Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u siječnju je iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je o blagom ubrzanju rasta cijena nakon višemjesečnog usporavanja, pri čemu Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa inflacije unutar eurozone.
Prema prvoj procjeni DZS-a, cijene su u siječnju porasle i na mjesečnoj razini, za 0,3 posto u odnosu na prosinac 2025. godine. Nakon što je u prosincu godišnja stopa inflacije iznosila 3,3 posto, a u studenome 3,8 posto, novi podaci upućuju na stabilizaciju, ali bez značajnijeg silaznog trenda.
Najizraženiji godišnji rast cijena zabilježen je u segmentu usluga, koje su poskupjele za 7,2 posto, što i dalje predstavlja glavni izvor inflacijskih pritisaka. Slijedi energija s rastom od 3,7 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za tri posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bilježe tek minimalan rast, od 0,1 posto.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene usluga porasle su za 2,2 posto, energije za 1,8 posto, a hrane, pića i duhana za jedan posto. Istodobno je došlo do znatnog pada cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, i to za 3,4 posto. Konačni podaci prema klasifikaciji ECOICOP bit će objavljeni 24. veljače.
Podaci Eurostata dodatno potvrđuju nepovoljan položaj Hrvatske u europskom kontekstu. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), inflacija u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 3,6 posto. Višu stopu u eurozoni imala je samo Slovačka, dok je prosjek eurozone iznosio 1,7 posto. U Bugarskoj, koja je nedavno uvela euro, inflacija je u istom razdoblju iznosila 2,3 posto.
