Dok je Europa 2024. usporavala, Hrvatska je ubrzala. Prema najnovijim podacima Eurostata, Europska unija je prošle godine izdala 3,5 milijuna prvih boravišnih dozvola državljanima trećih zemalja — što je pad od 8,3 posto u odnosu na 2023. godinu. Ali dok su velike zemlje poput Njemačke, Poljske i Estonije smanjivale broj izdanih dozvola, Hrvatska je krenula u suprotnom smjeru.
U zemlji od četiri milijuna stanovnika izdano je 85 574 prve boravišne dozvole, a čak 95,3 posto njih – gotovo svaka – bilo je zbog zapošljavanja. Time je Hrvatska postala europski rekorder, s udjelom koji je dvanaest puta veći od prosjeka EU-a, gdje je rad bio razlog za tek 31,9 posto izdanih dozvola.
Zemlja koja je otvorila vrata radnicima
Dok mnoge članice Unije bilježe usporavanje radne migracije, Hrvatska sve snažnije otvara vrata svijetu. S europskog prosjeka spustimo pogled prema jugoistoku – ovdje broj stranih radnika raste iz mjeseca u mjesec. Najčešće dolaze iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Na hrvatskim gradilištima, u hotelima, restoranima i industriji – sve češće se čuju jezici Azije i regije. Hrvatska, koja je do jučer slala svoje radnike u Irsku i Njemačku, danas postaje zemlja u koju se dolazi raditi.
Usporedba s Europom – brojke koje pričaju same
U Europskoj uniji, rad je glavni razlog izdavanja dozvola u tek 14 zemalja, no nigdje taj udio nije tako visok kao u Hrvatskoj.
Za usporedbu:
- Hrvatska – 95,3 % dozvola izdano zbog zapošljavanja
- Litva – 81,8 %
- Rumunjska – 77,2 %
- Poljska – 69,1 %
- Njemačka – 14,1 %
- Francuska – 11,2 %
Dok su Njemačka i Poljska 2024. zabilježile pad radnih dozvola (–17,8 % i –23,9 %), Hrvatska je ostvarila rast. Taj zaokret jasno pokazuje kako domaće gospodarstvo sve više ovisi o radnicima iz trećih zemalja.
Tržište rada koje se mijenja
Strani radnici postali su nezaobilazan stup hrvatske ekonomije. Građevinarstvo, turizam, ugostiteljstvo i prerađivačka industrija danas se u velikoj mjeri oslanjaju na njihovu radnu snagu.
Hrvatski poslodavci, suočeni s manjkom domaćih radnika, sve više traže rješenja izvan granica Europske unije.
Hrvatska iznad Europe
Europski prosjek – 31,9 posto radnih dozvola – izgleda skromno uz hrvatskih 95,3 posto. Čak i Poljska, koja tradicionalno privlači stotine tisuća Ukrajinaca i Bjelorusa, ima tri puta manji udio.
U tom kontekstu, Hrvatska nije samo dio europske migracijske karte – ona postaje nova radna destinacija kontinenta.
Dok je Europa 2024. bilježila pad izdavanja boravišnih dozvola, Hrvatska je rušila rekorde.
