Rastu cijena, čini se, nema kraja. Inflacija je u svibnju dosegnula rekordnu stopu od čak 10,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Time je nastavljen neslavni trend rasta cijena u ovoj godini – inflacija je u siječnju iznosila 5,7%, u veljači više od 6, u ožujku iznad 7 te u travnju više od 9%.
Unatoč rastućoj inflaciji, ima i dobrih gospodarskih vijesti – Hrvatska se popela čak 13 mjesta na svjetskoj ljestvici ekonomske konkurentnosti. S 59. skočila je na 46. Prvi put Danska je pretekla Švicarsku i postala najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo.
Jedan od glavnih strahova je da uz ovu inflaciju ne zabilježimo, ne samo Hrvatska nego i globalno, pad gospodarske aktivnosti, rekao je ministar financija Zdravko Marić gostujući u središnjem Dnevniku.
– Ta kombinacija inflacije i pada gospodarske aktivnosti bila bi puno teža nego što je aktualna situacija u danim okolnostima. Današnji podatak od 10,8 posto inflacije u Hrvatskoj u svibnju zapravo potvrđuje naša predviđanja i najavljivanja da će inflacija nastaviti ubrzavati. Međutim, u isto vrijeme naša odgovornost je s jedne strane ublažavati efekte te inflacije, s druge strane osigurati sigurnu opskrbu dobrima, a s treće strane očuvati gospodarsku aktivnost, poručio je Marić.
Prije izbijanja rata u Ukrajini, Europska središnja banka i neke druge relevantne institucije predviđale su da će inflacija nastaviti ubrzavati u prvoj polovini godine te će zatim početi njezino postupno ispuhivanje. U međuvremenu se dogodila agresija i ona je dodatno sve zakomplicirala. I da sutra stane agresija, smatra Marić, ne možemo očekivati da bi se odmah zaustavili svi inflatorni pritisci, ali bi ipak sigurno dali doprinos da se krene s ispuhivanjem inflacije.
Rast kamata na kredite
Marić ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti do značajnijeg rasta kamata na kredite.
– Mislim da smo proteklih godina učinili neke dobre stvari sa smanjivanjem i obaranjem kamatnih stopa, prije svega premije rizika na kamatne stopa kako države tako kompanija i građana i dobar dio nas je, i osobno imam takvu vrstu kredita, fiksirao kamatne stope. U datim okolnostima za vrijeme trajanja kredita zadano je kao takvo i nema promjena. Danas su mi vaši kolege rekli da imaju informacije o tome da su pojedine banke već počele slati obavijesti dužnicima s promjenjivim kamatnim stopama. Što znamo u ovom trenutku? Europska središnja banka je najavila povećanje od 0,25 postotnih bodova u srpnju. Nažalost, nisu specificirali koliko će biti dodatno povećanje u rujnu. Najavili su da će ga biti, ali ne znaju koliko – rekao je Marić.
Jedna od mjera kojima se središnje banke bore protiv inflacije je povećanjem kamatnih stopa. U isto vrijeme to povećanje mora biti precizno balansirano. Zbog toga je, rekao je Marić, oprezan pristup Europske središnje banke koja otvara određen prostor ovisno o razvoju situacije s inflacijom.
Mjere pomoći građanima i gospodarstvu
Marić putuje u Luksemburg gdje će se u četvrtak održati redovni sastanak ministara financija. Riječ je o važnom sastanku za Hrvatsku gdje će se na sastanku ministara članica eurozone, a onda i na Vijeću ministara EU-a, usvojiti konvergencijska izvješća.
– Podsjetit ću, od svih zemalja koje su analizirane jedino je kod Hrvatske konstatirano da ispunjavamo sve uvjete. Ostale točke, uz standardne oko poreza, mislim da se fokus preusmjerava na mjere protiv inflacije. Nije predviđeno zajedničko donošenje odluka. Vidi se iz dosadašnjih rasprava i reakcija različite pristupe. Neki su čak najavili da ne bi bilo više dobro intervenirati – rekao je Marić za HRT.
