U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata umrla 41 osoba, a ukupno je zabilježeno 15.416 novih slučajeva zaraze koronavirusom, od toga su PCR testovima potvrđena 9904 nova slučaja, a brzim antigenskim testiranjem 5512.
Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio je da je u Hrvatskoj broj aktivnih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 danas ukupno 66.152, a među njima je 1.936 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih su na respiratoru 183 pacijenta.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 929.502 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 13.731 umrla, ukupno se oporavilo 849.619 osoba od toga 10.462 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutačno 42.641 osoba. Do danas je ukupno testirano 4.214.500 osoba, od toga 19.485 u posljednja 24 sata. Zaključno s 28. siječnja 2022. utrošeno je 5.089.784 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,51 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,25 posto odraslog stanovništva. Na dan 28. siječnja 2022. utrošeno je 9.096 doza cjepiva, a od toga je 945 osoba cijepljeno prvom dozom.
Zaključno s 28. siječnja 2022. godine 2.293.314 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.203.933 osoba (2.007.945 osoba cijepljeno s dvije doze te 195.988 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 64,79 posto odraslog stanovništva.
Jučer, 28. siječnja, u večernjim satima, u Briješću, u trgovačkoj radnji, dva nepoznata počinitelja uz prijetnju vatrenim oružjem počinila su razbojništvo nad djelatnicom trgovine te ukrali novac. – Izvijestila je Policijska uprava osječko-baranjska.
Pravnoj osobi iz Đakova je počinjena materijalna šteta u iznosu većem od 1000 kuna.
Osječko-baranjska županija objavila je jučer (28. siječnja 2022. godine) JAVNI POZIV za financiranje programa i projekata udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji iz sredstava Proračuna Osječko-baranjske županije za 2022. godinu. Prijave se mogu podnijeti do 01. ožujka 2022. godine.
Fantastičan uspjeh Petre Marčinko u Melbourneu! Šesnaestogodišnja hrvatska tenisačica stigla je do naslova pobjednice juniorskog Australian Opena.
Prva juniorka svijeta u finalu u Melbourneu svladala je Belgijku Sofiju Costoulas sa 7:5, 6:1. To joj je 12. uzastopna pobjeda, čime je spojila naslove na Orange Bowlu i Australian Openu.
I to kao četvrta Hrvatica kojoj je to pošlo za rukom nakon Mirjane Lučić (1997.), Jelene Kostanić (1998.) i Ane Konjuh 2013. godine. Prva juniorka svijeta je u završnom dvoboju svladala Belgijku Sofiju Costoulas u dva seta – 7:5, 6:1 za 12. uzastopnu pobjedu i spajanje naslova na Orange Bowlu i Australian Openu.
Petra je najveći dio posla obavila u prvom setu u kojem je Belgijka vodila s 5:4 da bi naša tenisačica nakon toga osvojila sedam uzastopnih gemova (do prednosti od 4:0 u drugom setu) čim je susret praktički bio riješen. Marčinko je ovim naslovom ujedno prekinula hrvatski post osvajanja juniorskih Grand Slamova, posljednji put prije nje to je uspjelo Borni Ćoriću i Ani Konjuh na US Openu 2013. godine.
U petak 28. siječnja 2022. na području Pleternice, anonimni građanin je policijskim službenicima predao 559 komada streljiva koje je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.
I dalje je u tijeku akcija „Manje oružja-manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja te građani mogu bez sankcija predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način učiniti svoj dom sigurnijim, a možda time spasiti i nečiji život. Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.
U razdoblju 27./28. siječnja 2022. u Lipiku u Jadranskoj ulici, nepoznati vozač je nepoznatim vozilom uslijed neprilagođene sletio s kolnika na putnu bankinu i udario u metalni nosač prometnog znaka i metalni nosač informacijske table u vlasništvu Grada Lipika nakon čega je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao. – Priopćila je Policijska uprava požeško-slavonska
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 1899 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 23 osobe su hospitalizirane, 1876 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 441 osoba, a ukupno je testirano 91929 osoba.
Na posljednjem testiranju obrađeno je 372 uzorka, od kojih je 228 pozitivnih.
Više od 90 posto mladih smatra da borba protiv klimatskih promjena dopirnosi njihovoj dobrobiti a 49 posto svih Europljana smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom, pokazali su rezultati posebnog istraživanja Eurobarometra o budućnosti Europe koje su naručili Europski parlament i Komisija.
Gotovo polovina Europljana, 49 posto, smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost EU-a. Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom ovoga tjedna, 91 posto ispitanika u dobi od 15 do 24 godine misli da borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 84 posto građana starijih od 55 godina, objavio je je Europski.parlament.
Velika većina podupire i okolišne ciljeve europskog zelenog plana: 88 posto Europljana smatra da je važno povećati udio energije iz obnovljivih izvora u europskom gospodarstvu i postići veću energetsku učinkovitost, dok 80 posto njih smatra da je važno da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. i da se promiče rast tržišta vozila s nultim i niskim emisijama.
Osim toga, ispitanici su kao izazove za budućnost EU-a istaknuli zdravlje (što je spomenulo 34 posto ispitanika) te prisilnu migraciju i raseljavanje (što je spomenulo oko 30 posto njih).
Smatraju da će usporediv životni standard (za koji se opredijelilo 31 posto ispitanika) i zajednička zdravstvena politika (za koju se opredijelilo 22 posto) najviše doprinijeti budućnosti Europe. Vrlo važnima smatraju se i veća solidarnost među državama članicama (21 posto) i energetska neovisnost (20 posto).
Na pitanje s kojim se izazovima suočava EU najčešći su odgovori bili i socijalna nejednakost (36 posto), nezaposlenost (32 posto) i pitanje migracija (31 posto). Zaštitu okoliša i klimatske promjene ispitanici ne smatraju samo globalnim izazovima, nego i izazovima za EU: 32 posto smatra ih važnim pitanjem.
Život u Europskoj uniji
Velika većina Europljana sretna je što živi u EU-u (81 posto) i u svojoj zemlji (89 posto) te su zadovoljni obiteljskim životom (89 posto).
Glavnom prednošću EU-a Europljani smatraju demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (27 posto), nakon čega slijedi gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a (25 posto).
Prema mišljenju ispitanika, vrijednosti koje EU najbolje utjelovljuje u usporedbi s drugim zemljama jesu mir (49 posto), sloboda mišljenja (47 posto), socijalna jednakost i solidarnost (45 posto) te tolerancija i otvorenost prema drugima (44 posto).
Mladi i Konferencija o budućnosti Europe
Na početku 2022., proglašene Europskom godinom mladih, anketa ističe stajališta mladih Europljana o izazovima s kojima se suočava Europska unija, uz ključnu ulogu koju mladi imaju na Konferenciji o budućnosti Europe, stoji u objavi Parlamenta.
Oko 43 posto Europljana izjavilo je da je glavna prednost uključivanja mlađe generacije u konferenciju to što će se raspravljati o pitanjima koja su važna za njih, a kao druge prednosti ističu i njihovu energiju i motivaciju za reforme i promjene (tu prednost istaknulo je 35 posto ispitanika) i odlučnost da se riješe aktualna društvena pitanja važna za budućnost Europe (tu prednost istaknulo je 33 posto ispitanika).
Europski građani s interesom sudjeluju u Konferenciji o budućnosti Europe. Njih 59 posto spremno je sudjelovati tako da odgovore na anketu, a gotovo svaki drugi (46 posto) može zamisliti da sudjeluje u događanjima u svojoj blizini.
Osim toga, zainteresirani su i za sudjelovanje u internetskim savjetovanjima (40 posto), predstavljanje ideja i prijedloga europskim i nacionalnim političarima (39 posto) te sudjelovanje u europskim kulturnim i sportskim događanjima povezanima s konferencijom (39 posto).
Općenito, ključnim pitanjima konferencije smatraju klimatske promjene i okoliš (44 posto), zdravlje (40 posto) te snažnije gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta (40 posto).
Od konferencije očekuju konkretne rezultate, a motivacija većine njih (53 posto) ovisi o tome koliki je stvarni učinak njihovog sudjelovanja.
Čak 90 posto Europljana slaže se da bi se glas građana EU-a trebao više uzimati u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe, dok 55 posto njih smatra da je glasanje na europskim izborima jedan od najučinkovitijih načina da se njihov glas uzme u obzir pri donošenju odluka na razini EU-a, navodi EP.
Hrvatski nogometni savez objavio je gdje će se održati utakmice Lige nacija koje će hrvatska reprezentacija igrati u lipnju 2022. godine.
– Svjetski doprvaci će 3. lipnja ugostiti Austriju na stadionu Gradski vrt u Osijeku (20:45 sati), a tri dana kasnije na splitskom Poljudu bit će odigrana repriza finala prošlog Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Francuske. Spektakl protiv svjetskih prvaka također će biti odigran u večernjem terminu (20:45 sati), objavio je HNS.
U lipanjskom mini-ciklusu, hrvatsku reprezentaciju potom čekaju gostujući ogledi kod Danske (10. lipnja) i Francuske (13. lipnja), a natjecanje u skupini Vatreni će završiti u rujnu ogledima s Danskom kod kuće (22. rujna) i kod Austrije (25. rujna).
Procijepljenost stanovništva protiv covida u Hrvatskoj niža je od europskog prosjeka i u kampanju za cijepljenje trebalo je uključiti više zdravstvenih radnika, a manje nogometaša, rečeno je u petak u Zagrebu na konferenciji o budućnosti javnog zdravlja u Hrvatskoj.
Profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Stjepan Orešković kazao je da Hrvatska na milijun stanovnika ima gotovo 3500 umrlih dok je u Finskoj taj broj gotovo deset puta manji i smatra da se u borbi protiv pandemije potrebno ugledati na strategije takvih zemalja.
„Ako pitate medicinske sestre zašto se ne žele cijepiti, naići ćete na vrlo racionalne odgovore poput bojazni za buduću trudnoću. Na početku pandemije trebali smo odgovoriti na njihova pitanja i kampanju za cijepljenje voditi preko njih, a ne, primjerice, nogometaša“, kazao je.
Važno ne smatrati ljude budalama ako se ne žele cijepiti jer taj pristup ne vodi nigdje i samo smanjuje povjerenje u medicinsku i farmaceutsku struku, rekao je.
Ono što su gotovo sve europske zemlje učinile na početku pandemije jest zatvaranje granica, rekla je Iris Goldner Lang, profesorica na Pravnom fakultetu. Smatra da kod donošenja restriktivnih mjera treba preispitati nekoliko stvari.
”Ako se pozivamo na zaštitu zdravlja, moramo istražiti može li se ona postići manje restriktivnim mjerama i moramo biti sigurni da donesene mjere nikoga ne diskriminiraju na temelju državljanstva”, izjavila je.
Tomislav Sokol, zastupnik pučana u Europskom parlamentu, spomenuo je zajedničku nabavu cjepiva koju je EU pokrenula u borbi protiv pandemije. U slučaju da je svaka država krenula samostalno u nabavu, nastale bi velike nejednakosti između europskih građana glede dostupnosti cjepiva, smatra Sokol.
”Po uzoru na nabavu cjepiva, podržavam ideju zajedničke nabave skupih lijekova. Trenutno imamo situaciju u kojoj različite države članice plaćaju različite cijene za iste lijekove. Međutim, sigurno možemo očekivati veliki otpor farmaceutske industrije”, rekao je.
Sokol dodaje da Hrvatska treba iskoristiti sredstva iz europskih fondova ne bi li poboljšala opremljenost bolnica i stvorila bolje radne uvjete za liječnike, kako više ne bi odlazili u zapadne zemlje.
Učiti od boljih
Studentica i sudionica Konferencije o budućnosti Europe Mateja Lisjak kaže da je, po onome što je ona doznala kroz razgovor s drugim sudionicima panela, u većini zdravstvenih sustava zemalja Europske unije stanje loše.
Smatra, kao i profesor Orešković, da rješenje problema leži u učenju od država koje su imale učinkovitiji pristup borbi protiv pandemije.
Liječnica Katarina Babić kazala je da je važna svakodnevna edukacija medicinskog osoblja. Kaže da je medicinarima puno lakše razumjeti znanstvene članke pa bi oni trebali kontinuirano raditi na svojoj edukaciji kako bi pacijentima mogli odgovoriti na sve što ih zanima.
„Treba priznati kada nešto ne znamo, to nije sramota. Moja najveća zadaća je optimalno pacijentu prenijeti informacije.“, izjavila je Babić.
Osim liječnicima i medicinskim sestrama, edukacija je potrebna i učenicima, kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Ivan Begić, student socijalnog rada i sudionik panela građana Konferencije o budućnosti Europe, smatra da Covid pandemija nije pokazala potrebu samo za snažnijim financiranjem javnog zdravstva, već i potrebu za novim školskim predmetom.
”Učenike u školama treba educirati o problemu mentalnog zdravlja. To je jedna od preporuka panela građana o zdravstvu, a na državama je da odrede kako ću tu preporuku implementirati. Nije nužno da su takav predmet zove jednako u svim zemljama.”
Orešković je rekao da najveći problem našeg zdravstvenog sustava nije manjak obrazovanog medicinskog kadra već upravljanje. Smatra da bi moderno upravljanje, a s tim i korištenje modernih tehnologija u zdravstvu, najviše pridonijelo poboljšanju hrvatskog zdravstvenog sustava.
