Hrvatska je u prvih osam mjeseci 2026. godine izvezla robe u vrijednosti od 17,8 milijardi eura, dok je uvoz dosegnuo 31,2 milijarde eura. Iako je izvoz rastao brže od uvoza, vanjskotrgovinski deficit i dalje je visok te iznosi 13,3 milijarde eura, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema objavljenim podacima, hrvatski izvoz od siječnja do kolovoza porastao je za 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz povećan za 3,9 posto. U prvih osam mjeseci 2025. godine izvoz je iznosio 16,3 milijarde eura, a uvoz gotovo 30 milijardi eura. Unatoč nastavku negativne vanjskotrgovinske bilance, deficit je smanjen za približno 360 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom poboljšana je s prošlogodišnjih 54,4 na 57,3 posto. To znači da Hrvatska na svakih 100 eura uvezene robe izvozi robu u vrijednosti od približno 57 eura. Podaci tako pokazuju određeno poboljšanje vanjskotrgovinske bilance, ali i nastavak znatne ovisnosti o uvozu.
Europska unija ostaje najvažnije tržište za hrvatsko gospodarstvo. U prvih osam mjeseci u države članice EU-a izvezeno je robe u vrijednosti od 12,2 milijarde eura, što je povećanje od 12,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je iz država članica EU-a uvezeno robe vrijedne 23,8 milijardi eura, odnosno 2,8 posto više nego lani. Izvoz u zemlje izvan Europske unije iznosio je 5,7 milijardi eura, dok je uvoz iz tih zemalja dosegnuo 7,4 milijarde eura.
Detaljniji podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju da su među najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima Njemačka, Slovenija i Italija. U Njemačku je izvezeno robe vrijedne 1,91 milijardu eura, u Sloveniju 1,89 milijardi, a u Italiju 1,78 milijardi eura. Te su zemlje istodobno među najvećim dobavljačima robe hrvatskom tržištu.
Promatrajući strukturu robne razmjene od siječnja do srpnja, najveću vrijednost izvoza ostvarila je prerađivačka industrija, s više od 13,1 milijardu eura. Značajan rast zabilježen je u izvozu mineralnih goriva i maziva, čija je vrijednost povećana za 61,9 posto, dok je izvoz električne opreme porastao za 18 posto. S druge strane, smanjen je izvoz odjeće, namještaja i pojedinih drugih industrijskih proizvoda.
Iako najnoviji pokazatelji upućuju na brži rast izvoza i blago smanjenje trgovinskog manjka, Hrvatska i dalje uvozi znatno više robe nego što je izvozi. Prema podacima DZS-a, riječ je o privremenim rezultatima koji se mogu mijenjati nakon konačne statističke obrade.
