Porast cijena posljedica je rasta cijene energenata na svjetskim tržištim što utječe na proizvodni proces, a samim time i na cijene, poručio je u Dnevniku HTV-a ministar Tomislav Ćorić te naglasio da nije riječ o dizanju cijena zbog ulaska u eurozonu. Komentirao je i novo poskupljenje goriva, rekavši da vjeruje kako će se cijene nafte, odnosno naftnih derivata u narednim mjesecima stabilizirati na niže razine. – piše HRT.
Inflacija je u prosincu bila 5,5 posto. Rasle su cijene hrane, bezalkoholnih pića, pogotovo prijevoza. Inflacija je neupitna, međutim provlači li se pod krinkom inflacije i dizanje cijena ususret ulasku u eurozonu?
– Ne bih rekao. Prije svega ulazak u eurozonu je za godinu dana. To nigdje nije bio slučaj da se tako rano išlo s tim. Ovaj porast cijena je prije svega posljedica činjenice da su cijene energenata proteklih mjeseci na svjetskom tržištu značajno narasle. To se preljeva u proizvodni proces i samim time se reflektira i na cijene.
5. rujna se trebaju početi izražavati cijene i u kunama i u eurima. Kakve kontrolne mehanizme ćete imati u periodu do tada?
– Kontrolni mehanizmi su prije svega transparentnost koja će biti postignuta dvostrukim izražavanjem cijena.
No u periodu do tada – kako ćete vidjeti da cijene ne rastu i zbog eurozone?
– Ne možemo to vidjeti, ta logika jednostavno ne drži vodu. Na tržištu dobara i usluga postoji konkurencija. Ta konkurencija se upravo cjenovno bori za potrošače. Bilo kakvo neopravdano povećanje cijena bit će jednostavno od strane potencijalnih potrošača honorirano tako da se okrenu drugom proizvodu, odnosno alternativnom proizvodu. I to je to. Ne treba strahovati od takvih nedozvoljenih praksi. Ono što su pokazali posljednji ulasci u eurozonu čitavog niza zemalja – da je inflacijski učinak ulaska tih zemalja u eurozonu i preuzimanje eura kao valute značajno manji od jednog postotnog boda.
O postupku ulaska u eurozonu Vijeće Europske unije treba donijeti i službenu odluku u lipnju ove godine. Što se tiče ispunjavanja kriterija, dosad smo se dosta koncentrirali na deficit i javni dug, međutim jedan od kriterija je i stopa inflacije. Jesmo li u problemu?
– Inflacijski kriterij je već od samog početka jedan od kriterija iz Maastrichta, odnosno kriterija nominalne konvergencije. Nismo u problemu, budući da će se zapravo inflacijski kriteriji gledati na način da se zemlje koje značajno odstupaju od prosjeka izbace, vjerujemo, iz te računice. I u tom konkretnom slučaju RH će biti u okviru kriterija. Podsjetit ću da je i ovaj prosinački rezultat nešto niži od europskog prosjeka, a ukupna inflacija od 2,6 posto u 2021. godini također.
Mijenjaju se cijene goriva noćas. Opet su najave da bi sutra biti više na našim benzinskim postajama. Trebamo li se pribojavati sutrašnjeg dana i šoka s novim cijenama? Je li opcija ponovna odluka Vlade o zamrzavanju cijena goriva?
– Prije svega ne trebamo se pribojavati. Unošenje bilo kakve psihoze je besmisleno. Da, živimo u vremenu kada cijene na svjetskom tržištu, pogotovo nafte, osciliraju. Živimo u vremenu kada pojedine žarišne točke na svjetskoj energetskoj sceni proizvode relativno visoku razinu cijena. Međutim ne vjerujem, odnosno ne držim da treba od toga strahovati. Vjerujem da će se cijene nafte, odnosno naftnih derivata u narednim mjesecima stabilizirati na niže razine – rekao je između ostalog.
