Države članice Europske unije podržale su prijedlog Europske komisije o mobilizaciji više od 56 milijuna eura iz poljoprivredne rezerve za pomoć poljoprivrednicima pogođenima nepovoljnim klimatskim događajima i prirodnim katastrofama.
Prema prijedlogu, najviše sredstava primit će Portugal, kojem je namijenjeno 30 milijuna eura. Rumunjska će dobiti 14,8 milijuna eura, Cipar 4,6 milijuna eura, Hrvatska 4,4 milijuna eura, dok je Sloveniji predviđeno 2,8 milijuna eura pomoći.
Pomoć za pogođene sektore
Sredstva će biti usmjerena poljoprivrednicima koji su pretrpjeli značajne štete i ekonomske gubitke zbog nepovoljnih vremenskih prilika tijekom 2025. i prve polovice 2026. godine.
Potpora će obuhvatiti uzgajivače voća, orašastih plodova, vinove loze, maslina i ratarskih kultura, uključujući i uzgajivače miješane stoke. Dodijeljeni iznos moći će se nadopuniti s do 200 posto nacionalnih sredstava.
U Hrvatskoj će potpora biti namijenjena sektorima i kulturama koje su pretrpjele štete, a među prihvatljivima su šljive, lješnjaci, vinogradi, lucerna i šećerna repa.
Hrvatsku pogodili mraz, obilne oborine i suša
Prema obrazloženju Europske komisije, Hrvatsku su tijekom proljeća i ljeta 2025. pogodile niske temperature, prekomjerne oborine i suša. Takvi vremenski uvjeti prouzročili su štete na više kultura, osobito na voću, vinovoj lozi i šećernoj repi.
Slične posljedice zabilježene su i u drugim državama članicama. Portugal je početkom 2026. pogodila oluja Kristin, koja je donijela obilne kiše, jake vjetrove i poplave, pri čemu su oštećeni poljoprivredno zemljište i infrastruktura.
Rumunjsku su tijekom ljeta 2025. pogodile teška suša i toplinski valovi, što je utjecalo na prinose kukuruza i suncokreta. Cipar se od svibnja 2025. suočio s dugotrajnom sušom i ekstremnim vrućinama, što je dovelo do velikih gubitaka u proizvodnji usjeva i povećanih troškova stočne hrane. Slovenija je, pak, pretrpjela štete zbog proljetnih mrazova koji su pogodili proizvodnju jabuka.
Isplata najkasnije do kraja veljače 2027.
Nacionalne vlasti morat će osigurati da poljoprivrednici pomoć dobiju što brže. Sredstva moraju biti isplaćena najkasnije do 28. veljače 2027. godine.
Nakon što su države članice podržale prijedlog, Europska komisija će ga službeno usvojiti. Nakon objave u Službenom listu Europske unije, odluka će stupiti na snagu dan nakon objave.
Države koje su obuhvaćene ovom mjerom morat će Komisiji dostaviti detalje provedbe, uključujući kriterije za dodjelu pojedinačne potpore, očekivani učinak mjera, plan isplata po mjesecima te informacije o dodatnoj nacionalnoj potpori. Također će morati osigurati da ne dođe do narušavanja tržišnog natjecanja ili prekomjerne kompenzacije.
Poljoprivredna rezerva iznosi najmanje 450 milijuna eura godišnje
Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje od 2023. do 2027. godine uključuje poljoprivrednu rezervu od najmanje 450 milijuna eura godišnje. Ta se sredstva koriste za suočavanje s poremećajima na tržištu ili iznimnim događajima koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju i distribuciju.
Europska komisija ističe kako su, zbog sve češćih nepovoljnih klimatskih događaja, potrebni snažniji alati za upravljanje rizicima i veća otpornost poljoprivrednih gospodarstava diljem Europske unije.
