Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas, 27. listopada u Bruxellesu na redovnom sastanku Europskog Vijeća. Uoči sastanka najavio je najvažnije teme na dnevnom redu – daljnja pomoć Ukrajini, borba protiv nezakonitih migracija, strateške europske industrije i tehnologija te osiguranje sredstava za saniranje posljedica velikih prirodnih katastrofa. Izrazio je zadovoljstvo, kako je rekao, očekivanom pozitivnom ocjenom Europske komisije na hrvatski zahtjev za isplatom 3. rate Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 700 milijuna eura, a osvrnuo se i na aktualne sigurnosne teme u kontekstu Hamasovog terorističkog napada na Izrael te situaciju na sjeveru Kosova.
U izjavi za medije uoči sastanka, izvijestio je da se ranije u četvrtak, 26. listopada sastao s povjerenikom Europske komisije za proračun i administraciju Johannesom Hahnom, s kojim je razgovarao o četiri ključne teme koje će se naći i na dnevnom redu sastanka Europskoga vijeća.
Prva je daljnja financijska potpora Ukrajini, odnosno nova sredstva za kontinuiranu višegodišnju pomoć toj zemlji – oko 50 milijardi eura u slijedeće četiri godine. Druga tema bila je borba protiv nezakonitih migracija, a zbog promijenjenih okolnosti niz država, osobito onih koje su izložene migrantskim valovima, zahtijeva dodatna sredstva. Treća tema je STEP – strateške europske industrije i tehnologija, a četvrta sredstva koja su potrebna kako bi se na još učinkovitiji način reagiralo na posljedice velikih prirodnih katastrofa.
Najvažnije štititi vanjske granice EU-a, a Srbija i BiH moraju uskladiti vizne režime
Komentirao je i najavu slovenskog ministra unutarnjih poslova o produljenju graničnih kontrola s Mađarskom i Hrvatskom za 20 dana. Pretpostavlja, kazao je, kako se ta odluka slijedi obavijest koju je Italija dala Sloveniji, kao što je bio slučaj i s prvom odlukom o graničnim kontrolama koje su trajale 10 dana. Najavio je, kako će otvoriti tu temu i s talijanskom premijerkom Meloni i sa slovenskim premijerom Golobom.
Te su odluke, podsjetio je premijer Plenković, prvenstveno uzrokovane terorističkim aktima, od Hamasovog napada na Izrael do ubojstva u Francuskoj i Belgiji. Što se tiče nezakonitih migracija, naglasio je kako je najvažnije zaštititi vanjske granice Europske unije, prije svega one između Grčke i Turske i Bugarske i Turske te vršiti veliki pritisak na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju da usklade vizne režime.
Osvrnuo se i na zahtjev oporbe da Vlada u sljedećih 15 dana pošalje izvješće o ilegalnim migracijama kazavši kako nije imao prigodu još vidjeti taj zahtjev. Međutim, dodao je, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano ažurira podatke o pregledu ilegalnih migracija.
Dolazak Frontexa u BiH pomogao bi da se smanji izlaz ilegalnih migranata iz BiH prema Hrvatskoj
Što se tiče oporbenih teza da je Hrvatska navodno odbila pomoć Frontexa, premijer je ustvrdio kako se radi o istim ljudima koji nisu ničim doprinijeli hrvatskom ulasku u Schengen, a sada iznose takve lažne teze.
Nikada ta opcija nije bila na stolu, ustvrdio je, a ono što je Hrvatska cijelo vrijeme htjela jest da Frontex ide u Bosnu i Hercegovinu.
“Hrvatska je, za razliku od mnogih drugih zemalja, zemlja koja ima 6.700 graničnih policajaca, praktički više nego sve zemlje jugoistoka Europe zajedno, koji su dobro obučeni i koji odlično funkcioniraju s izrazito kvalitetnom tehničkom opremljenošću i na taj način čuvamo svoju granicu”, poručio je.
Dolazak Frontexa u Bosnu i Hercegovinu, dodao je, pomogao bi da se smanji izlaz ilegalnih migranata iz BiH prema Hrvatskoj.
Hrvatska, naglasio je, svoje odluke i procjene donosi na temelju svojih podataka i analiza, u kontekstu odluka o privremenim graničnim kontrolama koje je nakon Italije automatizmom donijela Slovenija prema Mađarskoj i Hrvatskoj.
“Mi smo staloženo analizirali situaciju i nije nam palo na pamet da uvodimo unutarnju kontrolu prema Mađarskoj zato što nemamo nikakvih podataka da postoji bilo kakva opasnost od nezakonitih migracija ili iz Mađarske u Hrvatsku ili iz Hrvatske u Mađarsku”, istaknuo je premijer Plenković.
Važno je, naglasio je, sve takve odluke dobro opravdati, a teret će nakon 20 dana ili dva mjeseca maksimalno, niti na onome tko takve odluke donosi.
Hrvatska će svoj posao čuvanja granice nastaviti obavljati dobro i učinkovito, kao i do sada, i nastaviti surađivati sa susjednim državama.
