Hrvatska već četvrtu godinu zaredom bilježi pozitivan migracijski saldo, odnosno u zemlju se doseljava više osoba nego što se iz nje iseljava. Taj je trend nastavljen i tijekom 2025. godine, premda je broj doseljenih, kao i ukupna razlika između useljenih i iseljenih, osjetno manja nego godinu ranije.
Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom prošle godine iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 56.665 osoba, dok je zemlju napustilo 37.485 osoba. Time je ostvaren pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba.
Pozitivnom migracijskom saldu ponajviše pridonose strani državljani. Hrvatski državljani činili su 29,7 posto ukupnog broja doseljenih, dok je njihov udio među osobama koje su se odselile iz Hrvatske iznosio 35 posto.
Migracijski saldo znatno manji nego 2024. godine
Iako Hrvatska i dalje bilježi više doseljenih nego odseljenih, razlika se u odnosu na godinu ranije značajno smanjila. Tijekom 2024. godine pozitivan migracijski saldo iznosio je oko 31 tisuću osoba, dok je u 2025. pao na 19.180.
Među svim doseljenim osobama najviše ih je u Hrvatsku stiglo iz Njemačke, s udjelom od 17 posto. Slijede Bosna i Hercegovina i Nepal s po 11,1 posto. Njemačka je istodobno bila i glavno odredište osoba koje su se tijekom prošle godine odselile iz Hrvatske.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih značajan je udio stranih državljana kojima su izdane dozvole za boravak i rad. U podatke o doseljenima uključene su i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita.
Kada se promatra državljanstvo stranaca koji su doselili u Hrvatsku, najviše je bilo državljana Nepala, njih 6.264. Slijede državljani Bosne i Hercegovine, njih 4.731, Filipina s 4.500 doseljenih, Srbije s 3.696 te Ukrajine s 2.986 osoba.
Među doseljenima su znatno brojniji muškarci, koji čine 66,3 posto ukupnog broja. Muškarci dominiraju i među osobama koje se iseljavaju iz Hrvatske, posebno u dobnoj skupini od 20 do 39 godina.
Unutar Hrvatske adresu promijenilo gotovo 74 tisuće ljudi
Značajna migracijska kretanja zabilježena su i unutar granica Hrvatske. Tijekom 2025. godine mjesto stanovanja promijenilo je 73.838 osoba, što je najveći broj od 2016. godine.
Za razliku od migracija s inozemstvom, među osobama koje su se selile unutar Hrvatske prevladavaju žene, s udjelom od 54,3 posto.
Više od 30 tisuća osoba preselilo se iz jedne hrvatske županije u drugu, dok je nešto manji broj stanovnika mijenjao mjesto prebivališta unutar iste županije.
Kada se zajedno promatraju unutarnje i vanjske migracije, najveći migracijski dobitnik bila je Zagrebačka županija, s pozitivnim saldom od 3.475 osoba. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb.
Na drugoj strani nalaze se Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija, koje su zabilježile negativan migracijski saldo, odnosno iz njih se odselilo više ljudi nego što se doselilo.
Kada se promatraju isključivo preseljenja između hrvatskih županija, najviše novih stanovnika privukla je Zagrebačka županija, dok se najveći broj stanovnika u druge dijelove Hrvatske odselio iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije.
