Od danas su ponovno na snazi nove, ograničene cijene goriva u Hrvatskoj, a najveći rast zabilježen je kod plavog dizela koji je poskupio za čak 17 centi po litri. Ovakav skok cijene posebno je pogodio ribare, od kojih neki jutros nisu ni isplovili na more jer, kako tvrde, posao postaje sve manje isplativ.
Riječ je o gorivu koje se koristi u poljoprivredi i ribarstvu, a iako je riječ o istom energentu kao i eurodizel, plavi dizel je posebno označen bojom jer država na njega ne obračunava trošarine. Time se nastoji olakšati poslovanje sektorima koji ovise o velikim količinama goriva, no unatoč tome, rast cijena na globalnom tržištu sada se izravno prelijeva i na korisnike u Hrvatskoj.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je Vlada već ranije predvidjela rast cijena dizela te donijela paket mjera vrijedan oko 450 milijuna eura. U sklopu tog paketa osigurano je 20 milijuna eura potpore za poljoprivrednike, prvenstveno za sjetvu, te dodatnih 8 milijuna eura za ribare.
„Razumijemo nezadovoljstvo ribara jer je cijena plavog dizela značajno porasla – s razine od oko 0,80 eura prije krize do više od 1,30 eura danas. Međutim, prostor za dodatne intervencije je vrlo ograničen jer na to gorivo već nema trošarina, a marže distributera su minimalne“, poručio je premijer.
Dodao je kako Vlada razmatra dodatne mjere, uključujući mogućnost smanjenja europskog dijela trošarina. Hrvatska je već uputila zahtjev Europskoj komisiji za razmatranje takve opcije, koja bi omogućila dodatno smanjenje cijena goriva u izvanrednim okolnostima.
Kao još jedna opcija spominje se i izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojom bi se Vladi omogućilo fleksibilnije reagiranje na rast cijena energenata. Riječ je o modelu koji bi omogućio privremeno prilagođavanje PDV-a bez potrebe za čestim izmjenama zakona.
„To bi bio svojevrsni ‘fluktuirajući PDV’, ali samo u slučaju značajnije eskalacije cijena. Trenutno je to alat koji ćemo koristiti kao krajnju mjeru“, zaključio je premijer.
Unatoč mjerama, rast cijena goriva i dalje izaziva zabrinutost među gospodarstvenicima, posebno u sektorima koji ovise o svakodnevnoj potrošnji energenata, dok se građani suočavaju s novim pritiskom na kućni budžet.
