Duga, topla jesen i neuobičajeno visoke temperature za drugu polovinu studenog predstavljaju velike izazove za slatkovodne ribnjake. Intenzivan period uzgoja ribe koji je obično trajao četiri mjeseca, sada se smanjio na samo dva i pol mjeseca. Ptice koje prezimljuju na ribnjacima predstavljaju ozbiljan problem jer uništavaju riblji fond i prenose bolesti. Zbog promjenjive klime, riba se već izlovljava iz slavonskih ribnjaka.
Južina u studenom nije omiljena ni ribama ni ljudima. S obzirom na ozbiljne izlove, moralo se krenuti s ribolovom neuobičajeno rano, ne samo kod nas, već i u cijeloj regiji.
“Umjesto uobičajenih tri do četiri mjeseca intenzivne proizvodnje, sada će se to smanjiti na dva ili dva i pol mjeseca”, pojasnio je za HTV Vlado Čondić, direktor Ribnjičarstva PP Orahovica.
Nepredvidiva klima također je zbunila ptice koje prezimljuju ovdje, s posebnim naglaskom na najlukavijim od njih – zaštićenim kormoranima. Svaki od njih može pojesti do pola kilograma ribe dnevno.
“Unatoč prisutnosti topova i lovaca, to nije dovoljno. Država dodjeljuje ekološku rentu, ali to nije dovoljno da pokrije štetu koju ove ptice prouzroče”, dodao je Čondić.
Topla klima pogodna za razvoj raznih bolesti i parazita
U takvim okolnostima, ključno je provoditi sustavnu kontrolu zdravlja ribe, posebice mladih jedinki koje su izuzetno osjetljive na oscilacije temperature. Takve promjene pogoduju razvoju bakterijskih infekcija, virusnih bolesti te parazita.
“Zbog nepredvidivih vremenskih uvjeta, temperatura vode nije pala onoliko koliko smo očekivali, što dovodi do pojave bolesti koje nisu uobičajene za ovo doba godine. Susrećemo se s neočekivanim gubicima koje nismo planirali”, otkrio je dr. vet. med. Filip Čoklo.
Unatoč izazovima, zasad uspijevaju spriječiti veće gubitke, a zdravlje i veličina ribe evidentni su na primjeru šaranskih trokilaša na ribnjacima Grudnjaka.
Dodatni adut u ovoj situaciji predstavlja zatvoreni uzgoj egzotičnog afričkog soma čije je meso prava delikatesa i trenutni hit na tržištu.
Usporedno, najpopularnija slatkovodna riba kod nas je šaran, zahtijeva i do dvije godine da dostigne konzumnu težinu u otvorenom uzgoju. Svake godine na domaćim ribnjacima proizvede se oko 5000 tona ribe, od čega tek četvrtina završi na domaćem tržištu.
