Na današnjoj redovnoj konferenciji za medije Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske govorilo se o dosadašnjem cijepljenju te zaštiti postojećim cjepivima protiv novih sojeva odnosno mutacija virusa.
U Hrvatskoj je ukupno cijepljeno 58.829 osoba od čega neki s dvije i neki s jednom dozom. Točnije utrošeno je 83.928 doza cjepiva. Ostvareni imunitet iliti cijepljenje s dvije doze provelo se kod 25.099 osoba.
Većina cijepljenih, njih preko 41 tisuću su osobe iz zdravstva, preko 35 tisuća osoba u domovima za starije. Ostale cijepljene osobe su žurne službe, osobe iz zdravstva i civili iz Sisačko-moslavačke županije.
Do danas zabilježeno je ukupno 443 prijave na sumnju nuspojava cjepiva. Radi se o 430 prijave na Pfizerovo cjepivo i 13 na ono Modernino. Sve nuspojave na Modernino cjepivo su blage i lokalne, dok je za Pfizer prijavljeno 26 alergijskih reakcija od čega dvije ozbiljne i opasne.
U petak Europska agencija za lijekove odobrila je cjepivo proizvođača AstraZeneca te se sada očekuje isporuka. “Još uvijek nemamo pismenu potvrdu o broju doza koje ćemo dobiti od AstraZenece, sutra bi trebali dobiti informacije. Ukupno u veljači bi trebali primiti više od 150 tisuća doza cjepiva. Još ne znamo kad će biti sljedeća tranša od Moderne, oni su kasnili tjedan dana, očekujemo da će nam ovog tjedna poslati. Što se tiče Pfizera, do kraja veljače imamo broj kutija koje će nam dostaviti svaki ponedjeljak, a za ožujak nemamo informacija”, rekao je Capak.
Novi sojevi
Alemka Markotić izjavila je kako na svijetu postoji trenutno mnogo različitih sojeva virusa, dok se u medijima govori samo o onima iz Južnoafričke Republike, Britanije i Brazila. U Hrvatskoj niti jedan soj još nije pronađen, ali i sama potraga odnosno testiranje nije brojno. Dodala je kako je za sada neslužbeno poznato da dosadašnja cjepiva štite od britanskog soja, a za ostale da se još uvijek ne zna. Međutim, za točne informacije potrebno je provesti još istraživanja.
“Sutra ćemo imati sastanak više institucija da bismo postavili do kraja strategiju, još se ne uzima puno uzoraka. Ispituju se reagencije koje su sada dostupne a koje bi možda mogle detektirati mutacije. Nakon toga ćemo odrediti koji broj uzoraka je moguć nama u Hrvatskoj praktično za obradu na tjednoj bazi i s tom strategijom idemo u narednim danima prema Ministarstvu zdravstva. Za sada, ono što je testirano, nemamo dokaza ovih mutacija koje kruže u nekoliko zemalja, dakle UK, Brazil, Južnu Afriku…”, rekla je Alemka Markotić
“Prema britanskom istraživanju situacija je takva je britanski soj prisutan u 47 zemalja a u 13 zemalja postoji lokalna transmisija. Južnoafrički soj je prisutan u 11 zemalja i ima tendenciju bržeg širenja”, rekao je Vili Beroš.
