Predstavljajući Prijedlog državnog proračuna za 2024., premijer Plenković izvijestio je da su planirani prihodi 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi eura, izvijestila je Vlada.
“Zato da bismo povećali plaće našim građanima, da bismo povećali mirovine našim građanima, da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun, koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju reformskih procesa, jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, a posebice naših umirovljenika, ali isto tako da bismo realizirali naše druge prioritete“, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su u utorak, 21. studenoga zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. te projekcije za 2025. i 2026. godinu.
“Ovo je osmi proračun koji predlažemo u znatno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima u kojima nam je, kao što je to bilo i u zadnjih nekoliko godina, prioritet zaštititi najizloženije sugrađane, osigurati stabilnost javnih financija i istodobno nastaviti ulagati u daljnji razvoj Hrvatske”, poručio je tom prigodom premijer Plenković.
Kada je riječ o ovoj godini, premijer Plenković kazao je da se očekuje rast BDP-a od 2,8 posto, minimalan deficit ili eventualno suficit, ovisno o tome kakva će biti potrošnja na strani lokalne države.
Govoreći o specifičnim prioritetima u ovom proračunskom razdoblju, premijer je naveo velika izdvajanja u proces obnove, energetiku i obrazovanje. Nastavlja se s politikom trajnoga smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u, a ove godine taj će udio pasti na 60,7 posto, dok se već u idućoj očekuje da on bude nešto malo viši od 58 posto.
Proračunski manjak održavat će se ispod referentne razine od 3 posto, dodao je.
Nadovezao se i na kontekst energetske i prehrambene krize, inflatornih pritisaka, podsjetivši da je Vlada u proteklom razdoblju na te krize reagirala politikom državnog intervencionizma i snažnim paketima pomoći građanima i gospodarstvu u iznosu od 7,2 milijarde eura.
“Na taj način očuvali smo socijalnu koheziju u društvu, spriječili rast cijena struje, plina, energenata i naftnih derivata, učinili maksimalan napor da normalno funkcioniraju dječji vrtići, škole, fakulteti, općine, gradovi, županije, bolnice, domovi za starije, javne i vjerske ustanove, udruge, poduzeća i, naravno, kućanstva”, kazao je.
U krizama smo spriječili socijalnu frakturu, a pritom realizirali sve strateške ciljeve
Cilj Vladinih mjera bio je spriječiti socijalnu frakturu, pokazati društvenu odgovornost i solidarnost i, unatoč krizi, omogućiti normalno funkcioniranje gospodarstva, a pritom i realizaciju svih strateških političkih ciljeva. Glavni preduvjet realizacije strateških ciljeva i suočavanja s krizama, naglasio je premijer, bila je politička stabilnost.
To znači, pojasnio je, stabilnu parlamentarnu većinu u kojoj partneri imaju međusobno povjerenje i rade na realizaciji onoga što je dobro i korisno za Hrvatsku, a što je građanima obećano na izborima te, u konačnici, i realizirano.
To je značilo, nastavio je premijer, osigurati i makroekonomsku i financijsku stabilnost zemlje te podići kreditni rejting za četiri stupnja. Podsjetio je da je danas taj kreditni rejting na razini investicijskog, s recentnim izviješćima sve tri agencije – Fitcha, Standard&Poor’sa i Moody’sa – o promijenjenim izgledima iz stabilnih u pozitivne.
Da nije bilo odgovornog upravljanja javnim financijama, ne bi bilo niti ispunjavanja kriterija za ulazak u europodručje, niti u Europski stabilizacijski mehanizam, niti izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, niti izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, niti bi bilo investicijskog kreditnog rejtinga, kazao je predsjednik Vlade.
Hrvatski građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje
Tim je postignućima pridodao i ovogodišnje iskorake, koji su bili presedan u javnim financijama u Hrvatskoj, a to je izdanje prve državne narodne obveznice i trezorskih zapisa za građane.
Građani su u prvoj polovici godine svoje povjerenje pokazali uloživši milijardu i 350 milijuna eura vlastitog novca u obveznicu hrvatske države, uz kamatu od 3,65 posto, te uz dodatnih 500 milijuna eura institucionalnih investitora.
To su povjerenje, dodao je premijer, građani ponovili i jučer kada je uplaćeno oko 970 milijuna eura u trezorske zapise, s godišnjim prinosom od 3,75 posto. Očekuje se ukupna uplata od 980 milijuna eura, dodao je.
“To znači da hrvatski građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje. Da nije tako, ne bi baš u ovoj godini uplatili dvije milijarde i 300 milijuna eura vlastite štednje u državne financije”, poručio je.
Želimo da svi krajevi Hrvatske imaju jednake šanse za razvoj
Vlada je ulagala u politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, jer želi da svi krajevi Hrvatske imaju jednake šanse.
Podsjetio je na neke od kapitalnih ulaganja u prometnu infrastrukturu, što je ocijenio dokazom da se u mandatu ove Vlade ostvaruje politika jednakih šansi – koridor Vc, hrvatska Baranja integrirana četverotračnom autocestom u mrežu autocesta, probijanjem druge cijevi tunela Učka i njenim puštanjem u promet hrvatska Istra integrirana četverotračnom cestom u mrežu hrvatskih autocesta, jug Dubrovačko-neretvanske županije povezan je Pelješkim mostom, nova ulaganja Križišće – Žuta Lokva, puni profil autoceste od Ploča prema Dubrovniku, izgradnja brzih cesta prema Bjelovaru, Virovitici i Koprivnici.
Isto tako i na sjeveru Hrvatske – Varaždin, Ivanec, Krapina, u istočnoj Slavoniji srijemska transverzala, i premosnica onoga što je za Dalmaciju najbitnije, a to je obilaznica Splita, čime se rasterećuje drugi najveći hrvatski grad i omogućuje njegovo kvalitetno funkcioniranje u okolnostima turističke sezone.
