Predstavljajući Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute premijer Plenković naglasio je da je cilj da se ono provede bez troškova za građane, jednostavno, jasno i transparentno, uz zaštitu potrošača. Poručio je da je riječ o kulminaciji procesa na kojem Hrvatska sustavno radi zadnja dva desetljeća – od kada je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Schegenski prostor i Europodručje su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti, a 2022. bit će godina odluka i o jednom i o drugom, dodao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su na konferenciji za medije u Banskim dvorima Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Konferenciji su prisustvovali i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U cilju kontekstualiziranja cijeloga procesa oko uvođenja eura kao službene valute, premijer Plenković podsjetio je na nekoliko važnih događaja koji su mu prethodili.
Hrvatska je još 21. veljače 2003. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a pregovori su otvoreni 2005.
Nakon završetka pregovora, u lipnju 2011., u siječnju 2021. održan je referendum na kojem su hrvatski građani podržali članstvo u Europskoj uniji čime su potvrdili i one odredbe Ugovora o pristupanju koje uključuju i članstvo u Europodručju, kada Hrvatska ispuni kriterije.
“Tadašnji saziv Hrvatskoga sabora je konsenzualno, uz samo jedan suzdržani glas, ratificirao Ugovor o pristupanju, kojim smo postali članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine”, istaknuo je dodavši da je time ujedno potvrđena i ambicija Hrvatske da postane članica Europodručja.
Schegenski prostor i Europodručje su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti, kazao je premijer Plenković, a 2022. bit će godina odluka i o jednom i o drugom.
Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija, zato pristupamo Europodručju
Vlada je 2017. pokrenula javnu raspravu o Strategiji uvođenja eura, a nakon nekoliko mjeseci, u svibnju 2018. ju je usvojila.
Premijer Plenković pojasnio je zašto Hrvatska pristupa Europodručju.
Prvo, Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija – primjerice, 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica Europodručja.
Zatim, 60 posto robne razmjene odnosi se na države članice Europodručja, dok je 70 posto oročene štednje građana je ili u euru ili za njega vezano.
Nadalje, otprilike 60 posto kredita odnosi se na kredite u eurima.
Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. primljena u Europski tečajni mehanizam II, čime je potvrdila svoju reputaciju i kredibilitet da sustavno ispunjava ciljeve prema Europodručju.
Iste je godine usvojen i Plan za zamjenu kune eurom, koji se kvalitetno ispunjava.
U planu zakonodavnih aktivnosti, istaknuo je premijer, više je od 70 zakonskih prijedloga koje će Vlada tijekom ove godine uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje, a vezani su za uvođenje eura – a riječ je o ispunjavanju kriterija, pripremi gospodarstva te pripremi za tehničko-fizičku zamjenu kune eurom.
Posebno važna je zaštita potrošača od neopravdanog povećanja cijena
“Cilj je da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, da se građani na vrijeme informiraju, kao i gospodarstvo kao i svi državni sustavi, i da očekivani ulazak Hrvatske u Europodručje, a to je 1. siječnja 2023. bude obavljen na korektan i pravilan način”, kazao je predsjednik Vlade te najavio da će prijedlog zakona danas biti pušten u javno savjetovanje.
Premijer Plenković istaknuo je da će od danas za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro.
Naveo je glavne principe ovoga zakona – uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba gotovim novcem svih subjekata, konverzija kredita i depozita i, posebno važno, zaštita potrošača.
Zaštita potrošača, dodao je, posebno je važna u pogledu zaštite od neopravdanog povećanja cijena.
S tim na umu, pojasnio je, plan je da se od početka rujna ove godine istaknu cijene i u eurima i u kunama, kako bi proces senzibiliziranja građana na euro krenuo prije nego što se on uvede.
Kako bi se građanima olakšao izračun cijena iz kuna u euro, one će još godinu dana nakon uvođenja eura, biti istaknute u obje valute.
“Želimo da ovaj proces bude jednostavan i da prođe bez troškova za građane”, poručio je predsjednik Vlade pojasnivši da se pod time podrazumijeva da se pozove građane koji imaju kune koje drže kod sebe da ih već sada polažu na svoje račune u bankama.
Nema troška za građane kod konverzije, a kune u bankama automatski će se pretvoriti u eure
Trenutkom prihvaćanja eura sve ono što je u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure.
Naglasio je da prigodom zamjene kune u euro u bankama, Hrvatskoj pošti i FINA-i nema troška za građane cijelu 2023. godinu.
Nakon toga roka, neograničeno, novčanice kune će se moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci.
Najavio je da će se u četvrtak, prije sjednice Vlade, održati sastanak Vijeća za uvođenje eura.
“Bez troškova za građane, jednostavno, jasno, transparentno, uz zaštitu potrošača”, sažeo je premijer osnovne ciljeve ovoga zakona.
Naglasio je da je uvođenje eura kulminacija procesa na kojem sustavno radimo zadnja dva desetljeća.
Marić: Koristit ćemo razne mehanizme kako bismo spriječili bilo kakav dodatni, neopravdani porast cijena
Nakon predstavljanja okvira i ciljeva Prijedloga zakona, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je njegove tehničke detalje.
Kazao je da su prilikom njegova sastavljanja analizirani zakoni drugih članica Europodručja, posebno iz skupine novijih članica – Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije.
Dodao je da Prijedlog zakona sadrži 79 članaka, podijeljenih u deset dijelova, a kroz proces javnoga savjetovanja dodatno će se unaprijediti i poboljšati, ako bude potrebno.
Naglasio je da će se, od datuma uvođenja eura, iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima, podzakonskim propisima i registrima smatrati iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, čime će se riješiti problem konverzije i ako slučajno nešto i nije pokriveno ovim zakonom, odnosno svim onima koji se mijenjaju tijekom ove godine.
Potom je predstavio same tehničke značajke zakona.
Upitan kako će uvođenje eura utjecati na inflaciju odnosno porast cijena, ministar financija Zdravko Marić kazao je da su analize provedene na sedam zemalja koje su zadnje uvele euro pokazale da je taj negativni efekt bio jednokratan, na godišnjoj razini od 0,2 postotna boda.
U proteklih nekoliko mjeseci, dodao je, svi smo suočeni s ubrzavanjem inflacije stoga na sam proces uvođenja eura pod tom prizmom treba gledati još detaljnije i pozornije.
Upravo je zato, istaknuo je, veliki naglasak stavljen na aktiviranje što je moguće više mehanizama kako bi spriječili bilo kakav dodatni, neopravdani, porast cijena iznad ovoga s kojim smo suočeni.
