U petak 14. siječnja 2022. oko 14.30 sati u Požegi na nasipu u blizini ulice Bana Tome Erdodya Bakača, 48-godišnjakinja je neodgovorno držala dva psa koje je šetala držeći na uzici, od kojih je jedan prilikom mimoilaženja napao petogodišnje dijete i pokušao ugristi.
Protiv 48-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
O događaju izvijestila je danas Policijska uprava požeško-slavonska.
Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.
Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
U posljednja 24 sata na području Osječko-baranjske županije novopozitivno je 510 osoba od 871 analiziranog uzorka testiranja, izvijestio je danas županijski Stožer civilne zaštite.
Novopozitivne osobe imaju prebivalište na području gradova: Osijek 232, Đakovo 106, Valpovo 16, Beli Manastir i Našice po 15, Belišće 12 i Donji Miholjac 1 te na području općina: Erdut 22, Čepin 19, Bilje 11, Antunovac 8, Darda 7, Čeminac 6, Kneževi Vinogradi, Punitovci i Satnica Đakovačka po 5, Draž 4, Bizovac, Gorjani, Levanjska Varoš, Petrijevci, Semeljci, Šodolovci i Viškovci po 2, Ernestinovo, Koška, Podravska Moslavina, Popovac, Trnava, Viljevo i Vladislavci po 1.
Na bolničkom liječenju su 73 osoba zaražene koronavirusom, od kojih je na respiratoru 13 pacijenata.
Preminula je jedna osoba iz Valpova u dobi od 78 godina.
S propisanom mjerom samoizolacije trenutno je 1.047 osoba.
Jučer, 14. siječnja, u Osijeku, na parkiralištu groblja, nepoznati počinitelj provalio je u osobni automobil iz kojeg je ukrao torbicu s novčanikom, novcem i dokumentima, vlasništvo 48-godišnjeg hrvatskog državljanina. O događaju izvijestila je danas Policijska uprava osječko-baranjska.
Vlasniku je počinjena materijalna šteta od nekoliko stotina kuna.
Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi kaznenu prijavu i nastavlja traganje za nepoznatim počiniteljem.
Početkom mjeseca siječnja i 13. siječnja, u trgovačkom centru u Osijeku, 47-godišnji hrvatski državljanin iskoristio je prisutnost većeg broja kupaca te ukrao dva televizora.
Pravnoj osobi iz Zagreba počinjena je materijalna šteta veća od 2000 kuna.
Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Krađa“, 47-godišnjak je uhićen te nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja predan pritvorskom nadzorniku.
Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi kaznenu prijavu.
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 834 slučajeva zaraze koronavirusom, 23 osoba je hospitalizirano, 811 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji.
U samoizolaciji se nalazi 330 osoba, a ukupno je testirano 86839 osoba.
Na posljednjem testiranju obrađeno je 402 uzorka, od kojih je 198 pozitivnih.
Višak smrtnosti u Europskoj uniji u studenom prošle godine u odnosu na prosjek u razdoblju od 2016. do 2019. iznosio je 27 posto, ali s velikim razlikama među državama članicama, objavio je danas Eurostat.
U studenome je zabilježen najveći broj viška smrtnosti tijekom 2021. godine. Najveći porast zabilježen je u studenom 2020. godine, 40 posto, a nakon toga u travnju 2020. godine, 25 posto.
Daleko najveći porast viška smrtnosti imala je Bugarska, 88 posto ljudi umrlo je više u studenome 2021. u odnosu na prosjek u razdoblju prije pandemije koronavirusa od 2016. do 2019. Slijedi Rumunjska s viškom smrtnosti od 84 posto. S druge strane, u Švedskoj je zabilježen manjak smrnosti od 0,5 posto. U Italiji je u studenom prošle godine umrlo 4 posto više ljude u odnosu na prosječan broj u trogodišnjem razdoblju 2016-2019.
Za Hrvatsku nema podataka za studeni prošle godine, a u listopadu je imala višak smrtnosti od 22,2 posto u odnosu na referentno predpandemijsko razdoblje, dok je prosjek u EU u tom mjesecu bio 17,7 posto.
Prema podacima kojima raspolaže Eurostat, u Hrvatskoj je najveći rast viška smrtnosti zabilježen u prosincu 2020. godine, 60,6 posto, dok je prosjek u EU u tom mjesecu bio 29,6 posto.
Pretežno vedro osobito na Jadranu, na kopnu ponegdje s umjerenom naoblakom, u gorju ujutro mjestimice magla. Vjetar na kopnu slab, na Jadranu ponegdje umjerena bura, osobito pod Velebitom i jaka s olujnim udarima. Najviša temperatura između 4 i 8, u Dalmaciji i na sjevernom Jadranu od 13 do 17 °C.
Povodom objavljivanja prvih rezultata popisa stanovništva, po kojima je Vukovarsko – srijemska županija najveći gubitnik s skoro 20 posto manje stanovnika u odnosu na deset godina ranije, oglasio se i župan Damir Dekanić.
„Rezultat popisa zapravo je očekivan. Ako bi usporedili ove rezultate s onima od prije rata onda su rezultati još poražavajući. Razlog svega toga su posljedice rata ali i odljev stanovnika koji nam se događa s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, odnosno potrebom mladih ljudi da odmah i sada imaju sve“, rekao je Dekanić.
Govoreći o rezultatima popisa kazao je kako je Vlada RH uložila ogromne napore da što veći broj ljudi ostane u svojim domovima.
„Međutim, ovi rezultati pokazuju da se mora biti još opsežniji i konkretniji. Jedini način za bolji život ovdje, a onda i ostanak stanovnika, je porezna politika. Moramo sada i odmah učiniti neke stvari, a ne gubiti vrijeme analiziranjem što se dogodilo ili se moglo dogoditi“, rekao je Dekanić.
Dodaje i kako je Vukovarsko – srijemska županija, od kako je on na dužnosti župana, kroz proračun uvela niz mjera kojima se pomažu obitelji slabijeg imovnog stanja. Tu su i mjere poput sufinanciranja cijene vrtića, prehrana u osnovnim školama, prijevoza srednjoškolaca i studenata, stipendija…
