Među hrvatskim građanima je u usporedbi s pet zemalja srednje Europe zabilježen najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi, pokazuje istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Revija za sociologiju.
Rad sociologa Brune Šimca, Tijane Trako Poljak i Vladimira Ivanovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu analizira podatke Europskoga društvenog istraživanja od 2008. i 2018. te uspoređuje kretanja u iskazivanju briga za okoliš za tih deset godina.
Oni su izabrali šest članica EU, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, objašnjavajući da dijele geopolitički položaj, povijesno naslijeđe i društveno-kulturni milje, a za koje se u literaturi ističe da “postkomunističke zemlje manje podržavaju zaštitu okoliša od naprednih demokracija”.
Slovenija prva, Mađarska s prvog na zadnje mjesto
Najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom obuhvaćenog razdoblja veže se za Hrvatsku, a Hrvatska i Slovenija imaju najviši rezultat povezan s brigom o prirodi u 2018. godini, ističu autori.
Poljska, Slovačka i Češka bilježe ukupnu stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore za brigu o prirodi između 2008. i 2018. godine, dodaju.
Hrvatska je 2008. imala jedan od najnižih rezultata, no dok se Slovačka, Poljska i Češka nisu mnogo pomaknule sa svoje pozicije do 2018. godine, Hrvatska je zauzela drugo mjesto među zemljama srednje Europe, a prestigla ju je samo Slovenija, koji se s druge pomaknula na najvišu poziciju.
Najviše iznenađuju rezultati koji se odnose na Mađarsku, koja je od najviše ocjene u pogledu percepcije brige o prirodi 2008. godine, pala na najnižu u 2018. godini.
Analiza je pokazala da unatoč navedenim razlikama postoji niz sličnosti u pogledu ekoloških stavova i vrijednosti među odabranim zemljama srednje Europe.
Sklonost ne znači spremnost na angažman
Istraživanje je koristilo tzv. Schwartzove vrijednosti koja naglašavaju važnost društva, a samim time i cijeloga “susvijeta” nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama, ističe se.
Neka druga istraživanja pokazala su da svih šest zemalja srednje Europe imaju nisku razinu interesa za okoliš, iako su i u tim istraživanjima Hrvatska i Slovenija bolje rangirane od Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.
Inače, u literaturi je poznata razlika između stavova građana prema okolišu i spremnosti da se praktično angažiraju na zaštiti okoliša, odnosno, iskazivanje sklonosti ne jamči da su ispitanici spremni praktično braniti prirodu.
Predstavljajući Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute premijer Plenković naglasio je da je cilj da se ono provede bez troškova za građane, jednostavno, jasno i transparentno, uz zaštitu potrošača. Poručio je da je riječ o kulminaciji procesa na kojem Hrvatska sustavno radi zadnja dva desetljeća – od kada je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Schegenski prostor i Europodručje su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti, a 2022. bit će godina odluka i o jednom i o drugom, dodao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su na konferenciji za medije u Banskim dvorima Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Konferenciji su prisustvovali i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U cilju kontekstualiziranja cijeloga procesa oko uvođenja eura kao službene valute, premijer Plenković podsjetio je na nekoliko važnih događaja koji su mu prethodili.
Hrvatska je još 21. veljače 2003. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a pregovori su otvoreni 2005.
Nakon završetka pregovora, u lipnju 2011., u siječnju 2021. održan je referendum na kojem su hrvatski građani podržali članstvo u Europskoj uniji čime su potvrdili i one odredbe Ugovora o pristupanju koje uključuju i članstvo u Europodručju, kada Hrvatska ispuni kriterije.
“Tadašnji saziv Hrvatskoga sabora je konsenzualno, uz samo jedan suzdržani glas, ratificirao Ugovor o pristupanju, kojim smo postali članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine”, istaknuo je dodavši da je time ujedno potvrđena i ambicija Hrvatske da postane članica Europodručja.
Schegenski prostor i Europodručje su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti, kazao je premijer Plenković, a 2022. bit će godina odluka i o jednom i o drugom.
Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija, zato pristupamo Europodručju
Vlada je 2017. pokrenula javnu raspravu o Strategiji uvođenja eura, a nakon nekoliko mjeseci, u svibnju 2018. ju je usvojila.
Premijer Plenković pojasnio je zašto Hrvatska pristupa Europodručju.
Prvo, Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija – primjerice, 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica Europodručja.
Zatim, 60 posto robne razmjene odnosi se na države članice Europodručja, dok je 70 posto oročene štednje građana je ili u euru ili za njega vezano.
Nadalje, otprilike 60 posto kredita odnosi se na kredite u eurima.
Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. primljena u Europski tečajni mehanizam II, čime je potvrdila svoju reputaciju i kredibilitet da sustavno ispunjava ciljeve prema Europodručju.
Iste je godine usvojen i Plan za zamjenu kune eurom, koji se kvalitetno ispunjava.
U planu zakonodavnih aktivnosti, istaknuo je premijer, više je od 70 zakonskih prijedloga koje će Vlada tijekom ove godine uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje, a vezani su za uvođenje eura – a riječ je o ispunjavanju kriterija, pripremi gospodarstva te pripremi za tehničko-fizičku zamjenu kune eurom.
Posebno važna je zaštita potrošača od neopravdanog povećanja cijena
“Cilj je da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, da se građani na vrijeme informiraju, kao i gospodarstvo kao i svi državni sustavi, i da očekivani ulazak Hrvatske u Europodručje, a to je 1. siječnja 2023. bude obavljen na korektan i pravilan način”, kazao je predsjednik Vlade te najavio da će prijedlog zakona danas biti pušten u javno savjetovanje.
Premijer Plenković istaknuo je da će od danas za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro.
Naveo je glavne principe ovoga zakona – uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba gotovim novcem svih subjekata, konverzija kredita i depozita i, posebno važno, zaštita potrošača.
Zaštita potrošača, dodao je, posebno je važna u pogledu zaštite od neopravdanog povećanja cijena.
S tim na umu, pojasnio je, plan je da se od početka rujna ove godine istaknu cijene i u eurima i u kunama, kako bi proces senzibiliziranja građana na euro krenuo prije nego što se on uvede.
Kako bi se građanima olakšao izračun cijena iz kuna u euro, one će još godinu dana nakon uvođenja eura, biti istaknute u obje valute.
“Želimo da ovaj proces bude jednostavan i da prođe bez troškova za građane”, poručio je predsjednik Vlade pojasnivši da se pod time podrazumijeva da se pozove građane koji imaju kune koje drže kod sebe da ih već sada polažu na svoje račune u bankama.
Nema troška za građane kod konverzije, a kune u bankama automatski će se pretvoriti u eure
Trenutkom prihvaćanja eura sve ono što je u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure.
Naglasio je da prigodom zamjene kune u euro u bankama, Hrvatskoj pošti i FINA-i nema troška za građane cijelu 2023. godinu.
Nakon toga roka, neograničeno, novčanice kune će se moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci.
Najavio je da će se u četvrtak, prije sjednice Vlade, održati sastanak Vijeća za uvođenje eura.
“Bez troškova za građane, jednostavno, jasno, transparentno, uz zaštitu potrošača”, sažeo je premijer osnovne ciljeve ovoga zakona.
Naglasio je da je uvođenje eura kulminacija procesa na kojem sustavno radimo zadnja dva desetljeća.
Marić: Koristit ćemo razne mehanizme kako bismo spriječili bilo kakav dodatni, neopravdani porast cijena
Nakon predstavljanja okvira i ciljeva Prijedloga zakona, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je njegove tehničke detalje.
Kazao je da su prilikom njegova sastavljanja analizirani zakoni drugih članica Europodručja, posebno iz skupine novijih članica – Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije.
Dodao je da Prijedlog zakona sadrži 79 članaka, podijeljenih u deset dijelova, a kroz proces javnoga savjetovanja dodatno će se unaprijediti i poboljšati, ako bude potrebno.
Naglasio je da će se, od datuma uvođenja eura, iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima, podzakonskim propisima i registrima smatrati iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, čime će se riješiti problem konverzije i ako slučajno nešto i nije pokriveno ovim zakonom, odnosno svim onima koji se mijenjaju tijekom ove godine.
Potom je predstavio same tehničke značajke zakona.
Upitan kako će uvođenje eura utjecati na inflaciju odnosno porast cijena, ministar financija Zdravko Marić kazao je da su analize provedene na sedam zemalja koje su zadnje uvele euro pokazale da je taj negativni efekt bio jednokratan, na godišnjoj razini od 0,2 postotna boda.
U proteklih nekoliko mjeseci, dodao je, svi smo suočeni s ubrzavanjem inflacije stoga na sam proces uvođenja eura pod tom prizmom treba gledati još detaljnije i pozornije.
Upravo je zato, istaknuo je, veliki naglasak stavljen na aktiviranje što je moguće više mehanizama kako bi spriječili bilo kakav dodatni, neopravdani, porast cijena iznad ovoga s kojim smo suočeni.
Krajem prošle godine Baranjska čistoća završila je natječaj za izbor projektanta budućeg postrojenja za bioreaktorsko kompostiranje biorazradivog otpada na području Gradskog odlagališta u Belom Manastiru. U suradnji s Gradom Belim Manastirom će se tijekom 2022. godine raditi na što bržoj izradi projektne dokumentacije i intenzivirati aktivnosti vezane uz projekt kompostane kako bi se potpuno spremno dočekalo natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim su predviđena nova sredstva za sortirnice, kompostane i reciklažna dvorišta.
Kompostane ovog tipa primjenjuju najmodernije tehnologije i sustave kompostiranja koji visokokvalitetan kompost proizvode u pet tehnoloških koraka te njegovu produkciju smanjuju sa šest mjeseci na šest do osam tjedana. Jednako tako, ovakvim se postrojenjima rješava problem s neugodnim mirisima u ljetnom razdoblju te dodatno podiže razina kružnog gospodarstva.
Biootpad ima veliki udio u komunalnom otpadu, a kako bi se dostiglo ciljeve kružnog gospodarenja otpadom, potrebno je značajno povećati stope kompostiranja te na taj način riješiti problem zatrpanih odlagališta, ali i dobivati kvalitetan kompost za poticanje ekološke poljoprivrede.
Belomanastirska kompostana planirana je u kapacitetu od 4 tisuće tona godišnje što će predstavljati ključnu ulogu u smanjivanju količina miješanog komunalnog otpada na području Baranje na zakonski obvezujuće količine koje su dvostruko niže od trenutnih. Ujedno, postrojenje će svojim djelovanjem značjano utjecati na poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno kazne jedinicama lokalne samouprave od strane Fonda koje će za 2021. godinu prema projekcijama dosegnuti do čak 600 tisuća kuna.
Podsjetimo, Baranjska čistoća trenutno vrši podjelu novih posuda smeđe boje koje služe prikupljanju biorazgradivog komunalnog otpada kao što su hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, a radi se i na realizaciji nabave vozila namijenjenog prihvatu isključivo biootpada što su sve potrebne pripremne radnje u inovativnom sustavu koji će biti zaokružen izgradnjom postrojenja kompostane.
Realizacijom predstavljenog projekta Baranjske čistoće uhvatit će se korak s razvijenim i uspješnim sredinama koje prema postocima odvojenog prikupljanja otpada spadaju u sami vrh u našoj zemlji. Prema posljednjim podacima, u Republici Hrvatskoj je trenutno aktivno tek 10 kompostana te tako većina biootpada i dalje završava na odlagalištima.
Zaključno, projektiranje i izgradnja postrojenja kompostane u Belom Manastiru predstavlja ulaganje u proizvodni kapacitet koji osigurava i nova radna mjesta što je dodatna vrijednost i značaj za područje cijele Baranje.
Jučer oko 19.40 sati u mjestu Sulkovci, 25-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,84 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio u putni kanal nakon čega je udario betonski vodopropust u vlasništvu Hrvatskih cesta.
Upravljao je osobnim automobilom marke „BMW“, požeških registarskih oznaka.
U prometnoj nesreći 25-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Grad Osijek sanirao je derutno krovište i uredio prostorije Mjesnog odbora Klisa, za što je iz proračuna izdvojeno 218.000 kuna. Tim povodom osječki gradonačelnik Ivan Radić obišao je danas završene radove te najavio nova ulaganja u Klisu, inače najmanji mjesni odbor u Osijeku.
– Nažalost, krov je bio derutan i urušio se strop. Sanirali smo krovište, postavili nove instalacije i novu, LED rasvjetu. Postavili smo i pametnu klupu iza mjesnog doma, a u budućnosti imamo još projekata koje ovdje namjeravamo realizirati, prvenstveno izgradnju ceste prema groblju – izjavio je gradonačelnik Radić te podsjetio kako je Grad ove godine izdvojio 10 posto više sredstava za mjesne odbore i gradske četvrti u odnosu na 2021. godinu.
– Imamo i redovite sastanke s direktorima gradskih poduzeća i predsjednicima mjesnih odbora i gradskih četvrti. Zanimaju nas potrebe naših sugrađana, a najbolje ih možemo saznati preko njihovih legitimno izabranih predstavnika. Želimo razvijati svaki dio grada kao da je centar Osijeka – dodao je gradonačelnik Radić.
Predsjednik Mjesnog odbora Klisa Stanko Ćoralić zahvalio je gradonačelniku na prepoznavanju problema i izdvojenim sredstvima za radove na rekonstrukciji krovišta i uređenju prostorija. Dodao je kako je MO Klisa infrastrukturno uglavnom opremljen i da trenutačno preostaje izgraditi gradsku kanalizaciju te uvesti grijanje i obnoviti pročelje zgrade mjesnoga odbora.
Izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda dio je je projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara“ čiji je osnovni cilj poboljšanje sustava javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području aglomeracije Vukovar, zaštita okoliša, zdravstvenog stanja te poboljšanje uvjeta života stanovnika, čija je ukupna vrijednost 362 milijuna kuna.
U okviru projekta riješena je problematika dijela vodoopskrbe i odvodnje te su optimizirana rješenja za opskrbu dovoljnih količina pitke vode odgovarajuće kvalitete, a uskoro će biti okončana i izgradnja pročišćivača otpadnih voda.
Radove koji su u tijeku sa suradnicima je obišao gradonačelnik Ivan Penava ovom prilikom naglasivši kako postrojenje dobiva svoje završne konture, a kraj radova očekuje se tijekom ljetnih mjeseci kada će pogon biti pušten u probni rad. „Okončanjem ovog projekta vrijednog 142 milijuna kuna dobiti ćemo moderno postrojenje komunalnog tipa koje će nam omogućiti zdraviji ambijent, očuvanje okoliša te sređeniji i kvalitetniji sustav odvodnje. Pročišćena, obrađena te ekološki prihvatljiva voda uvelike će doprinijeti normalnom razvoju biljnog i životinjskog svijeta Dunava, ali i kvaliteti života naših sugrađana.“, rekao je gradonačelnik Penava.
Direktor Vodovoda grada Vukovara Dario Tišov istaknuo je kako je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda plan koji se spominje još davne 1985. godine u članku Vukovarskih novina kada je Vodovod grada Vukovara slavio 30 godina svog postojanja, ali je pojasnio i način njegova funkcioniranja. „Jedan od benefita, osim što je projektom obuhvaćeno 2200 novih priključaka, također je i ukidanje postojećih ispusta u samu rijeku Dunav. Sabirna točka svih ispusta će biti pročišćivač. Sva voda dolaziti će na jednu točku gdje će nakon grube i fine rešetke te dodatne biološke obrade, pročišćena voda biti ispuštena u rijeku Dunav. Njegov kapacitet pročišćavanja je 900 tisuća kubika vode što je ekvivalent za 42500 kućanstava.“, pojašnjava direktor Tišov te dodaje kako se dobivanje uporabne dozvole očekuje početkom 2023. godine.
Projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara“ započeo je još 2015. godine te je njegova realizacija vremenski produljena uslijed tehničkih poteškoća i insolventnosti prvotnog izvođača radova.
Izvođač radova na izgradnji pročišćivača otpadnih voda je tvrtka GIS Aqua.
Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga! – stih je koji će tematski obilježiti ovogodišnje Vinkovačke jeseni, priča je to o slavonskome čovjeku, sinu širokih slavonskih ravnica, dječaku zanesenjaku.
Odlučeno je tako na prvom Organizacijskom odboru 57. Vinkovačkih jeseni koje će trajati od 9. do 18. rujna. Tih desetak dana Vinkovci će ponovno disati tradicijski, okupani pjesmom i plesom malih i velikih čuvara naše narodne kulture iz svih krajeva Hrvatske.
„Nadam se kako ćemo 57. Vinkovačke jeseni dočekati bez pandemije i kako ćemo ovu našu manifestaciju vratiti na one razine na koje smo navikli. Folklorne večeri započinju u petak 9. rujna, a one glavne priredbe na programu su za vikend od 16. do 18. rujna. Zahvalio bi ovom prilikom svima koji rade na očuvanju naše tradicijske baštine, a samim time i Vinkovačkih jeseni. Tu prije svega mislim na naša županijska kulturno-umjetnička društva i sam ZAKUD koji uvelike pridonose da Jeseni opstaju i rastu. Napomenuo bi kako će, uz kulturno-tradicijski, Vinkovačke jeseni i ove godine građanima i gostima ponuditi i onaj gastro-zabavni dio zbog kojeg su također rado posjećene i nadaleko poznate“, istaknuo je predsjednik Organizacijskog odbora, gradonačelnik Ivan Bosančić.
Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić rekao je ovom prigodom kako su Vinkovačke jeseni manifestacija koja je odavno izašla iz okvira grada i županije, koja je poznata i priznata u cijeloj Hrvatskoj i šire, naglasivši kako vjeruje da će ove godine proći bez pandemije, ljepše i bogatije nego ikada prije.
Da je ravnica slavonskomu čovjeku izvor ne samo nadahnuća nego i životnih blagodati, prikazat će scensko uprizorenje svečanoga otvorenja nazvano Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga!, što je ujedno i tema 57. po redu Vinkovačkih jeseni. „Svečano otvorenje, tematski prožeto stihom – Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga!, u svojoj sadržajnoj cjelini sjedinit će istinit životni put, odnosno biografiju dječaka rođena koncem 19. stoljeća u zemljoradničkoj obitelji, s maštovitošću dramaturških događaja i galerijom likova zastupljenih u književnoj ostavštini Vinkovčanina Josipa Kozarca. Dječakovo odrastanje i roditeljski odgoj o značaju i važnosti obrađivanja zemlje, a potom životni put snažno obilježen školovanjem u vinkovačkoj gimnaziji, stjecanje visoko obrazovanoga nauka, boravak u rodnome mjestu gdje ukazuje na potrebu, a potom i inicira društveni i kulturni procvat male slavonske sredine te nastavak rada i nauka o poljodjelstvu, samo su dio događaja i tema kojima će ovogodišnje svečano otvorenje nastojati zaokupiti pažnju gledatelja“, objašnjava autor scenarija i redatelj svečanog otvorenja Marko Sabljaković.
Navedene događaje, dodaje, scenski će prožeti mnoštvo folklornih i glazbenih elemenata, običaja i motiva iz tradicijskoga života te bogatstvo narodnog ruha, ali i suvremen pristup scenografskom vizualnom identitetu scenskoga prostora.
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata potvrđeno 1397 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrlo je 39 osoba, izvijestio je u ponedjeljak Nacionalni stožer civilne zaštite.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je danas ukupno 48.441. Među njima su 1763 pacijenta na bolničkom liječenju, a od toga je na respiratoru 221 pacijent.
Od početka epidemije u Hrvatskoj, ukupno je zabilježeno 818.832 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 13.157 umrlo. Ukupno se oporavilo 757.234 osoba, od toga 8416 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 24.211 osoba.
Do danas su ukupno testirane 3.994.122 osobe, od toga 3662 u posljednja 24 sata.
Zaključno sa 16. siječnja, utrošeno je 4.963.468 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,20 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66,91 posto odraslog stanovništva Hrvatske.
U nedjelju je utrošeno 2957 doza cjepiva, a od toga je 300 osoba cijepljeno prvom dozom.
Zaključno s jučerašnjim danom, 2.280.700 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.184.484 osoba (1.991.532 osoba cijepljeno s dvije doze te 192.952 osoba cijepljeno cjepivom Janssen), što čini 64,24 posto odraslog stanovništva.
Na području Virovitičko-podravske županije covid je potvrđen kod novih 38 osoba od ukupno 124 testirane u posljednja 24 sata, priopćio je u ponedjeljak županijski Stožer civilne zaštite.
U Virovitici je 12 novooboljelih, Slatini osam, Suhopolju četiri, Pitomači, Gradini, Voćinu, Orahovici Lukaču po dvoje, Novoj Bukovici, Čađavici i Špišić Bukovici po jedan novooboljeli, a za jednu osobu nije navedeno s kojeg područja dolazi.
U Općoj bolnici Virovitica liječi se 26 zaraženih pacijenta od kojih su dva na respiratoru.
Od početka pandemije na području Virovitičko-podravske županije zaraženo je 10.801 osoba, a 273 su umrle.
U subotu, 15. siječnja, u večernjim satima, u Podravskim Podgajcima, nepoznati počinitelj nezamijećeno je ušao u obiteljsku kuću, vlasništvo 71-godišnjeg hrvatskog državljanina i ukrao novac, nakit i zidnu sliku.
Vlasniku je počinjena materijalna šteta više od 10000 kuna.
Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi kaznenu prijavu i nastavlja intenzivno traganje za nepoznatim počiniteljem.
,,Naša iskustva govore da provalnici dobro znaju kada u Vašem domu nema nikoga. Provalne krađe su najrasprostranjeniji oblik teških krađa, pomno se planiraju i odabiru objekti koji su slabo zaštićeni i u kojima se nalaze vrijedna roba i novac”, napisali su u priopćenju iz Policijske uprave osječko-baranjska.
