Onečišćenje koje izaziva plastika globalni je problem i ne smije se ignorirati

0
foto: Pixabay

Trenutno postoji ukupno 139 milijuna tona onečišćenja izazvanog plastikom ili “plastičnog onečišćenja” u svjetskim oceanima, morima i rijekama. U te grozne brojke treba uključiti i najzagađeniji predmet na svijetu – filtere za cigarete, piše ICT Business.

I dok znamo da plastični otpad ima ogroman utjecaj na okoliš, koliki su povezani ekonomski troškovi? Koristeći procjene koje je izradio Deloitte za The Ocean Cleanup, doznali smo približno koliki.

Rezultirajuće procjene za 87 zemalja pokrivaju izravne državne troškove i prihode izgubljene zbog turizma, ribarstva i akvakulture. Deloitte i Ocean Cleanup odabrali su zemlje za uključivanje na temelju gustoće otpada u predmetnim vodenim putovima.

Primjerice, izravni troškovi koje je snosila VelikaBritanija bili su između 7,1 i 31,7 milijuna američkih dolara, ali izvješće procjenjuje ukupne troškove između 29,6 i 266,2 milijuna dolara. Svake godine onečišćenje plastikom košta obalne zemlje između šest i 19,2 milijarde dolara.

Izravni troškovi čišćenja obala, vodenih putova, marina i luka čine lavovski udio, između 5,6 i 15 milijardi dolara državnih rashoda. Ali troškovi čišćenja nisu jedini utjecaj. Zagađene plaže i nasukani ostaci također imaju utjecaj na turizam, koji se procjenjuje na između 237,8 milijuna dolara i 2,4 milijarde dolara.

I dok se šteta za morske ekosustave ne može precijeniti, trošak za ribarstvo i akvakulturu te zajednice koje ovise o njima, je stvaran. Iznose između 114,4 milijuna i 1,9 milijardi dolara godišnje. Ali, odakle dolazi sva ta plastika?

Prema najnovijim procjenama, čak 1656 rijeka doprinosi 80 posto plastičnog onečišćenja koje dospijeva u oceane.

Gledajući prvih deset rijeka na listi, sve su u Aziji. I ovo ima smisla. Azija je dom većini svjetskog stanovništva i mnogim zemljama u razvoju s lošim sustavima gospodarenja otpadom. Mnogi dijelovi Azije, posebno na jugoistoku, također imaju obilne oborine. Bitna je i blizina grada, kao i udaljenost od obale. Zapravo, tri najveće rijeke prolaze kroz glavne obalne gradove Manilu, Kuala Lumpur i Mumbai.

Kao rezultat, ne samo da je Azija najveći izvor plastičnog onečišćenja s nevjerojatnih 81 posto, već ima i najveće izravne i neizravne troškove plastičnog onečišćenja, između 5,4 i 16,4 milijarde dolara godišnje.

Dakle, što treba učiniti? Naime, OECD je procijenio da bi se globalno onečišćenje plastikom moglo gotovo utrostručiti na milijardu metričkih tona do 2060. I dok procjenjuju da će udio plastike koja izbjegne sustavima gospodarenja otpadom pasti s 22 posto (2019.) na 17 posto (2060.), to je još uvijek puno plastike.

Na međunarodnoj razini, 170 zemalja nedavno se složilo da prvi nacrt globalnog sporazuma o plastici bude spreman do studenog 2023. Ponajviše pozornosti imaju jednokratni plastični filtri za cigarete, koji tradicionalno prednjače na godišnjem Međunarodnom čišćenju obale Ocean Conservancyja.

Također, Direktiva Europske unije o plastici za jednokratnu upotrebu nije u potpunosti zabranila plastične filtere, ali ih je označila kao mjere smanjenja. Njemačka će, s druge strane, uskoro zahtijevati od proizvođača plastike da uplate u središnji fond za čišćenje. Očekuje se da će samo tijekom prve godine to donijeti 450 milijuna eura i utjecati na proizvođače spremnika za piće, omota za hranu i filtera za cigarete, zaključuje ICT Business.