Europska unija ponovno otvara jedno od najspornijih pitanja digitalne privatnosti – nadzor privatnih poruka u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Europski parlament podržao je prijedlog kojim se vraćaju privremena pravila koja velikim tehnološkim platformama, poput Googlea i Mete, omogućuju dobrovoljno otkrivanje, prijavu i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
Riječ je o pravilima koja su u EU bila na snazi od 2021. godine, a istekla su 3. travnja 2026. godine. Njima se internetskim platformama dopuštalo odstupanje od strogih pravila o privatnosti elektroničkih komunikacija kako bi mogle koristiti tehnologije za otkrivanje nezakonitog sadržaja povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece.
Iako zagovornici ističu da je cilj zaštita djece i brže otkrivanje počinitelja, protivnici upozoravaju da se time otvara prostor za masovno skeniranje privatne komunikacije građana. Upravo zbog toga je prijedlog u javnosti i među kritičarima poznat pod nazivom “Chat Control”.
Važno je naglasiti da usvojena verzija izuzima end-to-end enkriptiranu komunikaciju, što znači da se pravila ne bi trebala primjenjivati na sadržaj poruka u aplikacijama poput WhatsAppa, Signala i Telegrama kada je komunikacija potpuno šifrirana. Time je barem djelomično ublažen strah dijela zastupnika i organizacija za digitalna prava da bi novi okvir mogao narušiti privatnost milijuna korisnika.
Unatoč tome, dio zastupnika upozorava da problem nije riješen. Kritičari tvrde da i dobrovoljno skeniranje poruka može postati oblik nadzora koji zahvaća velik broj ljudi koji nisu ni za što osumnjičeni. S druge strane, pobornici mjere poručuju da je riječ o nužnom alatu za borbu protiv zlostavljanja djece, širenja nezakonitih snimki i kontakata predatora s maloljetnicima.
Europska komisija još je 2022. predložila trajniji zakonodavni okvir za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, no pregovori se godinama sporo kreću zbog dubokih podjela između zaštite djece, privatnosti korisnika i očuvanja enkripcije. Privremena pravila sada se vraćaju kao prijelazno rješenje dok se ne postigne dogovor o trajnom zakonodavstvu.
Konačna odluka još nije u potpunosti zaključena. Države članice Europske unije imaju tri mjeseca da odluče hoće li prihvatiti izmjene Europskog parlamenta. Ako prijedlog dobije zeleno svjetlo, platforme će ponovno moći koristiti dobrovoljne alate za otkrivanje i prijavu spornih sadržaja, ali uz ograničenja koja se odnose na šifriranu komunikaciju.
Rasprava o “Chat Controlu” tako ostaje jedno od najvažnijih europskih pitanja digitalnog doba: gdje prestaje nužna zaštita djece, a gdje počinje opasan presedan za nadzor privatnih poruka građana.
