Promjene vremena utječu na zdravlje, evo tko se treba posebno paziti

foto: Pixabay

Oscilacije temperature zraka negativno utječu na zdravlje građana, bez obzira na to koje su dobi. To nije subjektivan dojam, nego znanstveno utemeljena činjenica – vrijeme utječe na naše opće stanje, raspoloženje, osobito ako imamo neke kronične tegobe.

Proteklih dana bile su česte izmjene vremena, južina uz zatopljenje, a potom prolazak hladne fronte uz naoblačenje s oborinama i zahladnjenjem. Na takve promjene su reagirali ne samo bolesni i osjetljivi ljudi, već je i većina zdravih osoba osjećala tegobe, kazala je za HRT Ivana Havrle Kozarić iz DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje.

Najosjetljivije skupine su kronični bolesnici

Najosjetljivija skupina su kronični bolesnici, meteoropati, znači osobe koje su općenito osjetljive na vrijeme, osobe starije dobi, mala djeca. Zato posebnu pozornost kod izrade biometeorološke prognoze pridajemo savjetima i upozorenjima za kronične bolesnike jer se, posebno u zimsko vrijeme, njima mogu pogoršati postojeće bolesti i to osobito bolesti srčanog, plućnog i respiratornog sustava, naglasila je Havrle Kozarić.

Najčešće tegobe su, kaže, razdražljivost, nervoza, glavobolja, slaba koncentracija, smanjen radni učinak, nesanica, ali i pojačani bolovi te kod kroničnih bolesnika izraženije tegobe s postojećim bolestima. 

– Svaki organizam konstantno se mora prilagođavati naglim promjenama i temperature i vlažnosti i tlaku zraka. Iz tog razloga smo mogli proteklih dana čuti da se većina ljudi žali, da su umorni, nemaju koncentracije, elana, ni u školi, niti na poslu. Neki su se žalili i na čudne bolove ili na mjestima prijašnjih ozljeda ili općenito bol u mišićima. Promjene u meteorološkim parametrima su veliki stres za organizam i to osobito ako se inače bori s nekom bolešću. Kod kroničnih bolesnika se te promjene najviše vide, dodala je Havrle Kozarić.

– Što se tiče trenutačne situacije, ona je posebno nepovoljna za srčane i kardiovaskularne bolesnike, za bolesnike s respiratornim bolestima i za astmatičare. Savjetuje im se izbjegavanje napora i izlazaka u najhladnijem dijelu dana, kako se organizam ne bi dodatno mučio prilagodbom iz toplog prostora na hladan vanjski zrak i obrnuto. Te nagle promjene upravo su ono s čim se bore onda osjetljiviji organizmi, a pogotovo kronično bolesni, naglasila je Havrle Kozarić.

Uz klimatske promjene i sve toplije zime, rjeđa je pojava hladnih valova, napomenula je i dodala da je svaka zima sve toplija, ali da kraća intenzivna hladna razdoblja mogu djelovati na zdravlje.

U hladnijem dijelu godine kroničnim bolesnicima savjetuje se manje tjelesnih aktivnosti na otvorenom.

– Kad spominjemo kronične bolesnike, često im savjetujemo i kroz biometrološku prognozu – lagane šetnje na otvorenom, posebno ako je sunčano. U hladno doba godine uvijek preporučujemo ne izlaziti u najhladnije dijelove dana,  jutro i navečer, kazala je.

Ni ljeti ni zimi ne smije biti velika razlika unutarnje i vanjske temperature zraka

Posebno je istaknula da se srčani bolesnici ne bi trebali npr. čistiti snijeg. Njima se zbog hladnoće sužavaju krvne žile, što je potencijalna opasnost za pogoršanje bolesti.

Kao što ni ljeti ne smije biti velika razlika u temperaturi kada se iz prostorije izlazi na otvoreno, tako se o tome treba voditi računa i za vrijeme zimskih mjeseci.

– Ovisno o tome koliko je organizam zdrav, onda on i reagira. Ako je organizam zdrav, u nekom vrlo kratkom vremenu reakcije će se smiriti, doći će opet do ravnoteže u organizmu i sve će više-manje proći da nismo ni osjetili. Kod kroničnih bolesnika to nije tako i njima treba zato posebno upozorenje, kazala je.