Svi bolnički hitni prijemi na dnevnoj bazi veći dio vremena bave se pacijentima koji nemaju hitna stanja i svoje bi probleme trebali rješavati u redovnim procedurama kod liječnika specijalista ili obiteljskog liječnika, piše Jutarnji list.
Upravo zbog tog problema, doznaje Jutarnji list, u Ministarstvu zdravstva započeli su razgovori vezani za rješenje kako da se s hitnih prijema maknu nehitni pacijenti.
“U tijeku je izmjena modela organizacije rada objedinjenih hitnih bolničkih prijmova, što je dio reorganizacije bolničke zdravstvene zaštite u skladu s pokrenutom reformom zdravstva. Time dodatno osiguravamo da svaki pacijent pravovremeno i u skladu s hitnosti simptoma i zdravstvenih potreba dobiva adekvatnu zdravstvenu skrb”, poručuje ministar Vili Beroš, piše Novi list.
Više je modela u igri, od onog u kojem bi obiteljski liječnici u cjelodnevnim dežurstvima pacijentima izdavali uputnice za hitnu, do trijažne ambulante u bolnicama. Koji će se primijeniti, ministar će tek odlučiti.
Jedan model je uputnica za OHBP. To bi značilo da liječnici obiteljske medicine imaju cjelodnevna dežurstva, gdje bi dolazili pacijenti.
Ako liječnik obiteljske medicine zaključi da je pacijent hitan, on će biti s uputnicom poslan na bolničku hitnu. Naravno, to ne znači da bi netko zbog infarkta odlazio po uputnicu, jer jasno je što je zaista hitno i ugrožavajuće stanje. Uostalom, takvi teški pacijenti mahom dolaze vozilom hitne pomoći.
Drugi model je posebna trijaža. Pacijent koji dođe na hitni prijem upućuje se u trijažnu ambulantu, gdje educirano osoblje procjenjuje je li riječ o hitnom pacijentu ili rješenje svog medicinskog problema ne bi trebao tražiti na hitnoj pomoći.
Ministar zdravstva Vili Beroš smatra da je još rano govoriti o modelima, ali potvrđuje da se radi i na reformi OHBP-a. Kaže kako je primarni cilj reforme zdravstva što održivi sustav s pacijentom u središtu, a to među ostalim znači i da svaki pacijent odlazi na pregled prema težini simptoma.
Zloupotreba hitne
HUBOL je svojedobno pozdravio uvođenje financijske penalizacije nepotrebnog dolaska pacijenta na bolnički hitni prijem, koja je u vrijeme ministra Nakića trebala iznositi 150 kuna kazne koju bi platio pacijent, ako se ustanovi da je na hitni prijem došao bez pravog razloga.
Od toga se pod pritiskom javnosti odustalo, a hitne bolničke prijeme i danas pacijenti često zloupotrebljavaju dolazeći zbog minornih problema koje su mogli riješiti kod svog obiteljskog liječnika. Danas se s hitnog prijema ne vraća niti jednog pacijenta.
– Nemamo to pravo, ne možete nikome reći da nije hitan slučaj. Pacijenta se primi, upiše u bolnicu, napravi se trijažni list, ide u obradu. U tim ambulantama rade tek diplomirani mladi liječnici koji nemaju iskustva i zovu nadslužbe. To je legitimno, jer se uvijek nešto može potkrasti. Bez specijalističkog suporta nijedan pacijent ne bi smio biti pušten, objašnjava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a, piše Novi list.
Ovo su samo neki od primjera kako ljudi zloupotrebe hitnu. Dolaze na hitnu jer će dobiti brži ultrazvuk abdomena. Da vide kakve sve »hitne« pacijente imamo koji nemaju veze s hitnoćom, ljudi bi se zgražali.
Dođe vam u tri sata ujutro pacijent jer ne može zaspati, a zna da je na hitnoj uvijek netko budan pa će dobiti tabletu za spavanje. Ili ga je ubo komarac u leđa, a ne može se počešati.
Jedna mama u Sisku došla je, sjećam se, na hitnu zbog djeteta kojem smrde nožice. Ili nam dođe s temperaturom 37,2 jer se boji da bi se stanje moglo rasplamsati, ilustrira Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
