Klasični popis stanovništva u Hrvatskoj odlazi u povijest. Uspostavom Središnjeg registra stanovništva, podaci o građanima više se neće prikupljati isključivo kroz povremene popise, nego će se ažurirati kontinuirano, kroz službene evidencije i registre.
Središnji registar stanovništva od 1. lipnja bit će dostupan građanima na uvid, dok će ga od 1. siječnja 2027. moći koristiti tijela državne uprave i Vlada Republike Hrvatske. Registar su predstavili potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša te državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić-Lugarić.
Prema riječima ministra Ćorića, registar predstavlja velik iskorak u funkcioniranju javne uprave, ali i u vođenju fiskalne i proračunske politike. Vladi bi trebao omogućiti preciznije usmjeravanje mjera i potpora prema građanima kojima su one zaista potrebne.
Građani će od početka lipnja do kraja listopada moći provjeriti svoje podatke i, po potrebi, zatražiti njihovo ažuriranje ili ispravak. Registru će se moći pristupiti putem sustava e-Građani ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a informacije će biti dostupne i putem stranice registar-stanovnistva.gov.hr.
U Ministarstvu financija ističu kako će registar građanima omogućiti brže i jednostavnije ostvarivanje prava, manje administracije i manje potrebe za prikupljanjem dokumentacije. Državne institucije te jedinice lokalne i područne samouprave moći će iz registra koristiti podatke potrebne za provedbu službenih postupaka, čime bi se trebalo smanjiti obilaženje šaltera.
Registar će sadržavati podatke iz postojećih službenih evidencija, poput OIB-a, osobnog imena, prebivališta, obrazovanja, zaposlenja, osnove osiguranja, stambene jedinice i kvalitete stanovanja. Uključivat će i podatke o srodstvu te članovima kućanstava.
Poseban dio registra odnosit će se na podatke koje građani daju dobrovoljno, poput podataka o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, vjeri, materinskom jeziku, nacionalnosti i kontakt podacima.
Na konferenciji je naglašeno kako se građanima jamče najviši standardi zaštite privatnosti u skladu s GDPR regulativom. Pristup podacima imat će isključivo ovlašteni korisnici i institucije, samo kada za to postoji jasna zakonska osnova.
Cijeli projekt vrijedan je 13,8 milijuna eura. Prema podacima Porezne uprave, registar uključuje hrvatske državljane, strance s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj te hrvatske državljane u inozemstvu koji imaju OIB. Ukupno je riječ o oko 5,64 milijuna građana.
