Digitalni euro će biti siguran, anoniman i besplatan za potrošače

0
foto: Pixabay/Ilustracija

Europska unija uvodi digitalni euro, a on bi nudio mogućnosti plaćanja bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama.

Tzv. offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.

Guverner HNB-a Boris Vujčić je sudjelovao na konferenciji “Money Motion 2024” koja se održala 21. i 22. ožujka na Zagrebačkom velesajmu i objasnio novitete o digitalnom euru.

“Sve očekivane koristi od uvođenja eura su ostvarene, ponajprije uklanjanje valutnog rizika koji je bio najveći rizik na financijskim tržištima u Hrvatskoj. Ostvaren je i očekivani cilj nižih kamatnih stopa što je sad vidljivo ako usporedimo kamatne stope ovdje s onima u zemljama koje nisu u eurozoni – Mađarskom, Češkom i Poljskom gdje su primjerice one čak i više od 50 posto za kredite poduzećima i kućanstvima. U Hrvatskoj su kamatne stope na kredite poduzećima na nivou prosjeka eurozone, a one na kredite kućanstvima su niže od prosjeka eurozone. Dugo sam u središnjem bankarstvu i slušao sam često pitanja kada će kamatne stope biti kao u Njemačkoj. Evo, sada jesu”, riječi su guvernera HNB-a Borisa Vujčića.

Odgovarajući na pitanje o velikom profitu poslovnih banaka u posljednjih godinu dana guverner je objasnio da je do toga došlo zbog promjene smjera monetarne politike Europske središnje banke i povećanja ključnih kamatnih stopa kako bi se smanjila inflacija, što se poklopilo s povijesno najvišim viškom likvidnosti u sustavu. Razlog tome su, naime, ponajviše prinosi koje banke dobivaju jer drže te ogromne količine likvidnosti kod središnjih banaka.

Na temu platne usluge podizanja gotovine na bankomatu, guverner je napomenuo da HNB očekuje od poslovnih banaka da se potrošačima osigura besplatan kanal za podizanje gotovine kao i da se omogući najranjivijim skupinama potrošača besplatno podizanje gotovine na šalterima banaka. Naglasio je da je u 2023. samo 7% transakcija obavljeno na bankomatima drugih banaka kada je i naplaćena naknada te da treba uzeti u obzir da podizanje gotovine na bankomatima nosi i određene troškove poput troškova opskrbe bankomata gotovinom, troškova osiguranja, održavanja bankomata, zakupnine i slično. “Kao središnja banka podržali bi uspostavu jedinstvene bankomatske mreže svih banaka koje bi onda dijelile troškove, što mislim da bi bilo jednostavnije, efikasnije i jeftinije”, rekao je guverner.

Govoreći o digitalnom euru guverner je istaknuo da je taj vlak već krenuo, a da je pitanje vremena kada će stići.

“Trenutno smo u drugoj fazi projekta razvoja digitalnog eura koja će trajati do studenog 2025. i ako će sve biti u redu, donijet ćemo odluku o testiranju i na kraju realizaciji projekta. Novac središnje banke, odnosno ona gotovina koju ljudi drže u fizičkim novčanicima je javni novac, a ostatak je privatni novac. Korištenje gotovine u relativnom smislu pada, a korištenje digitalnog novca raste iz godine u godinu i iz tog razloga smo odlučili kreirati javni novac u digitalnom formatu. Imat ćemo digitalni novčanik u kojem će biti digitalni euro koji je zapravo samo digitalna paralela gotovine i moći ćemo, na primjer, prenijeti novac offline s mobitela na mobitel, odnosno između dva digitalna novčanika, i nitko neće znati o toj transakciji. Također, sve transakcije iz perspektive ESB-a će biti anonimizirane, odnosno neće se moći povezati s pojedinim osobama. Digitalni euro će značiti paneuropsku shemu plaćanja u kojoj će pružatelj takve usluge biti ESB, a ne više netko izvan Europske unije”, zaključio je guverner.