Uskrsni ponedjeljak, dan nakon najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, tradicionalno je vrijeme obiteljskog okupljanja, molitve, odmora i slavljenja Kristova uskrsnuća. Iako nije liturgijski blagdan, ovaj dan ima duboko ukorijenjeno značenje u životu vjernika i kulturnoj tradiciji hrvatskog naroda.
Prema evanđeoskim zapisima, upravo se na dan nakon uskrsnuća Isus ukazao dvojici učenika na putu za Emaus. U početku ga nisu prepoznali, ali tijekom zajedničkog hoda i lomljenja kruha otvorile su im se oči i spoznali su da je to uskrsli Gospodin. Ovaj događaj simbolizira nadu, novi početak i snagu vjere, čak i u trenucima sumnje i neizvjesnosti.
U mnogim hrvatskim krajevima Uskrsni ponedjeljak njeguje se kao dan obiteljskog izleta, druženja u prirodi, zajedničkog ručka te posjeta rodbini i prijateljima. Tradicionalna jela, poput šunke, kuhanih jaja, pince i raznih kolača, i dalje zauzimaju središnje mjesto na blagdanskom stolu.
U nekim dijelovima Hrvatske održavaju se i pučke svečanosti, folklorni nastupi, procesije ili mise na otvorenom, čime se dodatno njeguje duh zajedništva i vjere. Djeca često sudjeluju u igrama s pisanicama, dok stariji uživaju u miru prirode i duhovnom sadržaju dana.
Uskrsni ponedjeljak poziva nas da usporimo, zahvalimo na daru života i obnove, te s vjerom i nadom zakoračimo u novi tjedan i vrijeme pred nama. Kao produžetak uskrsne radosti, ovaj dan nas podsjeća da je Kristovo uskrsnuće temelj naše nade i trajni izvor svjetla u svakodnevnom životu.
