Potrošačke cijene u Hrvatskoj u srpnju 2026. bile su u prosjeku 3,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na lipanj cijene su u prosjeku pale za 0,2 posto.
Najveći godišnji rast zabilježen je u skupini stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, gdje su cijene porasle za čak 12,2 posto. Upravo je ta skupina najviše pridonijela ukupnom rastu inflacije.
Prijevoz je u odnosu na srpanj prošle godine poskupio za 8,2 posto, dok su cijene u restoranima i uslugama smještaja porasle za 6,3 posto. Zdravstvene usluge skuplje su za 4,9 posto, a osiguranje i financijske usluge za 3,9 posto.
Rast cijena zabilježen je i kod alkoholnih pića i duhana, za 3,7 posto, osobne njege i socijalne zaštite, za 3,2 posto, informacija i komunikacija, za tri posto, te rekreacije, sporta i kulture, za 2,8 posto.
S druge strane, odjeća i obuća pojeftinile su za 4,2 posto. Cijene obrazovnih usluga pale su za dva posto, pokućstva, opreme za kuću i održavanja kućanstava za 1,1 posto, a hrane i bezalkoholnih pića za blagih 0,1 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, energija je na godišnjoj razini poskupjela za 12,1 posto, a usluge za 8,5 posto. Cijene hrane, pića i duhana povećane su za 0,5 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 1,1 posto.
Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene usluga, za 1,5 posto, dok su energija te hrana, piće i duhan poskupjeli za po 0,4 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za tri posto, što je pridonijelo ukupnom mjesečnom padu cijena od 0,2 posto.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu s ostalim članicama Europske unije, godišnja inflacija u Hrvatskoj u srpnju iznosila je 3,6 posto. U odnosu na lipanj cijene su prema tom pokazatelju porasle za 0,6 posto.
