Demencija je stanje teškoća u pamćenju, sposobnosti kvalitetnog razmišljanja te problema u razumijevanju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 80.000 oboljelih od demencije.
Demenciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do narušavanja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptomi su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja, loša prosudba – osoba ima teškoća u razumijevanju, planiranju ili odlučivanju, gubi vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući afekt i povremene ispade.
Specijalizant neurologije Filip Đerke objasnio je u emisiji Dobro jutro Hrvatska kako je možemo prevenirati.
– Nažalost, ako govorimo o samom pamćenju, ono može pogoditi mlađe, starije i srednje dobi. Sve ima niz razloga zašto nastaje taj simptom zaboravljivosti, ajmo to tako reći. Nije svaka zaboravljivost odmah demencija, postoje neka stanja poput elektrolitnog disbalansa ili infektivnih bolesti, tumora mozga i sličnih koji to mogu uzrokovati. Kad riješimo uzrok toga nerijetko se dio pamćenja i vrati. S druge strane, populacija generalno i u Hrvatskoj pa i u Europi stari i sve je veća incidencija demencije tako da sve više imamo pacijenata koji razvijaju i probleme s pamćenjem i ponašanjem, pojasnio je doktor u emsijii.
Dijagnostika
Demencija se dijagnosticira s pomoću cjelokupnog programa pravovremenog otkrivanja kognitivnih promjena. Među ostalim pretragama, važno je obaviti magnetnu rezonanciju mozga, laboratorijske pretrage i kognitivne testove. A na pitanje o prirodi uzroka demencija, odgovori su najčešće u ubrzanom načinu života.
– Brzi način života nas troši jer ne da organizmu da se odmori. Niz je tu sada faktora, jedno je sama potrošnja u smislu koliko se trošimo, fizički iscrpljujemo i ne uspijemo regenerirati, pa to definitivno uzrokuje ubrzano starenje. S druge strane, trendovi u populaciji su takvi da se ljudi sve manje druže, a socijalni kontakti i uključenost u zajednicu je izrazito bitna. Kad bi proučavali one zajednice gdje ljudi žive preko 100 godina, tamo su upravo ti stariji građani aktivno uključeni u život tih zajednica. Ne smijemo zanemariti ni tjelesnu aktivnost koja je protektivni čimbenik. Mi potičemo kod starijih sugrađana, ali i općenito kod svih sugrađana tjelesnu aktivnost. Ali moramo nekad znati i stati na loptu, naglasio je doktor Đerke.
Stvaranje zdravih životnih navika
S obzirom na to da za stanje demencije za sada ne postoji lijek, stručnjaci savjetuju stvaranje zdravih životnih navika.
Potrebno je uspostaviti raspored spavanja i ustajanja, pružiti potreban odmor tijelu ali i paziti na svoju tjelesnu aktivnost i razvijati socijalne kontakte.
Starijim osobama se preporučuje usvajanje novih vještina, poput sviranja instrumenta ili učenja jezika kako bi aktivirali mozak i smanjili progresiju demencije.
