U Hrvatskoj se pripremaju izmjene Zakona o radu koje bi trebale donijeti veću transparentnost plaća, dodatnu zaštitu radničkih prava i nova pravila za korištenje godišnjeg odmora. Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na obvezu poslodavaca da kandidatima za posao otkriju početnu plaću ili njezin raspon prije ili tijekom razgovora za zapošljavanje.
Predložene izmjene Zakona o radu predstavljene su u ponedjeljak, 2. studenoga, a njihov je glavni cilj usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s direktivama Europske unije i presudama Suda Europske unije.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je kako bi predložene promjene trebale unaprijediti radne odnose i prava zaposlenika, uz nastojanje da dodatne administrativne obveze za poslodavce budu što manje.
Plaća će morati biti poznata prije zapošljavanja
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na transparentnost plaća prilikom zapošljavanja. Prema novim pravilima, poslodavci će kandidatima morati pružiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto na koje se prijavljuju.
Time bi se trebale izbjeći situacije u kojima kandidati tek neposredno prije potpisivanja ugovora doznaju koliku će plaću primati.
Osim toga, poslodavci će morati uspostaviti jasne i objektivne kriterije za određivanje plaća. Pri vrednovanju radnih mjesta uzimat će se u obzir odgovornost, potrebne vještine, radni uvjeti i drugi relevantni čimbenici, neovisno o spolu zaposlenika.
Radnici će moći zatražiti informacije o prosječnim plaćama
Predložene izmjene donose i veće pravo radnika na informiranje o plaćama.
Zaposlenici će moći zatražiti podatke o prosječnim plaćama za usporediva radna mjesta, uključujući podatke razvrstane prema spolu. To, međutim, ne znači da će imati pravo na uvid u pojedinačne plaće svojih kolega.
Cilj je omogućiti radnicima da lakše utvrde postoje li neopravdane razlike u primanjima za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Poslodavci će biti obvezni dostaviti propisane informacije na zahtjev radnika, a za neispunjavanje te obveze predviđene su prekršajne sankcije.
Prema predstavljenim podacima, razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj 2024. godine iznosila je 6,6 posto, dok je prosjek Europske unije bio 11,1 posto.
Uvode se dodatne obveze za poslodavce
Izmjenama se predviđa i uspostava Nacionalnog sustava transparentnosti plaća, koji će razviti Financijska agencija (Fina).
Sustav bi trebao omogućiti jednostavnije prikupljanje i obradu podataka o plaćama te smanjiti administrativno opterećenje poslodavaca.
Poslodavci s više od 100 zaposlenih imat će obvezu izvještavanja o razlikama u plaćama muškaraca i žena, pri čemu će učestalost izvještavanja ovisiti o broju zaposlenih.
Za prilagodbu novim pravilima predviđeno je najmanje šest mjeseci od stupanja odgovarajućih zakonskih odredbi na snagu.
Dulji rok za korištenje starog godišnjeg odmora
Važna promjena odnosi se i na mogućnost prijenosa neiskorištenog godišnjeg odmora.
Prema sadašnjem pravilu, godišnji odmor iz prethodne godine u pravilu se mora iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine. Taj rok ostaje, ali se predviđaju dodatne iznimke.
Radnici koji zbog opravdanih razloga, poput dugotrajnog bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nisu mogli iskoristiti godišnji odmor, mogli bi ga koristiti do 31. prosinca sljedeće godine.
Ako ni tada ne budu mogli iskoristiti preostale dane zbog ponovne spriječenosti, rok bi se mogao produljiti za dodatna tri mjeseca.
Time bi se u određenim slučajevima omogućilo korištenje godišnjeg odmora do 15 mjeseci nakon završetka godine u kojoj je pravo ostvareno.
Veća odgovornost digitalnih platformi
Izmjene Zakona o radu obuhvaćaju i rad putem digitalnih platformi, posebno u djelatnostima dostave i prijevoza.
Predviđa se proširenje odgovornosti digitalnih platformi za agregatore s kojima surađuju, s ciljem bolje zaštite radnika i njihovih prava.
Prema podacima za 2025. godinu, putem digitalnih radnih platformi u Hrvatskoj radile su 21.704 osobe, od kojih su većinu činili hrvatski državljani.
Predložene izmjene obuhvaćaju i usklađivanje radničkih prava s propisima o roditeljskim potporama, obrani, temeljnom vojnom osposobljavanju i civilnoj zaštiti.
Važno je naglasiti da predstavljene izmjene još nisu stupile na snagu. Nacrt prijedloga zakona upućen je u javno savjetovanje, koje traje do 2. prosinca 2026. godine. Nakon završetka savjetovanja slijedi daljnji zakonodavni postupak.
