Vlada Republike Hrvatske na zatvorenom je dijelu 177. sjednice donijela zaključak kojim se Glavnoj skupštini društva Croatia Airlines d.d. predlaže izbor dr. sc. Zlatka Mateše, dr. sc. Zorana Barca i dr. sc. Mirka Tatalovića za članove Nadzornog odbora društva.
Kako je objavljeno u priopćenju Vlade, riječ je o prijedlogu izbora do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora, i to na vrijeme od najduže šest mjeseci.
Na prvi pogled može se raditi o uobičajenom tehničkom rješenju kojim se osigurava kontinuitet rada Nadzornog odbora do završetka procedure izbora novih članova. Ipak, posebnu pozornost javnosti privlači činjenica da se među predloženima ponovno nalazi Zlatko Mateša, bivši predsjednik Vlade i dugogodišnji prvi čovjek Hrvatskog olimpijskog odbora.
Mateša je krajem svibnja podnio ostavku na mjesto predsjednika HOO-a, na čijem je čelu bio od 2002. godine. Prema pisanju Dnevnik.hr-a, njegova ostavka stigla je u vrijeme snažnog pritiska javnosti i brojnih pitanja oko financijskog poslovanja u sportskim savezima.
U svom priopćenju Mateša je tada naveo kako ostavku podnosi svjestan trenutka u kojem se hrvatski sport nalazi te da javnost, institucije i sportska zajednica trebaju biti usmjereni na potpuno i transparentno rasvjetljavanje svih okolnosti unutar sportskog sustava.
Upravo zato najnovija odluka Vlade otvara pitanje političkog i javnog tajminga. Dok se u sportu još čeka rasplet brojnih pitanja i izbor novog vodstva HOO-a, bivši predsjednik te institucije predložen je za nastavak rada u nadzornom tijelu nacionalnog avioprijevoznika.
Croatia Airlines nalazi se u važnom razdoblju poslovne i flote tranzicije, uz modernizaciju zrakoplova i velike financijske izazove. Zbog toga je sastav Nadzornog odbora važan ne samo kao kadrovsko pitanje, nego i kao pitanje odgovornosti, upravljanja i povjerenja javnosti u državne kompanije.
Vlada svoj prijedlog obrazlaže privremenim mandatom do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora. No, s obzirom na okolnosti Matešina odlaska iz HOO-a, ova odluka zasigurno će izazvati dodatne reakcije i rasprave o tome kako se u Hrvatskoj upravlja javnim institucijama, sportom i strateškim državnim tvrtkama.
