U protekla 24 sata zabilježeno je 2.769 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15.952.
Među njima je 1.049 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 82 pacijenta.
Preminulo je 15 osoba.
Do danas je ukupno zabilježeno 49.316 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 546 preminulo, a 32.818 se oporavilo (1.908 u protekla 24 sata).
U samoizolaciji je trenutno 27.940 osoba.
Do danas su ukupno testirane 494.022 osobe, od toga 8.741 u posljednja 24 sata. – izvijestio je Stožer civilne zaštite RH.
Noć vještica ili Halloween (Hallowe’en) je poganski praznik koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows’ Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu.
Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih.
Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Danas Halloween većinom obilježavaju mladi u svrhu maskiranja, zabave i različitih dekoracija kao što je bušenje i izrezivanje bundeve. U Hrvatskoj se Noć vještica obilježava zadnjih godina prema uzoru na američke filmove.
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 158 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 142 osobe nalazi se u kućnoj izolaciji, a 16 osoba je hospitalizirano.
U samoizolaciji se nalazi 501 osoba, a ukupno je testirano 12462 osobe.
Na posljednjem testiranju obrađeno je 184 uzorka, od kojih je 12 pozitivnih.
Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba. – izvijestio je Stožer civilne zaštite Požeško-slavonske županije.
Zbog epidemiološke situacije tijekom boravka na grobljima povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana potrebno je pridržavati se idućih mjera:
Obavezno je korištenje maski za lice ili medicinskih maski prilikom ulaska i boravka na groblju
Obavezno održavanje socijalnog razmaka minimalno 1,5 metar na otvorenom prostoru
Korištenje sredstva za dezinfekciju ruku koji će biti postavljen na ulascima u prostor groblja
Na nekim grobljima biti će organizirani COVID redari koji će kontrolirati pridržavanje svih mjera.
Istovremeno podsjećamo da je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio i mjere za organizaciju posljednjih ispraćaja Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama koje su na snazi od 27. listopada 2020. godine. Odluka propisuje:
Na pogrebima, posljednjim ispraćajima i polaganjima urni može biti prisutno najviše 30 osoba,
Obavezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski prilikom ulaska i boravka na groblju,
Stroga mjera fizičkog distanciranja i izbjegavanje bliskog kontakta u razmaku od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru i 1,5 metar na otvorenom prostoru.
Blizu smo ili smo čak na samom vrhuncu epidemije, ali to znači da je sad najopasniji trenutak i da moramo biti oprezni, izjavio je u petak u Dnevniku HTV-a znanstvenik Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade RH.
Upozorio je da u Hrvatskoj možemo očekivati dvostruki broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
“Brojevi su veliki, ali ih treba staviti u kontekst. Tjedni prosjek u Hrvatskoj je negdje iznad 450, a druge su zemlje na znatno višem broju, Belgija je na skoro 2.000. Brojevi nisu neočekivani”, rekao je dr. Lauc.
Dodao je kako se pokušava predvidjeti kretanje širenja koronavirusa idućim tjednima. “Naznaka je dobrih vijesti da smo do prije nekoliko dana, na tjednoj bazi imali dvostruko više zaraženih. Sada taj broj stagnira i trenutno smo na 60 posto. U Zagrebu je taj broj počeo padati i ranije i ispod smo 50 posto. Brzina usporava”, naglasio je Lauc.
Nažalost, dodao je, hospitalizacije i smrti kasne dva do tri tjedna. “Siguran sam da nećemo doći na brojke iznad 5 tisuća, ali možemo doći na 4 tisuće. Tako da ćemo mi sigurno u hospitalizacijama i po broju mrtvih doći na vjerojatno dvostruke brojke od današnjih. Ako ne i više, procijenio je Lauc.
Ističe da su istraživanja pokazala procijenjene učinke pojedinih mjera.
“Jedina doista učinkovita mjera koju netko može propisati je – zabrana okupljanja većeg broja ljudi. Sve drugo je na osobnoj razini. Vrlo je važno znati da virus ostaje lebdjeti u zraku i kako je bitno da se u istom prostoru na duže vrijeme zadržava što manje ljudi. Bitno je prozračivati prostore. Ako udahnete virus, on mora proći nekoliko vaših linija obrane prije nego vas zarazi. Ako udahnete 10 virusa, ima veću šansu. A ako udahnete milijun – puno je veća šansa”, objasnio je.
Lauc napominje da maske smanjuju mogućnost kontakta s virusom kao i boravak na otvorenom prostoru. Distanca. Pazite da zrak u prostorijama ne bude presuh. To su sve stvari koje svatko od nas može napraviti da zaštiti sebe i druge, naglasio je.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 2772 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva danas ukupno 15.106. Među njima je 1027 pacijenata na bolničkom liječenju, od čega su na respiratoru 74 pacijenta. Umrlo je 20 osoba.
Izmijenjenom odredbom članka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („NN“ 70/2019.), datumski je određeno obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima danju i to od 1. studenog do 31. ožujka.
Dnevna ili kratka svjetla na motornim vozilima obvezna su danju u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka.
Zimsko računanje vremena započelo je u nedjelju, u noći s 24. na 25. listopada 2020. godine i do 2018. godine početak korištenja dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima danju bio je vezan upravo uz navedeno računanje vremena.
Izmijenjenom odredbom članka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („NN“ 70/2019.), datumski je određenoobavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima danju i to od 1. studenog do 31. ožujka.
Pored navedenog, vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu. U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 300,00 kuna.
Također i vozači bicikala, od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. U slučaju nepoštivanja te zakonske odredbe, vozač bicikla kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 kuna.
Stoga, dragi vozači motornih vozila, oprez uvijek i svugdje!
Neka vam svjetla uvijek budu upaljena radi bolje vidljivosti, a obavezno od nedjelje 1. studenog do 31. ožujka.
Na Jadranu pretežno, a u većem dijelu unutrašnjosti djelomice sunčano. Na istoku povećana naoblaka s kojom lokalno može pasti i malo kiše. Ujutro mjestimice magla, osobito u središnjim i gorskim predjelima. Vjetar slab, na istoku i na Jadranu ponegdje do umjeren sjeverozapadni, a ujutro uz obalu i bura. Najviša temperatura uglavnom između 17 i 22 °C, a na krajnjem istoku malo niža. – izvijestio je DHMZ.
Svečanim programom uz nastupe brojnih umjetnika u Vukovaru je večeras bez nazočnosti građana otvoreno memorijalno područje “Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva” u sklopu kojega središnje mjesto zauzima obnovljeni Vodotoranj, simbol obrane grada u Domovinskom ratu.
Nakon što je himnu Republike Hrvatske izvela klapa Hrvatske ratne mornarice sv. Florijan, državni stijeg na vrh vodotornja, na koji je u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi 1991. godine palo 640 projektila, podigao je Krešimir Džalto, sin pokojnog vukovarskog branitelja Hrvoja Džalte koji je s, također pokojnim braniteljem Ivanom Ivanikom, podizao zastavu na Vodotornju svaki put kada bi ona za vrijeme napada na Vukovar bila srušena.
Zbog epidemioloških prilika vukovarske gradske vlasti odlučile su svečano otvorenje Vodotornja u čiju je obnovu uloženo 46 milijuna kuna od kojih su 39 milijuna kuna donacije oko 7000 donatora iz Hrvatske i svijeta, održati bez nazočnosti građana, uz online prijenos na Facebooku i lokalnim televizijskim postajama. Građani će Vodotoranj moći posjetiti od sutra uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera.
Projekt obnove izradili su arhitekti zagrebačke Radionice arhitekture, a radovi su počeli u svibnju 2017. godine te su trebali biti okončani do kraja 2018., ali zbog brojnih problema koji su se nadvili nad taj projekt, produžili su se do jeseni ove godine. Posjetitelje već na ulazu u Vodotoranj dočekuju memorijalne stube kojima se penje do memorijalne sobe u kojoj je postavljeno šest interaktivnih ekrana s multimedijalnim sadržajem koji govore o Domovinskom ratu, žrtvi Vukovara i povijesti Vodotornja. Iz memorijalne sobe memorijalnom stazom uspinje se do vidikovca, a sama staza simbolizira teški uspon Republike Hrvatske u borbi za slobodu i neovisnost.
Na vidikovcu, pokraj jarbola s hrvatskim državnim stijegom postavljene su stope pokojnih vukovarskih branitelja s Mitnice Ivana Ivanike i Hrvoja Đalte. Uređeno je i područje oko Vodotornja s amfiteatrom s 100 sjedećih mjesta, dječjim igraištem i caffe barom. Na svečanosti otvorenja nisu održani govori, a nastupili su brojni estradni umjetnici među kojima Vladimir Košić-Zec, Najbolji hrvatski tamburaši, Ivana i Marija Husar, Jacques Houdek i drug
Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, u nazočnosti ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maje Grba-Bujević, predao je dva nova vozila hitne medicinske službe ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije Mati Matiću za potrebe Zavoda.
Svečanosti primopredaje vozila nazočio je saborski zastupnik Mladen Karlić, koji je kao mladi liječnik radio a kasnije i bio voditelj Hitne medicinske službe u Vinkovcima.
Dva nova vozila hitne medicinske službe ukupne vrijednosti 1.070.000 kuna financirana su županijskim decentraliziranim sredstvima. U potpunosti su opremljena sukladno propisanim Standardom za vozila i vanjskog izgleda vozila za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine. Nova vozila HMS osigurati će kvalitetno zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata, sigurnost i udobnost pacijenata i djelatnika hitne medicinske službe.
Tom prigodom župan Galić je istaknuo: – „U ovim teškim vremenima našim zdravstvenim institucijama nužna je i infrastrukturna i financijska pomoć pa tako i našem Zavodu za hitnu medicinu. Vozila koja smo danas predali na korištenje doprinijet će još boljem pružanju pomoći svima onima kojima je to najpotrebnije, prije svega prilikom spašavanja života. Želim zahvaliti svim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu i njihovom ravnatelju na kvalitetno i odgovorno odrađenom poslu.“
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije Mato Matić zadovoljno je rekao kako su do sada imali 15 vozila, a s dodatna dva nova vozila djelatnicima će se omogućiti sigurnost i udobnost po svim standardima.
„Pokrivenost područja smo i do sada imali, ali će nam se sada dodatno povećati efikasnost zbog udobnosti novih vozila gdje će naši djelatnici moći nesmetano odraditi svoj posao, sve medicinske radnje koje su potrebne kako bi pacijente održali na životu do dolaska u bolnicu. Vozila će biti preraspodijeljena na način da će jedan biti u Vukovaru, a jedan u Drenovcima. Koristiti će ih tim1, odnosno timovi s liječnikom.“ – istaknuo je Matić.
Također je napomenuo kako je liječnički kadar u velikom postotku educiran, da su prošli kroz sve potrebne treninge i vježbe te posjeduju licencu za obavljanje izvanbolničke hitne medicine. „U postavi imamo 25 liječnika, a tolika je brojka i prema mreži tražena, u odnosu na 3 liječnika koja sam zatekao. Ulažemo u naš liječnički kadar kako bi smo svim pacijentima omogućili kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Obzirom na trenutnu situaciju i pandemiju, imamo dva pozitivna djelatnika, ali nam ljudi u kadru ne nedostaje i nastavljamo se boriti i očuvati živote pacijenata.“ – za kraj je rekao Matić.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim.mr. Maja Grba-Bujević tom prigodom je izjavila: – „Drago mi je što su danas uručena dva vozila za hitnu medicinsku službu koja predstavljaju uistinu europski standard, opremljena su prema svim propisima i takva vozila osiguravaju pacijentima sigurnost jer imaju niz poboljšanja i opreme koja dosadašnja vozila nisu imala. Nova vozila omogućavaju bolji i kvalitetniji rad, što doprinosi razvoju pružanja usluge hitne medicinske pomoći, a posebno onima koji su teško ozlijeđeni i životno ugroženi.“
Zahvaljujući na donaciji ovih vozila, prisjetila se perioda prije devet godina kada se krenulo s reformom hitne službe u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Grba-Bujević je navela: „Svi smo zajedno sjeli i dogovarali kako učiniti još boljom i efikasnijom službu hitne medicinske pomoći. Sada se približavamo realizaciji svih naših dogovora i planova, što mi je izuzetno drago. Što se tiče Zavoda on je tada bio na samom početku, organiziran u onim uvjetima kakvi su tada bili, vozila nisu imala uvjete za pružanje pomoći pacijentima, osoblje nije bilo educirano a aparati u vozilu djelomično su bili ispravni.“
Govoreći o standardizaciji koja je danas sastavni dio navedene reforme, kojom se u cijeloj Hrvatskoj značajno podigla razina usluge u pružanja hitne medicinske skrbi, ravnateljica je dodala: – „Na početku je ovdje bilo 3 liječnika a danas radi 25 liječnika te je bilo 3 tima a danas ih ima u nekoliko naselja županije. Unaprijedili smo znanja i vještine medicinskih sestara i tehničara, kroz niz edukacijskih programa i osigurali ih za samostalni rad. Odličnom suradnjom s Vukovarsko-srijemskom županijom napravili smo objedinjeni hitni bolnički prijem i to je zapravo ona kvaliteta koju smo htjeli postići, te na taj način osigurati da svi oni koji su u tom sustavu, daju svoj maksimum u pružanju medicinske pomoći.“
U odnosu na provedene reforme hitne medicinske službe u ostalim županijama ravnateljica je istaknula: -„Možda je Vukovarsko-srijemska županija jedna od najboljih primjera što je do sada učinjeno, jer sve ono što je dogovoreno tijekom reforme, polako se privodi svojem kraju. Nije bilo lako sve to realizirati, mnogo stvari se nije moglo napraviti u kratko vrijeme, a sredstva su bila ograničena i moram reći kako je ova županija jedna od rijetkih u kojoj se uistinu poboljšalo sve ono što smo htjeli napraviti. Sigurni smo kako vukovarsko-srijemski Zavod može stati uz bok bilo kojoj europskoj hitnoj službi.“
Zbog sumnje da je putem interneta prijetio ministru zdravstva Viliju Berošu osječko-baranjska policija u srijedu je uhitila 26-godišnjaka s područja te županije, izvijestila je policija ne navodeći o kojem je dužnosniku riječ.
“U srijedu, 28. listopada policijski su službenici Policijske uprave osječko-baranjske uhitili 26-godišnjeg hrvatskog državljanina s područja Osječko-baranjske županije zbog sumnje da je putem Internet aplikacije za razmjenu poruka u nekoliko navrata tijekom listopada ove godine prijetio državnom dužnosniku u vezi obavljanja njegovog posla na toj dužnosti. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo ”Prijetnja”, opisano u članku 139. stavku 3. Kaznenog zakona, 26-godišnjak je nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja predan pritvorskom nadzorniku, a policija će protiv njega podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu”, stoji u priopćenju Policijske uprave osječko-baranjske.
