Europska komisija želi ubrzati energetsku obnovu zgrada u Europskoj uniji u idućih deset godina, što bi trebalo pridonijeti ostvarenju cilja da Europa do 2050. bude klimatski neutralna.
To konkretno znači energetsku obnovu još 10 milijuna obiteljskih kuća i stambenih zgrada te uredskih i javnih zgrada do 2030., odnosno ukupno 35 milijuna zgrada, istaknula je u srijedu europska povjerenica za energetiku Kadri Simson, predstavljajući plan.
„Znamo da je to moguće jer elementi ovoga što predlažemo već postoje”, kazala je, navodeći kao primjer programe u Litvi, Češkoj i Švedskoj.
Europska unija želi do 2050. biti klimatski neutralna i Komisija je nedavno predložila da se emisije CO2 smanje za 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990., prema sadašnjih 40 posto.
Europski parlament predlaže smanjenje za čak 60 posto. Dogovor o tome EU bi trebao postići do kraja godine.
Zgrade u Europskoj uniji odgovorne su za 40 posto ukupne potrošnje energije u EU i za 36 posto emisije stakleničkih plinova, navodi Komisija.
Gotovo tri četvrtine ih je energetski neučinkovito po modernim standardima i mnoge se griju na fosilna goriva.
Svake godine energetski ih se obnovi svega jedan posto, a Komisija želi udvostručiti tu stopu.
Da bi se ostvarili ciljevi do 2030., emisije od energije koju se koristi za grijanje i opskrbu električnom strujom zgrada u EU-u moraju se smanjiti za 60 posto.
Dužnosnici u Bruxellesu nadaju se da će taj „val obnove” pomoći 34 milijuna europskih građana koji teško plaćaju račune za potrošnju energije, te da će otvoriti 160.000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru.
Procjenjuje se da će za ostvarenje tog ambicioznog cilja trebati 275 milijardi eura dodatnih ulaganja svake godine.
Komisija će iduće godine provesti reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktive o energetskim svojstvima zgrada i predložiti njihove izmjene.
Predložit će među ostalim postupno uvođenje obvezujućih minimalnih standarda kad je riječ o energetskim svojstvima postojećih zgrada.
