Državni zavod za statistiku objavio je dodatne pokazatelje o siromaštvu, socijalnoj isključenosti, tipu kućanstava, statusu stanovanja i financijskim opterećenjima u Hrvatskoj za 2025. godinu.
Prema ranije objavljenim podacima, stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj u 2025. iznosila je 19,5 posto, dok je 20,7 posto osoba bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Udio osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada iznosio je 4,0 posto, a teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji bilo je izloženo 2,0 posto stanovništva.
Prag rizika od siromaštva u 2025. godini za jednočlano kućanstvo iznosio je 9.034 eura godišnje, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 18.972 eura godišnje. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 27.586 eura, a prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka 16.097 eura.
Kućanstva bez djece u većem riziku
Dodatni pokazatelji objavljeni su u publikaciji Statistika u nizu, koja kroz osam poglavlja donosi detaljniji uvid u ključne pokazatelje siromaštva, dohodovne nejednakosti te druge socijalne i ekonomske pokazatelje.
Prema tipu kućanstva, rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti znatno je izraženiji kod kućanstava bez uzdržavane djece. U toj je skupini u riziku bilo 27,9 posto osoba, dok je u kućanstvima s uzdržavanom djecom taj udio iznosio 13,7 posto.
Podaci pokazuju da se rizik razlikuje i prema statusu stanovanja. Najniži udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen je među vlasnicima koji otplaćuju stambeni kredit, i to 6,7 posto. S druge strane, vlasnici bez obveze otplate stambenoga kredita imali su znatno viši udio, 21,7 posto.
Najmoprimci su također izloženiji riziku, osobito oni koji žive u stanovima s povlaštenom ili besplatnom najamninom. Kod njih je udio osoba u riziku od siromaštva iznosio 25,6 posto, dok je među najmoprimcima koji plaćaju tržišnu najamninu taj udio bio 18,6 posto.
Razlog nižeg rizika kod vlasnika sa stambenim kreditom može se povezati s činjenicom da je za dobivanje kredita uglavnom potrebno imati stabilna primanja i odgovarajuću financijsku sposobnost. S druge strane, među vlasnicima bez kredita češće su starije osobe i kućanstva s nižim dohocima, što povećava njihovu izloženost siromaštvu.
Troškovi stanovanja manji nego godinu ranije
DZS je objavio i dodatne podatke o financijskim opterećenjima kućanstava. U 2025. godini troškovi stanovanja činili su 11,5 posto raspoloživog dohotka kućanstava, što je manje nego godinu prije, kada su iznosili 13,0 posto.
Najveće opterećenje troškovima stanovanja imala su jednočlana kućanstva, kod kojih su ti troškovi činili 23,1 posto raspoloživog dohotka. Visoko opterećenje zabilježeno je i kod jednoroditeljskih kućanstava s uzdržavanom djecom, gdje je udio iznosio 16,2 posto.
Najmanje opterećenje imala su kućanstva s tri ili više odraslih osoba i uzdržavanom djecom, kod kojih su troškovi stanovanja činili 7,4 posto raspoloživog dohotka.
Većini kućanstava krediti su financijsko opterećenje
Većina kućanstava koja su otplaćivala kreditne obveze navela je da im one predstavljaju financijsko opterećenje. Takvih je kućanstava bilo 72,2 posto.
Udio kućanstava koja su otplatu kredita doživljavala kao znatno financijsko opterećenje smanjen je na 15,3 posto, dok je 12,5 posto kućanstava izjavilo da otplata kreditnih obveza za njih nije financijski teret.
Pozitivan pomak zabilježen je i kod plaćanja režija. U 2025. godini s plaćanjem računa za režije kasnilo je 7,3 posto kućanstava u Hrvatskoj, što je za 1,5 postotnih bodova manje nego u 2024. godini.
Objavljeni podaci pokazuju da su financijski pritisci i dalje izraženiji kod samačkih kućanstava, jednoroditeljskih obitelji, starijih osoba i dijela najmoprimaca, dok su kućanstva sa stabilnijim primanjima i stambenim kreditima u znatno manjem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
