Katolici danas slave Badnji dan ili Badnjak, dan uoči rođenja Isusa Krista. Ime Badnjak dolazi od riječi “bdjeti” jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje.
Badnji dan ili Badnjak je dan uoči rođenja Isusa Krista. Na ovaj dan obitelji se okupljaju, kite božićno drvce, poste i pripremaju sve za božićnu svečanost. Božićno drvce, simbol života i nade, nezaobilazan je dio Badnjaka.
Kićenje bora predstavlja trenutak zajedništva i veselja, a kuglice, lampice i anđeli na boru simboliziraju različite kršćanske poruke, poput svjetlosti, ljubavi i nade. Zvijezda na vrhu drvca podsjeća na betlehemsku zvijezdu koja je, prema Bibliji, vodila tri kralja do novorođenog Isusa.
Badnjak je u katoličkoj tradiciji dan posta i nemrsa. To znači da se izbjegava konzumacija mesa, a obrok se obično svodi na jednostavna jela, poput ribe, graha, juha ili posnih kolača.
U Hrvatskoj je tradicija na Badnjak pripremati bakalar na bijelo ili crveno, fiš paprikaš ili druge riblje specijalitete, ovisno o regiji. Post služi kao čin skromnosti i duhovne pripreme za proslavu Božića.
Vrhunac Badnjaka je Badnja večer, kada se obitelji okupljaju na zajedničkoj molitvi, pale svijeće na adventskom vijencu i odlaze na polnoćku, misu koja se slavi točno u ponoć.
Polnoćka simbolizira trenutak Kristova rođenja i prilika je za zajedničku molitvu, pjesmu i slavlje.
Danas, uz zvuk božićnih pjesama, miris bora i svjetlost lampica, obitelji diljem svijeta dočekuju blagdan Božića s radošću i zahvalnošću. Neka vam Badnjak donese mir, radost i blagoslove, pripremajući vas za dan ljubavi i svjetlosti koji slijedi.
