Potres u Hrvatskoj na dnevnom redu sjednice Europskog parlamenta

0
foto: pixabay

Europski parlament (EP) će na plenarnoj sjednici idućeg tjedna raspravljati o pomoći Hrvatskoj o ublažavanju posljedica potresa, najavili su europarlamentarci Valter Flego, Predrag Fred Matić i Željana Zovko.

Na online konferenciji za medije u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, hrvatski eurozastupnici najavili su u petak teme plenarne sjednice EP-a koja će se održati u Bruxellesu od 18. do 21. siječnja.

Jedna od točaka dnevnog reda tiče se pružanja pomoći unesrećenim područjima Republike Hrvatske koja su u razornom potresu krajem prošle godine  pretrpjela ogromna oštećenja. Osnovna ideja rezolucije o ublažavanju posljedica, čiji je inicijator Valter Flego (IDS, Renew), jest upozoriti na činjenicu da je oporavak od potresa dugotrajni proces, a ne samo jednokratna, solidarna reakcija. Budući da se radi o kriznoj situaciji, o prihvaćanju dokumenta glasat će se već u četvrtak.

Tom rezolucijom će “parlament upozoriti Komisiju na važnost smanjenja i lakšeg prevladavanja birokratskih prepreka, praćenje stanja javnog i privatnog sektora, potrebu daljnjeg oživljavanja demografije i gospodarstva te maksimalnu potporu u obnovi stradalih mjesta”, te pozvati Komisiju da osigura maksimalnu potporu hrvatskoj vladi u saniranju posljedica potresa, objasnio je Flego.

„Zadovoljan sam što ćemo u četvrtak dobiti snažnu rezoluciju koja je stav Europskog parlamenta u odnosu na pomoć Hrvatskoj“, kazao je Flego zahvalivši se kolegama na suradnji.

 Željana Zovko(HDZ, EPP) je također ocijenila da je rezolucija znak snažne potpore parlamentaraca Hrvatskoj. Podsjetila je da je u prethodnom mandatu radila na unapređenju EU mehanizma civilne zaštite čiji je cilj olakšati suradnju država članica u slučaju katastrofa.

Zovko je komentirala i nerede na washingtonskom Kapitolu ustvrdivši da je na američkoj političkoj sceni došlo do polarizacije i velikog rascjepa društva, što će nesumnjivo utjecati na daljnji razvoj transatlantskih odnosa.

Nasilni upad u američki kongres doveo je u pitanje i integritet te ispravnost djelovanja socijalnih medija, što je još jedna stavka o kojoj treba razgovarati, ukazala je zastupnica.

“Isključenjem Donalda Trumpa s društvenih mreža, dokazano je da privatne kompanije reguliraju pravo slobode govora čime je otvoreno novo osjetljivo pitanje: Tko i kako uistinu kontrolira izražavanje ljudskih stajališta?”, upozorila je Zovko.

Na konferenciji eurozastupnika je istaknuto da je pandemija covida-19 znatno utjecala na povećanje rodne neravnopravnosti kao i na porast nasilja nad ženama, što će biti jedna od središnjih tema sjednice parlamenta.

Predrag Fred Matić (SDP, S&D) izjavio je da su problemi rodnog jaza prisutni u svim državama članicama Europske unije te da bi se Hrvatska više trebala ugledati na napredne zemlje poput Nizozemske, Austrije i skandinavskih država.

Prema indeksu ravnopravnosti, “mi smo na 20. mjestu u Europskoj Uniji, što niti je najgore, niti za pohvalu”, ocijenio je Matić.

Rodna segregacija na tržištu rada podrazumijeva: veću zastupljenost žena u socijalnom i obrazovnom sektoru, a manju u IT industriji, razliku u plaćama te sprječavanje napredovanja žena na više pozicije na radnom mjestu (tzv. stakleni strop).

Na predstojećoj sjednici, među ostalim, raspravljat i o cijepljenju protiv covida-19, odnosima Unije sa SAD-om te o prioritetima portugalskog predsjedanja Vijećem u prvoj polovici ove godine, a to su rješavanje socijalnih aspekata pandemije COVID-19 te klimatska i digitalna tranzicija.

Hrvatski europarlamentarci su rekli kako u 2021. godini očekuju zdravstveni, demografski i gospodarski oporavak EU.