Buše, poklade, fašnik ili fašange – tradicija istoka Hrvatske

0
foto: KUD “Baranjski Šokci”/ ustupljeno

Stigla nam je veljača, najkraći mjesec u godini ali ujedno i najluđi. Poklade je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštovati pravila i ritual, njihov početak i kraj. U srcu Baranje, posebno se ističu buše kao najpoznatije pokladne manifestacije.

Buše u Baranji

Buše ili bušari su maskirani ophodnici koji u vrijeme poklada (fašange) obilaze šokačka baranjska sela, kao i hrvatska sela u Mađarskoj.

U Baranji se imenica buša upotrebljava i u ženskome i u muškome rodu. Strašne buše nose drvene zoomorfne maske s rogovima, izvrnute kožuhe, klepke, trube i klepetaljke, dok su lipe buše obučene u svečanu narodnu nošnju, i to često kao suprotni spol. U istočnoj Slavoniji i Baranji buše se pojavljuju i u drugim prigodama, npr. na svinjokolje.

Imaju sličnosti s ostalim karnevalskim običajima u Hrvatskoj, primjerice s baukačima u selu Turčišću u Međimurju ili sa zvončarima u Istri.

U Baranji, povorke buša još zovemo i fašange. U gotovo svakom mjestu u Baranji organiziraju se povorke, druženja, zabave i ples do dugo u noć.

Buše će se i 2024. godine održati u podunavskim šokačkim selima Dražu, Gajiću, Topolju i Duboševici, dok su najpoznatije u Baranjskom Petrovom Selu gdje od 11. do 13. veljače vladaju petaračke buše. Dio iste baštine je i UNESCO-m zaštićen Busojaras (Pohod bušara) u Mohaču u Mađarskoj koji se održava sredinom veljače, a vrhunac događanja je u nedjelju prije Pepelnice.

Najviše tradicionalnih maski možete vidjeti u povorci lipih i strašnih buša u Dražu te u Baranjskom Petrovom Selu gdje zabava traje i ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede. Tradicionalno baranjske fašange trajale su tri dana prije Pepelnice – od nedjelje do Pokladnog utorka.

Vikend pred Pokladni utorak, u Vardarcu održava se Kakasütés, mađarski narodni običaj koji se sastoji od svečane povorke konjskih zaprega koja se – uz vrisku, ciku i pjesmu – kreće seoskim ulicama, za vrijeme koje mladići (obučeni u kostime i maske koje predstavljaju pijetla) silaze s kola i “plešu” oko djevojaka i žena koje stoje ispred kuća i dočekuju veselu povorku.

Zanimljiv običaj vezan uz vrijeme karnevala u Baranji je i “pokladno jahanje”. U subotu 10. veljače 2024. će se u prigradskom naselju Belog Manastira, u Branjinom Vrhu, s početkom u 12 sati održati 9. Pokladno jahanje koje će svoj vrhunac doživjeti poslijepodne oko 17 sati obrednim spaljivanjem “Fašnika”, lutke krivca za “sve loše” u prošloj godini te večerom za sve sudionike.

Poklade u Hrvatskoj nisu samo veselje i šarenilo, već i prilika da se očuva bogata kulturna baština i tradicija. Kroz buše, fašnik, mesopust ili poklade, Hrvati slave svoju tradiciju s ponosom i radošću, prenoseći tradiciju na nove generacije.