Plenković: Ušli smo u eurozonu u dobroj vjeri, da svima u Hrvatskoj bude bolje

Vlada RH

Hrvatska je u tri desetljeća međunarodnoga pozicioniranja došla među samo 15 zemalja svijeta koje su članice Sjevernoatlantskog saveza, Europske unije, europodurčja i Schengenskoga prostora, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji “Hrvatska, 20. članica eurozone”, koja predstavlja, kako je istaknuo, svojevrsni rezime naših višegodišnjih napora u procesu pristupanja europodručju.

Na početku obraćanja predsjednik Vlade pozdravio je prisutne, osobito potpredsjednika EK Dombrovskisa, i povjerenika Gentilonija, guvernera HNB-a Vujčića te sadašnje i bivše članice i članove Vlade koji su, na bilo koji način, pridonijeli ostvarenju ovog strateškog cilja državne politike i dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju, naglasivši da ova konferencija predstavlja svojevrsni rezime naših višegodišnjih napora o procesu pristupanja europodručju.

Istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja u povijesti razvoja Europske unije koja je istoga dan  ušla u europodručje i Schengdnski prostor i to samo tri desetljeća nakon međunarodnog priznanja.

“Zato su ta tri desetljeća kontinuitet međunarodnoga pozicioniranja Hrvatske koja je danas među samo 15 zemalja svijeta koje su i članice Sjevernoatlantskog saveza i članice EU i eruopodurčja i Schengenskoga prostora”, naglasio je Plenković.

Proces krenuo 2017., svega nekoliko mjeseci nakon pobjede na izborima

Zahvalio je i predsjednici Europske komisije koja je s nama obilježila preuzimanje eura kao valute i zamjenu hrvatske kune eurom te skidanje svih barijera s granice sa Slovenijom i Mađarskom, dodavši da je Hrvatska danas među samo pet posto svjetskog stanovništva koje koristi drugu najjaču valutu.

Podsjetio je da je cijeli proces krenuo 2017. godine kao dio programa Vlade, koja je u tom trenutku bila svega nekoliko mjeseci u funkciji nakon pobjede na izborima, s ciljem da ostvarimo ono što smo željeli i prigodom procesa pristupanja Hrvatske EU.

Poručio je da je naša politička i pravna obveza pristupanja europodručju sadržana u ugovoru o pristupanju, no derogirana je do ispunjenja kriterija i uvjeta.

Premijer je opisao hodogram od upućivanja Strategije o uvođenju eura u javnu raspravu u jesen 2017. do njenog usvajanja i proces vođenja postupka kroz Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

“Mi smo u tom procesu intenzivno i blisko surađivali sa svim institucijama EU, osobito sa Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom, s eurogrupom i mogu reći da su nas oni itekako dobro pratili u reformskom procesu koji smo ostvarili u tom razdoblju”, poručio je Plenković, naglasivši da je Hrvatska prva nova članica europodručju nakon Litve koja je to ostvarila 2015.

Podsjetio je da smo samo pet dana nakon parlamentarnih izbora 2020. ušli u Europski tečajni mehanizam 2, što je dokaz visokog stupnja povjerenja koji je uspostavljen s partnerima koji su Hrvatsku vidjeli kao zemlju koja vodi svoju ekonomsku i fiskalnu politiku u smjeru ostvarenja zacrtanog političkog programa.

Kvalitetno vodstvo te povjerenje i partnerstvo pridonijelo preciznom i na vrijeme ispunjenom cilju

“Ta vrsta potpore se vidjela kroz sve ove godine kada smo radili reforme i kad smo ostvarivali točnu etapu po etapu, u dan, sve ono na što smo se obavezali”, kazao je predsjednik Vlade, naglasivši da je kvalitetno vodstvo cijelog procesa te povjerenje i partnerstvo s prijateljima unutar Unije pridonijelo da ulazak u europodučje bude precizan i na vrijeme ispunjen cilj.

Plenković se osvrnuo na kontekst u kojem se odvijao završni dio procesa, kazavši da živimo u vremenima velike nesigurnosti i nepredvidivosti uzrokovanim brutalnom ruskom agresijom i invazijom Rusije na Ukrajinu koja je došla nakon pune dvije godine pandemije COVID-a 19.

“Praktički cijeli svijet je doživio veliki poremećaj nakon tog neodgovornog i prutupravnog poteza Rusije prema susjednoj Ukrajini”, rekao je, poručivši da su te posljedice na mir, sigurnost, stabilnost i pravni poredak negativno utjecale na globalne gospodarske prilike, preuzevši primat u političkom i komunikacijskom prostoru pred drugim važnim temama, poput klimatskih promjena i digitalne transformacije koje su trebale dominirati u globalnim temama.

“I upravo u tom kontekstu, Hrvatska je, unatoč tim krizama i tim izazovima uspela ostvariti svoj strateški cilj ulaska u europodručje”, poručio je te podsjetio da je naše gospodarstvo i ranije bilo visoko eurozirano.

“Znamo podatke o tome da nam je 52 posto robnog izvoza i 59 posto uvoza vezano za članice europodručja, da je 60 posto noćenja turista iz zemalja europodručja, a depoziti u eurima čini su 76 posto štednih oročenih depozita u bankama, dok je 47 posto kunskih imalo valutnu klauzulu”, kazao je premijer, naglasivši da smo došli u poziciju da s članicama Schengenskog prostora ostvarujemo 80 posto razmjene, a čak tri četvrtine naših turista dolazi iz zemalja Schengenskog prostora.

Poručio je da ćemo prave učinke za hrvatsko gospodarstvo ostvarene s ova dva cilja – eurozonom i Schengenskim prostorom, vidjeti protekom 12 mjeseci, krajem ove godine.

“Naravno da ćemo se voditi i brigom za standard naših građana, a osobito mjerama koje poduzimamo kako bismo smanjili inflaciju, ili je držali pod kontrolom ili donosili mjere, zajedno s partnerima na europskoj razini”, nastavio je Plenković, pojasnivši da tu misli na ključnu ulogu Europske središnje banke da se inflacija u ovoj godini krene spuštati.

Podsjetio je na izjavu predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde koja je u Davosu kazala da će učiniti sve da se stopa inflacije na razini europodručja vrati na 2 posto do 2025. godine.

Među tri zemlje koje najbrže ostvaruju obveze i dobivaju sredstva

Plenković se osvrnuo na financijsku perspektivu, kazavši da smo u procesu provođenja Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine praćeni dvama financijskim polugama -višegodišnjim financijskim okvirom te Instrumentom EU iduće generacije i NPOO.

“Zajedno sve skupa sa sredstvima iz EU fonda solidarnosti čini 25 mlrd eura, dakle, jedan godišnji proračun RH imamo ekstra za ulaganja za razvoj Hrvatske u ovom novom osnaženom međunarodnom položaju”, poručio je.

“Dakle, više je nego očit efekt smjera politika koje poduzimamo u proteklim godinama”, naglasio je, dodavši da očekuje da će Hrvatska u 2022. godini doseći 72 posto europskog prosjeka razvijenosti.

“Mi smo među tri zemlje koje najbrže ostvaruju sve ono na što su se obvezale i pritom dobivaju sredstva”, poručio je te zahvalio potpredsjedniku EK Dombrovskisu na potpori koju nam pruža.

Predsjednik Vlade kazao je da sve to dovodi do temeljnog zaključka politike modernog suverenizma koja objedinjava da, kroz ojačani položaj našim članstvom u Uniji, europodručju i Schengenskom prostoru, ostvarimo ključne nacionalne razvojne interese, jačamo međunarodni položaj Hrvatske, uz visok stupanj povjerenja partnera i saveznika prema našem doprinosu globalnim pitanjima.

Politička stabilnost temelj je ostvarenja strateških ciljeva
 

Podsjetio je na političku stabilnost, temelj onoga s čime smo krenuli prije 6,5 godina, kako je kazao.

“Vidimo da je zemlja koja je imala političku stabilnost, a to smo mi, ostvarila sve svoje strateške ciljeve, a one zemlje isto tako članice EU, nama drage i prijateljske zemlje kojima želimo uspjeh, a koje to nisu imale, nisu ostvarile svoje ciljeve. To se sada vidi bolje nego ikada, ne može se plastičnije vidjeti nego danas”, poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na zaštitu potrošača, kazavši da sve što Vlada radi mora pozitivno djelovati na građane.

“Zato je važno da u ovom cijelom procesu zamjene hrvatske kune eurom, baš svi akteri u hrvatskom društvu budu odgovorni. Vlada je u cijeli ovaj proces išla u dobroj vjeri”, naglasio je te još jednom pozvao sve aktere na odgovorno ponašanje.

“Da ne zauzimaju praksu i poteze koji će to zaokruživanje cijena u kontekstu širih inflatornih pritisaka koristiti za neopravdano velike dobiti ili profite, ići na uštrb interesa građana i njihovog standarda te, na neki način, kreirati jedan osjećaj kao da je euro došao da bi nekom u Hrvatskoj bilo teže, a ne bolje”, istaknuo je hrvatski premijer.

Podsjetio je na Vladinu pomoć gospodarstvu i građanima u godini velike krize, pakete od 3,6 milijardi eura, reguliranje cijena struke, plina i naftnih derivata te smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost.

“Sve se to događalo zato što je netko mislio o tim temama i tim problemima, a onda i o rješenjima”, izjavio je Plenković.

Zahvalio je i bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću, kazavši da danas ne bismo bili u eurozoni bez smanjenja deficita i javnog duga, povećanja zaposlenosti, smanjena nezaposlenosti, smanjivanja poreznih i administrativnih rasterećenja te osiguranja zdravog i snažnog gospodarskog rasta.

“Da nismo dosegli po sve tri agencije za kreditni rejting najvišu razinu kada – investicijski kreditni rejting i da smo u zadnjih šest godina imali i rekordan rast plaća, mirovina, socijalnih naknada bez zaduživanja novih generacija”, ocijenio je premijer.

Osvrnuo se na hrvatske simbole na eurokovanicama koje, kazao je, predstavljaju refleksiju modernog suverenizma o kojem je govorio.

“Nismo zaboravili ni hrvatsku šahovnicu, niti hrvatsku kunu, niti našega Nikolu Teslu, genijalnog izumitelja, ni hrvatsku glagoljicu,” nabrojao je Plenković.

Podsjetio je i na stihove Gundulićeve Himne slobodi:: O lijepa, o draga slobodo, naglasivši da je na taj način spojen naš identitet, povijest i tradicija sa suvremenošću, najrazvijenijim zemljama svijeta i s najdubljim integracijama.

“To je politika koja ima svoj smisao, cilj i rezultate i zato očekujem od svih da osvijestimo gdje smo kao društvo došli pa da se, sukladno tome, i ponašamo”, zaključio je predsjednik Vlade, čestitavši i zahvalivši još jednom svim sudionicima konferencije.