Prema podacima Financijske agencije (Fina), poduzetnici iz područja trgovine i prerađivačke industrije ostvarili su najznačajnije financijske rezultate u protekloj godini. Ove dvije djelatnosti dominiraju ne samo po prihodima i dobiti, već i po broju zaposlenih.
Dominacija trgovine i prerađivačke industrije
Analiza godišnjih financijskih izvještaja pokazuje da su trgovina i prerađivačka industrija glavni pokretači gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Od ukupno 156.145 poduzetnika u 2023. godini, čak 28.297 ili 18,1 posto poslovalo je u sektoru trgovine. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 24.798 poduzetnika (15,9 posto), građevinarstvo s 21.940 poduzetnika (14,1 posto) te prerađivačka industrija s 16.369 poduzetnika (10,5 posto).
Impresivni prihodi i rashodi
Poduzetnici u trgovini ostvarili su najveće prihode u 2023. godini – 51,6 milijardi eura, uz rashode od 49 milijardi eura. Prerađivačka industrija slijedi s prihodima od 35,7 milijardi eura i rashodima od 33,4 milijarde eura. Značajne rezultate postigli su i poduzetnici u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, s prihodima od 15,4 milijarde eura i rashodima od 15 milijardi eura.
Neto dobit i financijski rezultati
U smislu neto dobiti, trgovina je predvodnik s 2,1 milijardom eura, što predstavlja povećanje od 18,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prerađivačka industrija zauzima drugo mjesto s 1,9 milijardi eura neto dobiti, dok su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ostvarile 914,6 milijuna eura.
Ostale djelatnosti također bilježe pozitivan konsolidirani financijski rezultat, osim financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja te djelatnosti kućanstava kao poslodavaca, koje su zabilježile konsolidirani gubitak.
Rast zaposlenosti
U 2023. godini, kod 156.145 poduzetnika bilo je zaposleno 1.029.659 radnika, što je porast od 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše zaposlenih je u prerađivačkoj industriji (238.616) i trgovini (197.801). Značajan porast zaposlenosti zabilježen je u sektoru pružanja smještaja i usluga hrane (8.510 novih radnika), građevinarstvu (8.319) i trgovini (7.929).
Suprotno tome, sektor financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja zabilježio je najveći pad broja zaposlenih, s 413 manje radnika.
