Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predstavilo je prijedlog programa potpore za jesensku sjetvu, vrijednog ukupno 10 milijuna eura. Poljoprivrednici bi mogli ostvariti potporu do 70 eura po hektaru, za najviše 50 hektara po korisniku.
Potpora je namijenjena ratarima koji siju ili će sijati ozime kulture poput pšenice, ječma, pravog pira, zobi, stočnog graška i uljane repice.
Prema podacima Ministarstva, jesenska sjetva obuhvaća oko 260 tisuća hektara, što je približno dvostruko manje od površina na kojima se odvija proljetna sjetva.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je za HRT kako se proljetna sjetva odvijala na približno 530 tisuća hektara, ali i da je zbog sve izraženijih klimatskih izazova proizvodnja ozimih kultura za dio poljoprivrednika postala sigurnija opcija.
Proljetna proizvodnja, kako je pojasnio, sve je izloženija suši i visokim temperaturama tijekom ljetnih mjeseci, zbog čega se dio ratara sve više okreće ozimim kulturama i stabilnijim prinosima.
Majdak je naglasio kako su u posljednje dvije godine ostvareni vrlo dobri, pa i rekordni prinosi pšenice, ječma i drugih ozimih kultura, dok istodobno rastu i površine pod tim kulturama.
Program vrijedan 10 milijuna eura
Cilj nove potpore je barem djelomično rasteretiti poljoprivrednike od povećanih troškova proizvodnje, ponajprije troškova energenata, mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.
Vrijednost programa iznosi 10 milijuna eura, a predložena potpora iznosila bi najviše 70 eura po hektaru.
Potpora bi se mogla ostvariti za najmanje jedan, a najviše 50 hektara po korisniku, što znači da bi maksimalni iznos potpore po poljoprivredniku mogao dosegnuti 3.500 eura.
Prema najavama Ministarstva, u sljedećih mjesec dana trebali bi biti dovršeni svi potrebni kriteriji i administrativni postupci, nakon čega bi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju mogla krenuti s isplatom potpora.
Veća ulaganja u navodnjavanje
Majdak je upozorio i na potrebu snažnijeg razvoja sustava navodnjavanja, posebno zbog sve češćih vremenskih nepogoda tijekom ljetnih mjeseci.
Prema njegovim riječima, ulaganja u navodnjavanje trebala bi pridonijeti stabilnijim i kvalitetnijim prinosima te povećati otpornost poljoprivredne proizvodnje na sušu i određene biljne bolesti.
Posebnu ulogu u modernizaciji hrvatske poljoprivrede, istaknuo je, imaju mladi poljoprivrednici, koji sve više primjenjuju digitalna rješenja, novu tehnologiju i suvremene metode proizvodnje.
