nesreći ili imaju korisne informacije da se osobno jave u Postaju prometne policije Osijek, Trg Lavoslava Ružičke 1, ili na broj telefona 031/237-112.
FOTO: Ilustracija
Carinski službenici na graničnom prijelazu Slavonski Šamac spriječili su pokušaj nezakonitog unosa veće količine cigareta u Hrvatsku.
Tijekom pregleda osobnog vozila njemačkih registarskih oznaka, provedenog 5. listopada 2026. godine, carinici su pronašli ukupno 29.600 cigareta obilježenih duhanskim markicama Bosne i Hercegovine.
Zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora, protiv državljanina Bosne i Hercegovine podnesena je kaznena prijava.
Prema informacijama Carinske uprave, privremeno su oduzete pronađene cigarete, ali i vozilo koje je korišteno za počinjenje kaznenog djela.
Daljnje postupanje provodi se u skladu s odredbama Kaznenog zakona.
HEP ODS pokrenuo je interaktivnu kartu raspoloživih kapaciteta distribucijske mreže koja investitorima omogućuje pregled procijenjenih mogućnosti priključenja novih elektrana i sustava za skladištenje energije.
Karta prikazuje stanje mreže i procijenjene slobodne kapacitete na pojedinim njezinim dijelovima. Tako investitori već u ranoj fazi razvoja projekta mogu procijeniti gdje bi priključenje moglo biti izvedivo.
To je osobito važno zbog sve većih ulaganja u sunčane elektrane i baterijske sustave, ali i ograničenih mogućnosti priključenja novih postrojenja na elektroenergetsku mrežu.
HEP ODS i dosad je objavljivao procjene mogućnosti prihvata novih priključnih snaga proizvodnih postrojenja i sustava za skladištenje energije po transformatorskim stanicama VN/SN. Nova karta te podatke prikazuje preglednije i čini ih dostupnijima potencijalnim investitorima.
Prikazani kapaciteti svakodnevno se mijenjaju, ovisno o novim zahtjevima za priključenje, već priključenim postrojenjima i stanju mreže. HEP ODS nastoji redovito ažurirati podatke, no ne može jamčiti njihovu pravodobnost ni točnost u trenutku podnošenja zahtjeva za EOTRP.
Zbog toga prikaz na karti nije jamstvo da će pojedini projekt biti moguće priključiti. Konačna mogućnost priključenja utvrđuje se u službenom postupku, nakon podnošenja zahtjeva za EOTRP.
Interaktivna karta dostupna je na kapaciteti.hep.hr.
Grad Osijek i GPP uprihodovali su 345 tisuća eura u prva dva tjedna naplate parkiranja, rekao je gradonačelnik Ivan Radić na sjednici Gradskoga vijeća. Istodobno je s dnevnog reda povučen prijedlog raspisivanja javnog natječaja za upravljanje Tenis centrom Osijek, nakon što su roditelji djece koja ondje treniraju prosvjedovali zbog straha od mogućeg poskupljenja.
Odgovarajući na pitanje HDZ-ova vijećnika Mate Lukića o učincima naplate, Radić je rekao da je prihod ostvaren na 665 parkirališnih mjesta u nultoj i dijelu prve zone. Usporedio ga je s prihodom koji je Grad godišnje dobivao od privatnog koncesionara za više od 3.000 parkirališnih mjesta.
Vijećnicu Možemo Katarinu Kruhonju zanimali su kriteriji prema kojima su određene cijene parkiranja, koje smatra previsokima. Radić je odgovorio da su cijene utvrđene na temelju stručne studije konzultantske kuće KPMG.
S dnevnog reda povučen je prijedlog raspisivanja natječaja za upravljanje Tenis centrom Osijek. Roditelji djece koja ondje treniraju jučer su prosvjedovali, strahujući da bi budući koncesionar mogao povećati cijene i tako dijelu djece otežati nastavak treniranja.
Na početku sjednice za drugog potpredsjednika Gradskoga vijeća izabran je SDP-ov Vjeran Marijašević. Na toj je dužnosti zamijenio Katarinu Kruhonju, koja se povukla iz osobnih razloga.
Tijekom aktualnog sata vijećnici vladajuće većine raspitivali su se o gradskim projektima, među kojima su obnova Gradskih bazena i Kopike, izgradnja i dogradnja vrtića i škola, obnova parka i dvorane Zrinjevac, nova Gradska knjižnica te obnova Strossmayerove ulice.
Marijašević je pitao gradonačelnika planira li Grad zatražiti od Unikoma i Vodovoda da obustave zaprimanje i kompostiranje kanalizacijskog mulja na otvorenoj kompostani u Podravlju, zbog neugodnih mirisa na koje upozoravaju stanovnici toga naselja.
Radić je odgovorio da je kompostana izgrađena 2016. godine, dok je SDP bio dio gradske vlasti, te ustvrdio da je njezin rad u skladu s dozvolom i elaboratom. Dodao je da se od 11. rujna mulj više ne dovozi na kompostanu i da Grad surađuje s Vijećem Mjesnog odbora kako bi se riješio problem neugodnih mirisa.
Vijećnici su na sjednici odlučili i da će se Prolaz Julija Knifera preimenovati u Ulicu Krunoslava Kiće Slabinca. Izbori za članove vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti održat će se 13. prosinca.
Na zidu Dječjeg vrtića Cvrčak u Šećerani osvanuo je mural inspiriran poviješću i identitetom naselja. Umjetnici iz osječkog PLiK kolektiva oslikali su motive nekadašnje Tvornice šećera i legendarnog vlaka Ćire. Prozori i dimnjak na muralu simboliziraju nekadašnju tvornicu.
„Inspiraciju za mural pronašli smo u povijesti samoga mjesta, koje je poznato po nekadašnjoj Tvornici šećera i vlaku Ćiri. Odabrali smo žarke boje kako bi motivi bili što uočljiviji djeci, budući da se mural nalazi ispred Dječjeg vrtića Cvrčak“, rekla je Iva Muškić, članica PLiK kolektiva.
Mural je nastao u sklopu projekta PlaceCRAFT – Places for Community Revitalization with Rural Focus, koji se provodi od 1. travnja 2025. u okviru programa Interreg Danube Region. Projekt okuplja 12 partnera iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Rumunjske i Bugarske. U pet pilot-sela pokrenuti su procesi placemakinga, odnosno uključivanja lokalne zajednice u osmišljavanje i uređenje javnih prostora prema potrebama, identitetu i kulturnim vrijednostima stanovnika.
„Glavni je cilj projekta revitalizirati ruralna područja tako da se prepoznaju pomalo zanemarene lokacije u javnim prostorima i ponovno stave u funkciju zajednice. Šećerana je odabrana zbog svoje bogate kulturne i povijesne baštine, koja je s vremenom počela padati u zaborav. Željeli smo novim generacijama približiti povijest i kulturu ovoga mjesta“, rekla je Ivana Milas, izvršna direktorica Nansen dijalog centra Osijek.
Projekt odgovara na izazove demografskog i društvenog opadanja u ruralnim naseljima uz Dunav, gdje nedostatak zajedničkih prostora može oslabiti društvenu povezanost i smanjiti privlačnost mjesta za posjetitelje. Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira sudjeluje u projektu od njegova početka, a na području Belog Manastira projekt provode BARA i Nansen dijalog centar Osijek.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.340.000 eura, od čega je 1.072.000 eura osigurano sredstvima Europske unije kroz program Interreg Danube Region.
„Izuzetno mi je drago što smo sudionici ovoga projekta, koji kroz boje povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost te pomaže u njihovoj promociji. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali. Djeci se mural sviđa i već ga komentiraju u vrtiću, pa je ovo hvalevrijedna akcija“, rekla je Ivana Radmanić, ravnateljica Dječjeg vrtića Cvrčak.
„Izuzetno mi je drago što danas možemo predstaviti dio projekta koji provodimo, a posebno me veseli što je Baranjska razvojna agencija jedan od partnera. Ovaj mural unio je vedrinu i uljepšao Šećeranu. U prostoru u kojem živimo i radimo nedostaje boje, pa se nadam da će projekt pridonijeti oživljavanju pomalo zanemarenog nasljeđa“, rekla je Sara Ilić, ravnateljica Baranjske razvojne agencije.
Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir obavijestilo je korisnike projekta „Društvo jednakih mogućnosti“ o podjeli higijenskih paketa koja će se provoditi prema unaprijed utvrđenom rasporedu.
Prilikom preuzimanja higijenskog paketa korisnici su obvezni ponijeti osobnu iskaznicu, kao i osobne iskaznice svih ostalih članova kućanstva koji se nalaze na odobrenom popisu korisnika.
Pakete mogu preuzeti isključivo osobe koje su se prethodno prijavile putem javnog poziva i nalaze se na odobrenoj listi korisnika projekta.
Za korisnike koji paket ne preuzmu u predviđenom terminu osigurani su dodatni termini u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Beli Manastir. Naknadno preuzimanje bit će moguće u utorak, 20. listopada, i srijedu, 21. listopada 2026. godine, od 8 do 10 sati te od 11 do 13 sati.
Za dodatne informacije korisnici se mogu obratiti na brojeve telefona 031/499-924 i 031/701-275.
Higijenski paketi osigurani su kroz projekt „Društvo jednakih mogućnosti“, oznake SF.7.4.13.06.0002, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus.
