Pozivaju se bračni parovi s područja grada Osijeka koji su se vjenčali tijekom 1971. godine da se do 31. siječnja 2022. godine prijave za proslavu 50. godišnjice braka na jedan od sljedećih načina:
kopiju vjenčanog lista ili izvoda iz Matične knjige vjenčanih dostave poštom na adresu Grad Osijek, Ured Gradonačelnika, F. Kuhača 9, 31000 Osijek s naznakom „Prijava za proslavu 50. godišnjice braka“ te uz istu prilože svoju adresu i kontakt telefon;
kopiju vjenčanog lista ili izvoda iz Matične knjige vjenčanih pošalju na mail info@osijek.hr te u mailu prilože svoju adresu i broj telefona.
Sve dodatne upute i pojašnjenja mogu se dobiti na telefon 031 229 284.
Svečano primanje za slavljenike održat će se kada se za to stvore preduvjeti s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju.
Premijer Plenković je na aktualnom prijepodnevu najavio paket mjera za smanjenje udara rasta cijena. U slučaju povećanja cijena, osim limitiranja cijena goriva, podići ćemo i naknade za socijalno ugrožena kućanstva, a kod cijene struje i plina osloniti se na HEP koji može preuzeti dio na svoja leđa i smanjiti udar na građane, kazao je.
Redovno proljetno zasjedanje Hrvatskog sabora počelo je aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 39 pitanja saborskih zastupnika.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je kako bi država ponovno mogla limitirati cijene goriva, ako će cijene rasti i idući tjedan.
“Ukoliko imamo procjenu da će cijena idućeg tjedna rasti, mi ćemo opet limitirati sva goriva, osim premiuma“, odgovorio je premijer Plenković zastupniku Miru Bulju.
Premijer je napomenuo da je, kad se radi o cijeni goriva, Vlada prije tri mjeseca limitirala cijene te držala tu cijenu dva mjeseca, čime je izbjegnut udar na građane.
„Nakon toga smo prepustili stvari tržištu, primijetili smo da su današnje cijene benzina više, ukoliko imamo procjenu da će cijena idućeg tjedna rasti, mi ćemo opet limitirati sva goriva, osim premiuma“, kazao je Plenković.
Plenković Bulju: Dok vi grintate, mi radimo da pomognemo građanima
“Sve godine dok vi grintate, mi radimo da građanima pomognemo i da im bude bolje“, poručio je zastupniku Miri Bulju.
“Kada budem išao na Europsko vijeće povest ću Vas – ili nekog iz Mosta – da mi tamo rastumači s kim razgovarati i na kojem jeziku. A i ministru Božinoviću ću predložiti da Vas kao antivaksera uzme u Stožer”, poručio je Plenković.
U odgovoru zastupnici Mariji Selak Raspudić, predsjednik Vlade se osvrnuo na jednu od Mostovih teza.
“Vi – kao glavna ljubiteljica Milanovića! – šutite kad se Milanović grli, hvali i partneruje s Dodikom. Gromoglasna tišina ‘mostovaca’. Ništa, nula“, naglasio je Plenković.
PDV neće biti zanemaren
Zastupnicu Vesnu Vučemilović zanimalo je hoće li se uvesti nulta stopa PDV-a i niža stopa PDV-a i na koje proizvode.
“U Vladi ćemo to uzeti u obzir, ali staviti u kontekst okvira. PDV neće biti zanemaren, a koje mjere će to biti, izvijestit ćemo Sabor i javnost kada za to bude trenutak”, odgovorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
„Ministarstva kulture i vanjskih poslova već su reagirala prema srpskoj strani, izražavamo najoštrije suprotstavljanje donošenju takvog zakona“, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zastupniku Branku Bačiću koji je podsjetio da je Skupština Republike Srbije donijela zakon kojim je izdanja dubrovačke književnosti proglasila i srpskim kulturnim naslijeđem.
“Iskoristit ćemo sve što nam je na raspolaganju, i kroz bilateralne odnose i proces pristupanja Srbije EU da zatražimo da se takve neprihvatljive odredbe uklone iz zakona”, rekla je Obuljen Koržinek i naglasila kako je podjednako posežete li za teritorijem ili kulturnom baštinom.
„Zato je takav potez neprihvatljiv i zaslužuje svaku osudu“, poručila je.
Premijer Plenković poručio je da slučaj trgovanja vrijednosnim papirima zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) nema veze s HDZ-om, upitavši bi li eventualna reputacijska šteta HNB-u trebala dovesti u pitanje hrvatsko članstvo u europodručju.
“Ovo u HNB-u nema veze s HDZ-om”, odgovorio je Plenković zastupnici Sandri Benčić.
Zatražili smo da se sve provjeri, zaraženo je očitovanje od HNB-a i očekujem da se to raspravi, istaknuo je premijer i dodao kako nema razloga ne vjerovati onome što je kazao guverner HNB-a Boris Vujčić.
Plenković pritom propituje ‘tajming’ teme o HNB-u, u vrijeme priprema za hrvatski ulazak u europodručje.
“Bi li eventualna reputacijska šteta HNB-u trebala dovesti u pitanje hrvatsko članstvo u europodručju”, upitao je.
Ponovio je da se u posljednjih 12 mjeseci institucije destabiliziraju “po taktici parizera” te stvori ozračje da ništa ne vrijedi i da nema nikakve perspektive u Hrvatskoj.
Nabrajajući sve izazove s kojima se Vlada susretala (Agrokor, brodogradilišta, poplave, požari, potresi, pandemija), Plenković je naglasio kako je cilj Vlade raditi sve za građane.
„Ne vaše i naše, ne nekima dati benefite, a druge eksploatirati”, kazao je.
Hitna helikopterska pomoću u strateškim dokumentima Ministarstva zdravstva
Zastupniku Željku Lenartu koji je pitao za uspostavu hitne helikopterske medicinske pomoći, Plenković je odgovorio da su ti apeli naišli na plodno tlo i imaju podršku Vlade, a uspostava te službe ušla je u strateške dokumente Ministarstva zdravstva.
“U tijeku su pripreme da se kroz sredstva Nacionalnog plana oporavka investira u obrazovanje liječnika i medicinskih sestara, te ćemo nastojati iznaći način najboljeg modela među kojim je i angažman postojećih kompanija koje se bave tim prijevozom”, kazao je.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković poručila je da je Vlada reagirala na sve krize, pa će tako i u ovoj aktualnoj, te na porast cijena hrane, ali i energenata odgovoriti koordinirano u međuresornoj suradnji.
“Cijene hrane rastu u svijetu zbog poremećaja u lancima opskrbe zbog covida, povećane potražnje, ali i vremenskih neprilika, rastu i cijene energenata što se odražava na sve segmente gospodarstva, pa tako i na poljoprivredu”, rekla je Vučković i podsjetila na isplaćene potpore poljoprivrednicima, izravna plaćanja u poljoprivredi te pomoć sektoru stočarstva.
“Isplaćena su i dva programa pomoći stočarstvu i veći broj poljoprivrednika je isplaćen, a manji broj nije dobio potporu zbog nepotpuno dokumentacije, no njima će biti omogućena dodatna prijava”, istaknula je Vučković.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je da će se isplata obiteljskih mirovina zakonski urediti do sredine godine, a početi primjenjivati početkom 2023.
Rast cijena energenata uzrokovan poremećajem u opskrbi, covidom i velikom potražnjom
Vlada će sastaviti paket mjera za smanjenje udara rasta cijena energenata na građane nastave li cijene rasti, najavio je premijer Plenković.
„U slučaju povećanja cijena, osim limitiranja cijena goriva, podići ćemo i naknade za socijalno ugrožena kućanstva, a kod cijene struje i plina osloniti se na HEP koji može preuzeti dio na svoja leđa i smanjiti udar na građane“, kazao je Plenković odgovarajući zastupnici Mireli Ahmetović na upit što misli poduzeti po pitanju rasta cijena.
Kako treći element, Plenković je naveo PDV-a koji na struju iznosi 13 posto, a na plin 25 posto.
Premijer Plenković je pojasnio da je rast cijena energenata uzrokovan poremećajem u opskrbi, covidom i velikom potražnjom.
“Kućanstva u Hrvatskoj nisu vidjela još rast cijena struje niti će ih doživjeti do 1. travnja, a ista je stvar i s cijenom plina”, kazao je.
Zastupnika Peđu Grbina zanimalo je koliko će novca Hrvatska uspjeti potrošiti od ukupno 5 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti i može li se rok produljiti.
“Rok je u uredbi 18 mjeseci, ali nisu rokovi sveto pismo, potrebno je Komisiji objasniti okolnosti i mislim da ćemo našu argumentaciju dobro objasniti i iskoristitisredstva”, odgovorio je predsjednik Vlade Plenković.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je kako će se nastaviti program pomoćnika u nastavi u osnovnim i srednjim školama, ali da u ovom trenutku ne može reći strukturu njegova financiranja.
„Nastavit ćemo s tim programom, dozvolite da u idućem periodu iznađemo mogućnosti financiranja i iz nekih drugih izvora“, odgovorio je Fuchs zastupniku Damiru Bakiću.
Đakovačko-osječka nadbiskupija, Župa sv. Petra i Pavla, apostola u Osijeku i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske upriličili su jučer blagoslov i svečani koncert u povodu kolaudacije obnovljenih orgulja u konkatedrali Sv. Petra i Pavla, apostola u Osijeku.
Liturgijski obred blagoslova s nagovorom i zahvalom predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a pozdravne riječi uputili su gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Orguljarski majstor Anton Škrabl predstavio je dispozicije obnovljenih orgulja, a potom je uslijedio svečani koncert koji je izveo kompozitor i koncertni orguljaš Ante Knešaurek. Zahvalne riječi uputio je konkatedralni župnik mons. Adam Bernatović.
Zamjenik župana Mato Lukić u svom je obraćanju naglasio kako je današnjom kolaudacijom obnovljenih orgulja, vraćen izvorni sjaj osječke konkatedrale.
– Orgulje nazivaju kraljicom svih glazbala što one uistinu i jesu, obzirom na njihovu veličinu i snagu zvuka kojeg proizvode. Ovaj veličanstveni instrument izgrađen 30-ih godina prošloga stoljeća dijelio je sudbinu grada Osijeka, brojne nedaće i nevolje, a više puta je i popravljan, međutim ne dovoljno da bi se mogla zajmčiti trajnost u nadolazećem vremenu. Tijekom Domovinskog rata orgulje su teško oštećene, kao i dijelovi konkatedrale te je vapio za obnovom. Vrijedan projekt obnove je konačno završen, a rezultat je zalaganja Đakovačko-osječke nadbiskupije, Ministarstva kulture i medija te župljana i svećenika Župe sv. Petra i Pavla. Neponovljivi zvuk moćnih orgulja opet odjekuje našom monumentalnom crkvom na čemu se zahvaljujem svim dionicima projekta. Osijek je uvijek bio centar kulturnog života i kulturnih događanja istočne Hrvatske, a današnjim danom on postaje nezaobilazno mjesto hrvatskog orguljaškog fokusa – kazao je Lukić.
Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić rekao je kako su orgulje kulturna baština i vrijednost svih Osječana te da simbolično dijele sudbinu Osijeka.
– Veselim se što ćemo prvi put nakon devet godina ponovno uživati u zvuku orgulja, kako ih je Mozart nazvao – kraljice svih glazbala. Ovom prigodom zahvalio bih ministrici kulture, gospođi Obuljen Koržinek, i nadbiskupu Hraniću na izdvojenim značajnim sredstvima za njihovu obnovu. Orgulje su kulturna baština i vrijednost svih Osječana. One simbolično slijede sudbinu Osijeka. U vrijeme kada su nastale bile su najveće na području tadašnje države s početka 20. stoljeća. U Domovinskom ratu teško su oštećene, a sada su zasjale u punome sjaju. Siguran sam da će na njima svirati najbolji orguljaši, čime će se Osijek još jednom potvrditi kao kulturno središte istočne Hrvatske. To kulturno bogatstvo itekako zaslužuje biti predstavljeno široj hrvatskoj kulturnoj javnosti. Iskrene čestitke Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji na ovako velikom i uspješnom pothvatu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako joj je neopisivo drago što s Osječankama i Osječanima dijeli trenutak kolaudacije crkvenih orgulja.
– Ministarstvo kulture i medija uložilo je nešto više od 2,5 milijuna kuna u obnovu ovog instrumenta, a svi oni koji su imali priliku prisustvovati današnjoj kolaudaciji u svom gradu znaju koliko je to važan trenutak. Ovo je veleban instrument čija je obnova i restauracija bila izuzetno zahtjevna, zbog čega se zahvaljujem radionici Škrabl i nadbiskupu Hraniću kao inicijatoru obnove ne samo osječkih, već i đakovačkih orgulja – rekla je Obuljen Koržinek.
Podsjetimo, u rujnu 2017. godine počelo je rastavljanje orgulja koje je 1933. izradio salzburški graditelj orgulja Hans Mauracher. Tada je svaka od 4066 svirala bila zamotana i složena u kutije kako bi glazbalo tegljačima bilo prevezeno u radionicu Orglarstvo Škrabl u Rogaškoj Slatini u Sloveniji. Temeljiti i stručni popravak orgulja osječke konkatedrale bio je nužan s obzirom na činjenicu da su one izvan uporabe bile još od 2013. zbog raznih oštećenja iz vremena Domovinskog rata i opasnosti od samozapaljenja električnih vodova, a koji su bili opasnost ne samo za glazbalo nego i za sve one koji bi se našli u njegovoj blizini te za samu crkvu.
U organizaciji Muzeja grada Iloka predstavljena je knjiga autora Stipana Kraljevića „Zapisi gradonačelnika grada Iloka od 1993. do 2001.“. Predstavljanjem ove knjige obilježeno je 30 godina od početka Domovinskog rata i progonstva stanovništva Iloka, Bapske, Šarengrada i Mohova, 30. godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske te početak i kraj misije UNTAES-a i procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
U knjizi Stipan Kraljević govori o vremenu dva gradonačelnička mandata od 1993. do 2001. godine te kroz pisanu građu pokazuje na koji način se organizirao rad institucija i život u progonstvu, vrijeme povratka, obnovu te problematiku toga vremena. Isto tako objedinjuje i popise stradalih, nestalih i protjeranih stanovnika Grada Iloka tijekom Domovinskog rata.
Nakon predstavljanja knjige, održan je Okrugli stol „30 godina nakon progonstva Iločana“ koji je organizirala Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Ilok s ciljem prikazivanja okolnosti ratnog stradanja iločkog kraja 1991. godine, organizaciju obrane i života Iloka 1991. godine, političke situacije u Hrvatskoj 1990.-1991., stvaranje uvjeta za povratak prognanika tijekom procesa mirne reintegracije te ulogu srbijanskog tiska u poticanju netrpeljivosti prema hrvatskoj vlasti i narodu.
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 1055 slučajeva zaraze koronavirusom, 26 osoba je hospitalizirano, 1029 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji.
U samoizolaciji se nalazi 385 osoba, a ukupno je testirano 88643 osoba.
Na posljednjem testiranju obrađeno je 393 uzoraka, od kojih je 164 pozitivnih.
Umjereno do pretežno oblačno s povremenom kišom, a u gorju susnježicom i snijegom. Krajem dana i u noći malo snijega može biti i u nizinama. Glavnina oborine na sjevernom Jadranu i u Lici. Vjetar većinom umjeren jugozapadni i južni, a navečer će okrenuti na sjeveroistočni, u Slavoniji sjeverozapadni. Na Jadranu umjereno do jako jugo i jugozapadnjak poslijepodne u okretanju na sjeverac i sjeverozapadnjak. Najviša temperatura zraka uglavnom od 3 do 6, a na Jadranu od 9 do 13 °C.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2021. godine, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 15.440 poslovnih subjekata, što je za 120 poslovnih subjekata ili 0,8% manje u odnosu na studeni 2021. godine i 9 poslovnih subjekata ili 0,1% više u odnosu na prosinac 2020. godine. Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 4,2 milijarde kuna (glavnica), što je za 0,7 milijuna kuna (0,02%) manje u odnosu na studeni 2021. godine, a 720,5 milijuna kuna (14,7%) manje u odnosu na prosinac 2020.
U Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje je, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. prosinca 2021., bilo evidentirano 239.278 potrošača, što je za 0,8% manje nego u prethodnom mjesecu, a 3,3% više nego prije godinu dana. Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 18,1 milijardu kuna (glavnica), što je za 0,1% manje u odnosu na studeni 2021., a 6,9% više u odnosu na prosinac 2020. godine.
Najveći dio duga, u iznosu od 5,8 milijardi kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,7 milijardi kuna. Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima, 31. prosinca 2021. godine u ukupnom iznosu dugu bio je 32,2%, dok je prema svim financijskim institucijama udio duga 37%.
Prema stanju od 31. prosinca 2021., 1.515 potrošača ima dug veći od milijun kuna (udio u broju potrošača 0,6%), koji je iznosio 6,9 milijardi kuna (udio u ukupnom dugu potrošača 38,2%). To je, u odnosu na stanje od 31. prosinca 2020., za 2,2% potrošača manje i za 5% veći iznos duga. Dominiraju osnove u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju potrošača (udio 73,3%), tako i po iznosu neizvršenih osnova (udio 88,5%).
Policijski službenici Radne skupine Ravnateljstva policije za istraživanje ratnih zločina, uz potporu Policijske uprave osječko-baranjske i u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku, proveli su kriminalističko istraživanje nad 65-godišnjakom zbog postojanja sumnje da je počinio kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva na štetu šest osoba.
Sumnja se da je osumnjičeni sudjelovao u radnjama koje su dovele do usmrćivanja civila, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ na štetu šest osoba (tada 41., 21., 37., 51., 44. i 22. godine). Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je osumnjičeni, tada 34-godišnjak, 29. srpnja 1991. godine oko 6.45 sati, na cesti oznake D 57 na dionici između sela Negoslavci i sela Orolik, iz polja kukuruza koje se nalazilo s istočne strane navedene ceste, neposredno uz cestu, kao pripadnik srpskih paravojnih jedinica Teritorijalne obrane Negoslavci, zajedno s drugim počiniteljima, pucao iz automatskog vatrenog oružja na civilno kombi vozilo vukovarskih registarskih oznaka, vlasništvo VUPIK-a, koje se kretalo cestom iz smjera Orolika ka skretanju za selo Svinjarevce, s namjerom da usmrti osobe koje su se prevozile vozilom. U vozilu su se nalazili radnici VUPIK-a koji su išli na posao u selo Svinjarevce. Dolaskom kombija do opisane lokacije, osumnjičeni 65-godišnjak i drugi počinitelji pucali su rafalnom paljbom iz automatskog vatrenog oružja u smjeru kombija koje se kretalo cestom te ga pogodili više puta. Kombi je tada sletio s ceste i zaustavio se u jarku s iste strane ceste gdje su se nalazili počinitelji koji su pucali.
Opisanom radnjom pet osoba u kombi vozilu je zadobilo ozljede od vatrenog oružja, a od zadobivenih ozljeda smrtno su stradali tada 41-godišnjak i 21-godišnjak dok su trojica (tada 37., 51. i 44 godine) zadobilI ozljede od vatrenog oružja. Tada 22-godišnjak je ozlijeđen u vidu posjekotina i ogrebotina uslijed slijetanja i zaustavljanja vozila. Nakon što su pucali iz vatrenog oružja, osumnjičeni 65-godišnjak i ostali osumnjičeni su se udaljili smjeru Negoslavaca. Osumnjičeni 65-godišnjak (tada 34-godišnjak) uhićen je 18. siječnja te je po dovršetku kriminalističkog istraživanja predan pritvorskom nadzorniku. Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku podnijeta je kaznena prijava za počinjeno kazneno djelo „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.
Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora zastupnik Stipan Šašlin (HDZ) postavio je pitanje o dinamici rada na izgradnji koridora Vc u Baranji te obilaznici Beli Manastir ministru mora, prometa i infrastrukture, Olegu Butkoviću.
U tijeku su radovi na autocesti do čvora Beli Manastir te na obilaznici Beli Manastir te završetkom ta dva projekta preostaje 5 kilometara do spajanja s mađarskom granicom.
Ministar Butković je na pitanje odgovorio kako se završetak oba projekta očekuje tijekom ove godine: ,,Vc koridor je u prometnom smislu jedan od prometnih prioriteta Vlade RH i mi ćemo u ovoj 2022. godini otvoriti novoizgrađenu dionicu autoceste od Osijeka do Belog Manastira, uključujući obilaznicu Belog Manastira”.
Dio autoceste, odnosno koridora Vc, koji prolazi kroz Baranju projekt je vrijedan 443 milijuna kuna, a investitor su Hrvatske autoceste. Radi se o dionici dugoj 17,5 kilometara, od mosta Halasica kod Jagodnjaka do Belog Manastira.
Obilaznica Beli Manastir koja će se neposredno spajati s ovim koridorom ponajviše je važna za premještanje teretnog prometa iz središta grada. Taj projekt vrijedan je preko 84 milijuna kuna, a investitor su Hrvatske ceste.
Butković je dodao kako je s Mađarskom dogovorena spojna točka te da je u fazi izrada projekte dokumentacije za tih preostalih 5 kilometara: ,,Ono što nam je ostalo do mađarske granice je 5 km ceste za što očekujemo raspisivanje natječaja. U fazi je izrada projekte dokumentacije te iduće godine kreće izgradnja što bi trebalo biti gotovo 2024. godine. Time, uz otvoreni most Svilaj imamo svih 88 km izgrađenog Vc koridora kroz RH.”
