U posljednjem susretu 16. kola hrvatskog nogometnog prvenstva Osijek je na Opus Areni doživio težak poraz, izgubivši od Istre 1961 rezultatom 5:1. Puljani su prvi put u povijesti zabili pet golova na gostovanju u HNL-u, dok je domaća momčad nastavila negativan niz koji sada iznosi devet utakmica bez pobjede u svim natjecanjima. Istra, predvođena trenerom Oriolom Rierom, odigrala je jednu od svojih najboljih utakmica ove sezone, potpuno nadigravši domaćina.
Junak susreta bio je Smail Prevljak, napadač reprezentacije Bosne i Hercegovine, koji je briljirao s hat-trickom u prvom poluvremenu te dvjema asistencijama u nastavku utakmice. Prvi gol stigao je u 17. minuti nakon odlične asistencije Stjepana Lončara, a iako je situacija kratko pregledavana zbog mogućeg zaleđa, pogodak je potvrđen. Samo deset minuta kasnije isti tandem ponovno je bio presudan – Lončar je proigrao Prevljaka, a ovaj rutinski povisio na 2:0.
Osijekov trener Željko Sopić reagirao je već nakon pola sata igre, izvadivši iz igre Mikthyrana i Cvijanovića, no promjene nisu donijele preokret. Istra je do poluvremena stigla i do trećeg gola, ponovno preko Prevljaka, ovog puta nakon asistencije Marcela Heistera. Domaćin nije uspijevao pronaći ritam ni odgovor na agresivnu i učinkovitu igru Puljana.
Rieraova momčad nastavila je dominirati i u drugom dijelu. U 49. minuti Prevljak je petom uposlio Emila Frederiksena koji je preciznim udarcem pogodio malu mrežicu za 4:0. Tek tada Osijek uspijeva smanjiti rezultat – u 59. minuti Omerović šalje odličan ubačaj koji Babec pretvara u pogodak glavom. No, radost domaćih kratko je trajala.
U 73. minuti Istra je zaključila svoju povijesnu večer petim golom. Prevljak je još jednom asistirao, ovaj put za Lawala koji je mirno pogodio iz neposredne blizine i postavio konačnih 5:1. Osijek tako ostaje u dubokoj rezultatskoj krizi, dok Istra 1961 slavi jedan od najvećih trijumfa u klupskoj povijesti.
Fiskalizacija 2.0, koja stupa na snagu 1. siječnja 2026., uvodi najznačajnije promjene u sustav izdavanja i razmjene računa u Hrvatskoj u posljednjih dvanaest godina. Novi zakon po prvi put obuhvaća i račune između poslovnih subjekata, čime se digitalizira cijeli proces naplate i evidencije računa u gospodarstvu.
Najveća novost je da obveznici fiskalizacije postaju i poslovni subjekti koji su do sada naplatu vršili isključivo putem transakcijskih računa – uključujući i one koji godišnje izdaju samo jedan takav račun. Time fiskalizacijska obveza zahvaća znatno širi krug poduzetnika, obrtnika i paušalista.
Tko je obuhvaćen novim pravilima od 2026.?
Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja FINA-e, pojašnjava da se obveze razlikuju s obzirom na status poreznog obveznika.
– Poslovni subjekti u sustavu PDV-a od 1. siječnja 2026. moraju slati, primati i fiskalizirati račune u elektroničkom obliku. Za ostale obveznike uvedena je obveza zaprimanja e-Računa i fiskalizacije ulaznih računa, dok će ih sami slati tek od 1. siječnja 2027. godine. To znači da obrtnici i paušalisti još uvijek mogu izdavati papirnate račune, ali ih više neće moći zaprimati – navodi.
Dodaje da e-Račun kao digitalni dokument nije novost, ali je „e-Račun s fiskalizacijom“ u potpunosti promijenio postojeći sustav jer uvodi jedinstven nadzor nad izdanim i zaprimljenim računima u poslovnom sektoru.
Poduzetnici pred izazovima: mala i srednja poduzeća najviše pitaju
Iako su mnogi poduzetnici već započeli pripreme, velik dio njih i dalje ne zna što ih konkretno čeka.
– Javnost se pripremala za mogućnost odgode, ali do nje neće doći. Malim i mikropoduzetnicima ovo je potpuno novo područje, dok velike sustave čekaju opsežnije prilagodbe – ističe Kajtaz.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti izboru informacijskog posrednika koji će obveznicima omogućiti slanje i primanje fiskaliziranih računa.
– Ponuda je široka, a svaki se posrednik specijalizirao za određeni profil korisnika. Pri izboru rješenja ne treba gledati samo jednostavnost i cijenu – važno je da se podaci sigurno arhiviraju i da je osigurana zaštita cjelokupne dokumentacije. Korisnici moraju računati na sigurnosne kopije i zaštitu integriteta podataka – naglašava.
Što obveznici moraju učiniti do kraja 2025.?
Uz odabir tehnološkog rješenja i posrednika, obveznici fiskalizacije moraju napraviti još jedan ključan korak – potvrditi način zaprimanja e-Računa unutar sustava e-Porezna.
– Računi se neće moći zaprimiti ako korisnik prethodno nije potvrdio svoju pristupnu točku. Manji broj korisnika odlučuje se sam postati pristupna točka, dok se većina opredjeljuje za posrednike koji ih trebaju pravovremeno pripremiti na obveze – poručuje Kajtaz.
Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 Hrvatska prelazi na cjeloviti sustav digitalne razmjene i nadzora računa, što znači potpunu modernizaciju poslovnih procesa, ali i obvezu poduzetnika da se u sljedećih nekoliko mjeseci pravovremeno prilagode novim pravilima.
etflix kupuje studio i streaming poslovanje Warner Bros. Discoveryja u dogovoru vrijednom 83 milijarde dolara, objavio je britanski Guardian, označivši potez kao jednu od najznačajnijih transformacija u modernoj povijesti filmske i TV industrije.
Ovom akvizicijom Netflix preuzima kontrolu nad jednim od najvrjednijih kataloga u svijetu zabave, uključujući bezvremenske hit-serije poput Prijatelja i Teorije velikog praska, kao i opsežnu arhivu filmskih i televizijskih naslova koji su desetljećima oblikovali globalnu pop kulturu.
Ted Sarandos, suosnivač i glavni izvršni direktor Netflixa, poručio je kako spajanje otvara novo poglavlje za kompaniju: „Naša misija oduvijek je bila zabaviti svijet. Zajedno možemo publici ponuditi još više onoga što voli i oblikovati novi vijek pripovijedanja priča.“
Vrijednost WBD-a procijenjena na 72 milijarde dolara
Dogovor se temelji na procjeni vrijednosti Warner Bros. Discoveryja od 72 milijarde dolara, bez uračunatog duga. Kako bi se akvizicija dovršila, WBD će prethodno izdvojiti svoje kabelske kanale – uključujući CNN, TBS i TNT – što je proces koji bi trebao biti završen u trećem tromjesečju sljedeće godine.
Warner Bros. Discovery službeno je stavljen na prodaju još u listopadu, a interes su pokazali brojni veliki igrači u industriji. U finalnoj fazi pregovora Netflix se nadmetao s Paramount Skydanceom te Comcastom, vlasnikom Universal Studiosa i Skyja. Iako se dugo smatralo da je Paramount, pod vodstvom Davida Ellisona i uz financijsku potporu njegova oca Larryja Ellisona, favorit – Netflix je na kraju dao najpovoljniju i najsigurniju ponudu.
Tvrtka je dodatno ponudila i pet milijardi dolara naknade u slučaju da posao ne dobije regulatorno odobrenje.
Velike uštede i veliki izazovi
Iz Netflixa navode kako očekuju dvije do tri milijarde dolara godišnjih ušteda do treće godine nakon zaključenja posla, ponajprije kroz objedinjavanje produkcije, distribucije i tehnološke infrastrukture.
No analitičari upozoravaju kako bi se kompanija mogla suočiti s ozbiljnim regulatornim preprekama. Spajanjem bi se pod jednim vlasnikom našla dva najveća streaming servisa u SAD-u, što otvara pitanja o tržišnom natjecanju, koncentraciji moći i mogućem smanjenju ponude za potrošače.
Ako akvizicija dobije zeleno svjetlo, Hollywood ulazi u novo razdoblje u kojem Netflix postaje ne samo vodeća streaming platforma, već i jedno od najmoćnijih svjetskih produkcijskih i distribucijskih carstava.
U nedjelju, 7. prosinca 2025. godine, oko 4.30 sati u Požegi, u Ulici Stjepana Radića, policijski su službenici tijekom nadzora prometa zaustavili 22-godišnjeg vozača osobnog automobila koji je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola. Alkotestiranjem je utvrđeno da je imao 1,02 promila alkohola u krvi.
Tijekom policijskog postupanja mladi je vozač omalovažavao i vrijeđao policijske službenike, zbog čega je odmah uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja alkohola.
Protiv njega će biti podnesen optužni prijedlog, a tijekom dana bit će priveden na Kazneno-prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi.
Najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić zasjala je na stazi kanadskog Tremblanta osvojivši drugo mjesto u veleslalomu, čime je stigla do svog prvog postolja ove sezone i ukupno desetog u karijeri. Brža od nje bila je jedino Novozelanđanka Alice Robinson, koja je dominirala utrkom.
Ljutić je već nakon prve vožnje držala drugu poziciju, a istu je zadržala i u konačnom poretku. U drugu vožnju ušla je kao predzadnja te je uspjela odvesti vrlo sigurnu i napadačku vožnju, završivši s šest stotinki prednosti u odnosu na domaću predstavnicu, Kanađanku Valerie Grenier.
Posljednja je na stazu krenula vodeća iz prve vožnje, sjajna Robinson. Svojih 33 stotinke prednosti pretvorila je u dominantnih 94 stotinke na cilju, čime je potvrdila pobjedu.
Za Ljutić je ovo još jedan dokaz kontinuiteta u veleslalomskoj disciplini – ponovila je svoj najbolji veleslalomski plasman u karijeri, jer je drugo mjesto osvojila i prošle godine u američkom Killingtonu.
Sve veći broj škola u Hrvatskoj, a posebno u Osječko-baranjskoj županiji, uvodi dodatne mjere sigurnosti kroz angažiranje operativnih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu. Novi nacionalni model uveden je kao odgovor na aktualne sigurnosne izazove i potrebu za sustavnom zaštitom unutar odgojno-obrazovnog sustava. Mjera ima za cilj osigurati kontrolirani pristup školama, podići razinu prevencije te unaprijediti reakcije u izvanrednim situacijama, stvarajući sigurnije okruženje za učenike i djelatnike.
Osječko-baranjska županija, kao osnivač velikog broja odgojno-obrazovnih ustanova, aktivno provodi nove sigurnosne standarde. Županija je osnivač 53 osnovne škole, 26 srednjih škola te 2 samostalna učenička doma. Prema zaprimljenim suglasnostima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, do danas je odobreno zapošljavanje 33 operativna djelatnika u osnovnim školama na neodređeno puno radno vrijeme, uz dodatnih 14 djelatnika na određeno do najdulje tri godine. U srednjim školama i učeničkim domovima pristigle su suglasnosti za 28 ustanova, čime je odobreno zapošljavanje 49 operativnih djelatnika, također na neodređeno puno radno vrijeme.
Zaključno s današnjim danom, ukupno su 61 škola i učenički dom kojima je osnivač Osječko-baranjska županija dobili suglasnost za zapošljavanje 96 operativnih djelatnika. Od toga je 82 odobreno na neodređeno, a 14 na određeno puno radno vrijeme do najdulje tri godine, što predstavlja snažan pomak u jačanju sigurnosnog sustava županijskih škola.
Prema izmjenama Pravilnika, operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu obavlja nadzor ulaza, obilazi prostorije, provjerava ispravnost videonadzora, rasvjete i tehničkih sustava, brine o prohodnosti vatrogasnih i evakuacijskih putova te sudjeluje u postupcima evakuacije i kriznim situacijama. Djelatnik pritom postupa s pronađenim dokumentima, pridržava se propisa o zaštiti osobnih podataka, sprječava sukobe među učenicima i pruža informacije posjetiteljima. Ova nova uloga predstavlja važan korak prema profesionalizaciji sigurnosti u školama te stvaranju stabilnijeg, kontroliranijeg i sigurnijeg okruženja za učenike i zaposlenike.
Primjeri provedbe mjere u ustanovama na području Osječko-baranjske županije
Kako bismo provjerili kakva je situacija u Osječko-baranjskoj županiji i kako škole provode nove mjere sigurnosti u praksi, obratili smo se dvjema ustanovama. Ravnateljica Osnovne škole Šećerana Đurđica Petrović te ravnatelj Prve srednje škole Beli Manastir Marko Ilijašev pojasnili su kako teče proces uvođenja operativnih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu te kakav utjecaj ova promjena ima na svakodnevni rad njihovih škola.
– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih podiglo je razinu sigurnosti u školama na višu razinu, što smatramo iznimno važnim korakom nakon nemilog događaja u Zagrebu. Kao dio novog modela sigurnosnog kadra, naša škola je 6. rujna zaposlila dva operativna djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu – jednog u matičnoj školi u Šećerani i drugog u Područnoj školi u Baranjskom Petrovom Selu. Njihovo je zapošljavanje rezultat službene procjene rizika, prema kojoj je naša škola svrstana u kategoriju srednjeg rizika. Operativni djelatnici trenutno prolaze stručno osposobljavanje, a svakodnevne obveze uključuju nadzor ulazaka i izlazaka iz škole, praćenje ponašanja učenika, evidentiranje eventualnih nepravilnosti te obilazak školskog dvorišta radi uočavanja potencijalnih opasnosti ili oštećenja. Također sudjeluju u koordinaciji tijekom izvanrednih situacija i komuniciraju sa žurnim službama poput policije, vatrogasaca, hitne pomoći i civilne zaštite. – Kada je riječ o roditeljima, važno je istaknuti da većih promjena u praksi nema, no reakcije roditelja su iznimno pozitivne. Naglašavaju da se osjećaju sigurnije i da je važno što je razina zaštite djece dodatno ojačana. Uvođenje operativnog kadra smatramo značajnim iskorakom u stvaranju stabilnog i sigurnog okruženja. – izjavila je ravnateljica Osnovne škole Šećerana Đurđica Petrović.
– Od 1. prosinca naša škola ima zaposlenog operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu, što smatramo važnim iskorakom u jačanju sigurnosnog sustava unutar ustanove. Naša škola sastoji se od tri zgrade i sportske dvorane, a s obzirom na više ulaza i izlaza te otvoreni hodnik u dvorištu, povremeno se događalo da se okuplja veći broj mlađih osoba koje nisu učenici škole. Zabilježena je i situacija u kojoj je nepoznata osoba ušla u školu i uznemiravala djelatnicu, što je dodatno potvrdilo potrebu za nadzorom. Podsjećam da smo jednom imali u dva mjeseca imali šest provala, uz veliku materijalnu štetu na vratima, prozorima i inventaru.
– Novi operativni djelatnik dužan je unutar šest mjeseci proći stručno osposobljavanje, a svakodnevno je zadužen za nadzor ulaza, obilazak svih zgrada i dvorišta, praćenje kretanja učenika i posjetitelja te upravljanje alarmnim sustavom – ujutro ga isključuje prije dolaska zaposlenika, a po završetku nastave ponovno uključuje. Ovim mjerama značajno smo povećali sigurnost cijelog školskog kompleksa. Roditelji, učenici i djelatnici reagirali su pozitivno, što potvrđuje da ulaganje u sigurnost ima izravan i vidljiv učinak. – izjavio je ravnatelj Prve srednje škole Beli Manastir Marko Ilijašev.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je u subotu kako je, zahvaljujući prihvaćenim amandmanima na državni proračun za 2026. godinu, osigurano financiranje izgradnje nove Ekonomske škole u Vukovaru – projekta koji je, kako navodi, aktualna gradska vlast ranije odbacila.
Prema njegovim riječima, Vlada je prihvatila amandman Domovinskog pokreta te za izgradnju škole predvidjela ukupno 27 milijuna eura kroz proračunske godine 2026., 2027. i 2028. Već iduće godine dostupno je 10 milijuna eura, a s obzirom na to da postoje gotov projekt i troškovnik, javna nabava mogla bi biti raspisana u veljači ili ožujku, dok se početak radova očekuje sredinom 2026.
Penava ističe da projekt uključuje nastavak izgradnje Ekonomske škole, ali i središnje gradske sportske dvorane, naglašavajući da Domovinski pokret neće dopustiti da projekt bude zaustavljen.
Dodao je da će gradsko vijeće, kroz inicijativu vijećnika DP-a, uputiti zahtjev gradonačelniku Marijanu Pavličeku da vlasništvo nad zemljištem bude preneseno na Ekonomsku školu ili izravno na Vukovarsko-srijemsku županiju, kako bi se omogućilo nesmetano provođenje projekta.
Penava smatra da se u ovom slučaju radi o političkoj odluci – hoće li se projekt podržati ili blokirati. Naglasio je da postoje oni koji imaju mogućnost osigurati sredstva te da je upravo to sada i dokazano.
Stav o glasanju Boške Ban i proračunu za 2026.
Govoreći o izglasavanju državnog proračuna, Penava je rekao kako ga nije iznenadila odluka zastupnice Boške Ban da podrži proračun, ističući da se svaki zastupnik bori za interese lokalne sredine iz koje dolazi.
Proračun je, prema njegovoj ocjeni, usmjeren na jačanje sigurnosti, zaštitu granica i energetsku otpornost, što u vremenu nestabilnosti smatra ključnim.
Demografija i zaštita žrtava nasilja
Penava je istaknuo i povećanja ulaganja u demografske mjere, podsjetivši da je ove godine rođeno 750 djece više nego lani. Među prioritetima izdvojio je i sredstva planirana za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, posebno za osiguravanje stambenih prostora.
Osvrt na DOMiNO i Marija Radića
Komentirajući današnji izvanredni sabor stranke DOMiNO, u kojoj djeluje dio bivših članova DP-a, Penava je rekao da ta stranka nema politički odjek te da je članstvo Domovinskog pokreta pokazalo da, unatoč financijskoj moći pojedinaca, “ne ide sve kupiti”.
Poručio je da se ne bavi njihovim aktivnostima te naglasio da DP sudjeluje u radu Vlade i stremi ispunjenju programskih ciljeva važnih građanima.
Od početka operativne upotrebe fiksnim uređajima za nadzor brzine kretanja vozila izvršeno je više od 24 000 mjerenja
Na prometnicama u nadležnosti Policijske uprave požeško-slavonske od 2019. godine počela je ugradnja fiksnih kućišta za kamere za nadzor brzine kretanja vozila. U sklopu Projekta unapređenja i modernizacije rada prometne policije uz prometnice diljem Republike Hrvatske ugrađuju se kućišta i kamere za nadzor brzine kretanja vozila, a koje se nabavljaju financijskim sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa.
Kroz navedeni dugogodišnji projekt, prema statističko-analitičkim pokazateljima o prometnim nesrećama, posebno teškim prometnim nesrećama, ali i relacijama cesta na kojima se učestalo grubo krše prometni propisi i čine prekršaji, uglavnom iz grupacije prekršaja „četiri glavne ubojice u prometu“, određuju se lokacije na kojima se planira postavljanje fiksnih uređaja za nadzor prometa. Postavljanje uređaja odvija se u fazama ovisno o prioritetima i trenutno nabavljenim količinama kućišta i kamera raspoređenih pojedinim policijskim upravama.
“Tako su i tijekom ovog tjedna na području naše PU postavljena nova kućišta za kamere u Mlinskoj i Zagrebačkoj ulici u Požegi te naselju Gradac čime je broj lokacija s postavljenim kućištima za nadzorne kamere porastao na šesnaest.”, navodi policija u priopćenju.
Od početka operativne upotrebe fiksnim uređajima za nadzor brzine kretanja vozila izvršeno je više od 24 000 mjerenja.
Postavljanje uređaja za nadzor brzine na lokalnoj razini provodi se uz sudjelovanje jedinica lokalne uprave i samouprave u dijelu sufinanciranja električnog priključka na nisko naponsku elektroenergetsku mrežu. Statistike otkrivaju da kamere pozitivno utječu na vozače obzirom da na područjima na kojima su postavljene vozi se opreznije.
U cilju poboljšanja stanja sigurnosti prometa na cestama i smanjenja stradavanja sudionika u cestovnom prometu i u idućem razdoblju planira se nabava i postavljanje kućišta na novim lokacijama.
U petak 5. prosinca 2025. oko 17.05 sati u Požegi u Ulici Hrvatskih branitelja, policija je u prometu zatekla 44-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,94 promila upravljao osobnim automobilom.
Također je utvrđeno da se nije kretao svojom kolničkom trakom i da za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas, a kod sebe nije imao vozačku dozvolu ni osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio njegov identitet, izvijestili su iz PU požeško-slavonske.
On je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.
Istoga dana, oko 22.45 sati u Požegi u Ulici kralja Krešimira, policijski službenici su u prometu zatekli 30-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,58 promila upravljao osobnim automobilom.
On je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić uručio je ključeve 5 novih vozila, jedno Hitne pomoći i 4 sanitetska.
Pet novih vozila stiglo je u Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije. Ukupna vrijednost investicije iznosi 411.050,00 eura, od čega je 371.250,00 eura osigurala Vukovarsko-srijemska županija putem decentraliziranih sredstava, dok je ostatak pokriven vlastitim sredstvima Zavoda.
Županijska Hitna služba godišnje zaprimi oko 30.000 poziva, od čega je oko 14.000 intervencija na terenu, oko 10.000 pregleda obave u ambulantama, a oko 4.000 savjeta medicinsko dispečersko osoblje pruža telefonom. Vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić uručio je ključeve 5 novih vozila, jedno Hitne pomoći i 4 sanitetska.
foto: VSŽ
„Ovo nije samo posao, ovo je poziv i način života. Izazovi s kojima se djelatnici Hitne susreću nešto su što rijetko tko proživljava na svome radnom mjestu. Zato im veliko hvala, jer oni ne samo da rade, oni daju sebe. Važno je da imaju novu opremu, nove automobile i najbolje uređenu medicinsku opremu u vozilima. Nastavit ćemo snažno podržavati Zavod kako bi mogao održavati ovako visoku razinu opremljenosti i u budućnosti”, poručio je župan.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije Mladen Karlić, istaknuo je kako su nova vozila prijeko potrebna daljnjem razvoju službe.
„Od prošle godine preuzeli smo Sanitet domova zdravlja, a vozila nisu bila adekvatno obnavljana, pa smo morali nabaviti nova kako bismo podigli standard. Ta vozila godišnje prijeđu oko milijun i pol kilometara, prevozeći pacijente diljem Hrvatske, u kliničke centre na preglede i terapije. Zahvaljujući Županiji, dobili smo pet novih vozila za kvalitetu prijevoza i sigurnost naših građana i medicinskog osoblja”, rekao je Mladen Karlić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije.
„Ključno je da devet ekipa Hitne medicinske pomoći svakodnevno – 24 sata, pokriva šire područje šest mjesta u županiji. Nekada su bile samo tri hitne službe u cijeloj županiji – u Vinkovcima, Županji i Vukovaru, a danas imamo znatno viši standard. Važno je naglasiti i da imamo devet specijalista medicinskih tehničara koji, u slučaju da nema liječnika, mogu provoditi gotovo sve postupke i davati terapiju”, pojasnio je Karlić.
