Financijska agencija (Fina) objavila je najnovije podatke o poslovanju poduzetnika po županijama za 2024. godinu, prema kojima Grad Zagreb prednjači u gotovo svim kategorijama – od broja poduzetnika i zaposlenih do ukupnih prihoda, izvoza i neto dobiti. No, iako brojke nedvojbeno pokazuju dominaciju glavnog grada, ovakav prikaz poslovanja ne otkriva uvijek cjelovitu sliku stvarne gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.
Naime, svi prikazi temeljeni su na administrativnom sjedištu poduzetnika, dok se njihova stvarna poslovna aktivnost vrlo često ostvaruje na teritoriju znatno širem od sjedišta tvrtke. To znači da poduzeća koja su registrirana u Zagrebu, primjerice, mogu imati proizvodne pogone u drugim županijama, gdje zapošljavaju lokalnu radnu snagu, plaćaju komunalne naknade i troše resurse. Ipak, cjelokupni financijski učinak takvih poduzetnika ulazi u statistiku županije u kojoj se nalazi njihovo sjedište.
U 2024. godini Grad Zagreb bilježi čak 52.718 poduzetnika s ukupno 418.012 zaposlenih, ostvarene prihode od 83,93 milijarde eura te izvoz u vrijednosti od 14,49 milijardi eura. Neto dobit zagrebačkih poduzetnika iznosi 5,64 milijarde eura, što čini više od 62% ukupne neto dobiti svih hrvatskih poduzetnika.
Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 17.320 poduzetnika i 88.895 zaposlenih, uz neto dobit od 590,9 milijuna eura i prihode veće od 9,55 milijardi eura. Slijedi Istarska županija s 13.222 poduzetnika, 58.301 zaposlenim te neto dobiti od 553,5 milijuna eura. U top pet ulaze još Zagrebačka županija (11.867 poduzetnika, 87.866 zaposlenih, 434,1 milijun eura dobiti) i Primorsko-goranska (13.380 poduzetnika, 80.099 zaposlenih, 420,3 milijuna eura dobiti).
Osječko-baranjska županija nalazi se na 11. mjestu prema visini neto dobiti, koju su poduzetnici u 2024. godini ostvarili u iznosu od 223,7 milijuna eura. Na području županije posluje 5.087 poduzetnika, koji ukupno zapošljavaju 44.265 radnika. Ukupni prihodi iznose 5,83 milijarde eura, a izvoz 1,27 milijardi eura. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u poduzetništvu iznosi 1.143 eura, što je ispod nacionalnog prosjeka.
Na dnu ljestvice nalaze se županije s manjim brojem poduzetnika, ali i slabijim pokazateljima. Tako je Sisačko-moslavačka županija s 1.955 poduzetnika i 19.276 zaposlenih zabilježila gubitak od 2,5 milijuna eura. Požeško-slavonska županija imala je 1.373 poduzetnika, 9.839 zaposlenih i dobit od 33,9 milijuna eura, dok Virovitičko-podravska broji 1.379 poduzetnika i dobit od 41,5 milijuna eura.
Na nacionalnoj razini, poduzetnici su u 2024. godini ostvarili neto dobit od ukupno 9,05 milijardi eura, dok je u 2023. godini ta brojka iznosila 8,64 milijarde eura. Ukupni prihod svih poduzetnika u Hrvatskoj dosegao je 169,66 milijardi eura, a zaposleno je bilo više od 1,06 milijuna ljudi (1.063.307).
Ovakav način prikazivanja može rezultirati neravnomjernom percepcijom razvijenosti među županijama. Primjerice, županije s velikim brojem poduzeća s administrativnim sjedištem, poput Grada Zagreba, prikazuju se kao vodeće gospodarske regije. U stvarnosti, značajan udio njihove ekonomske aktivnosti može se odvijati u županijama koje statistički zaostaju, poput Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske ili Vukovarsko-srijemske.
Pitanje regionalnog razvoja i ravnomjernog prikaza gospodarske snage ostaje otvoreno, pogotovo ako se uzme u obzir potreba za pravednijom raspodjelom potpora, poreznih olakšica i strateških investicija.
