U subotu, 22. siječnja je blagdan „Svetog Vinka“, koji u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, jer na taj dan brojni obožavatelji odlaze u svoje vinograde i klijeti, gdje sudjelovanjem u raznim tradicionalnim obredima ispijanjem vina, daju na važnosti obilježavanju te tradicije. Iz iskustva prethodnih godina evidentno da je povodom „vinskih“ blagdana povećani broj sudionika na cestama koji sudjeluju u prometu pod utjecajem alkohola.
Kako bi građani bezbrižno sudjelovali u svetkovini „Vincekova“, policija savjetuje vozače da nakon konzumacije alkohola sebi osiguraju siguran smještaj do slijedećeg dana ili za prijevoz angažiraju osobu koja nije konzumirala alkohol, kako ne bi ugrožavali sebe i druge sudionike u prometu, a time sigurno izbjegli i sankcije za prometne prekršaje.
U cilju povećanja sigurnosti u prometu tijekom predstojećeg vikenda, na području Policijske uprave osječko-baranjske, policijski službenici Policijske uprave osječko-baranjske će u suradnji s policijskim službenicima Policije uprave brodsko-slavonske i Policijske uprave požeško-slavonske, provodit pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje nedopuštene prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu vozača.
U noći, 19. na 20. siječnja, u prijepodnevnim satima, u Zoljanu, nepoznati počinitelj je iz obiteljske kuće, vlasništvo 80-godišnjeg hrvatskog državljanina ukrao novac, izvijestila je danas Policijska uprava osječko-baranjska.
Vlasniku je počinjena materijalna šteta više tisuća kuna.
Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi posebno izvješće te nastavlja intenzivno traganje za počiniteljem.
Sredinom mjeseca siječnja, u Osijeku, nepoznati počinitelj je iskoristio prisutnost većeg broja kupaca i s prodajnih polica ukrao losione za tijelo, izvijestila je danas Policijska uprava osječko-baranjska.
Pravnoj osobi iz Zagreba je počinjena materijalna šteta u iznosu oko 1000 kuna.
Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi posebno izvješće te nastavlja intenzivno traganje za počiniteljem.
U posljednja 24 sata na području Osječko-baranjske županije novopozitivno je 680 osoba na koronavirus uključujući PCR i BAT testiranje kojih je ukupno 1.139, izvijestio je danas županijski Stožer civilne zaštite.
Novopozitivne osobe imaju prebivalište na području gradova: Osijek 432, Beli Manastir 36, Našice 32, Belišće i Valpovo po 25, Đakovo 21 i Donji Miholjac 4 te općina: Čepin 27, Erdut 11, Antunovac, Bilje i Semeljci po 6, Kneževi Vinogradi, Petrijevci i Podgorač po 5, Darda, Đurđenovac i Ernestinovo po 4, Bizovac 3, Čeminac, Draž, Koška, Lavanjska Varoš, Šodolovci i Vladislavci po 2, Donja Motičina, Gorjani, Jagodnjak, Magadenovac, Punitovci, Strizivojna i Trnava po 1.
Na bolničkom liječenju je 88 osoba s koronavirusom od kojih je 11 osoba na respiratoru.
Preminule su dvije osobe, iz Đakova i Osijeka u dobi od 82 i 85 godina.
S propisanom mjerom samoizolacije trenutno je 1.665 osoba.
Do 31. siječnja 2022. godine otvorene su prijave za podnošenje Zahtjeva za dodjelu potpore iz sektora ribarstva na pet otvorenih natječaja. Natječaji se odnose na ulaganja u inovacije, diversifikaciju, zaštitu zdravlja i sigurnost, energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena te dodanu vrijednost i kvalitetu proizvoda, a njihova ukupna vrijednost iznosi 20 milijuna kuna.
Naime, za dodjelu sredstava u sklopu mjeru I.1. Inovacije predmet potpore su aktivnosti uvođenja ili razvoja novih ili značajno unaprjeđenih proizvoda i opreme, postupaka, tehnika te sustava upravljanja i organizacije u ribolovu, uključujući na razini prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva, a koje provodi ili čije rezultate potvrđuje znanstveno tijelo. Natječaj je vrijedan dva milijuna kuna.
U okviru mjere I.6. Diversifikacija i novi oblici prihoda predmet potpore su ulaganja/aktivnosti u razvoj komplementarnih djelatnosti ribara, uključujući udičarski odnosno ribolovni turizam, restorane, okolišne usluge u području ribolova, obrazovne aktivnosti o ribolovu i druge komplementarne djelatnosti koje se moraju odnositi na ribarevu osnovnu poslovnu djelatnost ribolova, a ukupno je osigurano sredstava u iznosu od milijun kuna.
Za natječaj u sklopu mjere I.8. Zaštita zdravlja i sigurnosti korisnici će na raspolaganju imati 5,5 milijuna kuna. Cilj ovog natječaja su ulaganja u ribarska plovila s namjerom poboljšanja sigurnosnih, zdravstvenih, higijenskih i radnih uvjeta. Korisnici potpore u okviru ove mjere su vlasnici ribarskog plovila ili ovlaštenici povlastice za ribolov uz suglasnost vlasnika ribarskog plovila za koje je ta povlastica izdana.
Nadalje, za dodjelu potpore kroz mjeru I.20. Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena predviđena su ulaganja i aktivnosti u svrhu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i poboljšanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila, a prihvatljivi korisnici potpore u okviru ove mjere su vlasnici ribarskog plovila. Mjera je vrijedna 1,5 milijuna kuna.
Također, otvoren je i natječaj za mjeru I.22 Dodana vrijednost, kvaliteta proizvoda i korištenje neželjenog ulova, vrijedan 10 milijuna kuna. Svrha ulaganja se odnosi na sektor gospodarskog ribolova s ciljem unaprjeđenja dodane vrijednosti i kvalitete ulova. Ulaganja koja se mogu sufinancirati u okviru ove mjere obuhvaćaju ulaganja i aktivnosti koje se provode na ribarskim plovilima u svrhu prilagodbe i/ili modernizacije plovila, kao što su ulaganja u rukovanje, očuvanje i samostalnu preradu vlastitog ulova, sustave sljedivosti i pakiranje vlastitih proizvoda. Osim samog ribarskog plovila, potpora se može ostvariti i za ulaganja koja se provode izvan ribarskih plovila, ali su vezana i provode se s ciljem unaprjeđenja dodane vrijednosti i/ili kvalitete proizvoda ribarskog plovila odnosno ulova, a korisnici potpore mogu biti vlasnici i/ili ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru i na slatkim vodama.
Pravilnici, Natječaji te pripadajući obrasci i prilozi nalaze se na poveznicama: I.1.,I.6.,I.8.,I.20.,I.22.
Jučer oko 18.15 sati u Lipiku u Staklanskoj ulici u krugu tvrtke u radionici, 38-godišnjak je prilikom autogenog varenja plinske instalacije koja je postavljena ispod krovišta plamenom zahvatio dio konstrukcije.
Materijalna šteta se cijeni na oko 500,00 kuna.
O događaju izvijestila je danas Policijska uprava požeško-slavonska.
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 1239 slučajeva zaraze koronavirusom, 26 osoba je hospitalizirano, 1213 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji.
U samoizolaciji se nalazi 387 osoba, a ukupno je testirano 89063 osoba.
Na posljednjem testiranju obrađeno je 420 uzoraka, od kojih je 184 pozitivnih.
Djelomice sunčano. Ujutro na južnom Jadranu još ponegdje kiša. U unutrašnjosti uz povremeno više oblaka moguć je poneki pljusak snijega. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Slavoniji sredinom dana i jak sjeverozapadni. Na Jadranu umjerena i jaka bura, mjestimice s olujnim udarima. Najviša temperatura uglavnom između 0 i 5, na Jadran od 6 do 10 °C.
U četvrtak ujutro oko 7:45 na istočnoj vinkovačkoj obilaznici dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, priopćili su iz PU vukovarsko-srijemske.
Očevidom prometne nesreće utvrđeno je kako je 46-godišnjak iz Novih Jankovaca, vozeći automobil vinkovačkih registracijskih oznaka, vozilom skrenuo ulijevo i kretao se suprotnim prometnim trakom istočne vinkovačke obilaznice.
U susret mu je došao teretni automobil našičkih registracijskih oznaka kojim je upravljao 39-godišnjak s područja Općine Koška, prevozeći u tovarnom sanduku rasipni materijal.
Nakon sudara na središnjem dijelu prometne trake kojom se kretao teretni automobil, automobil je odbačen u odbojnu ogradu te ponovno udara bočnim dijelom u teretni automobil.
Vozač teretnog automobila, pokušavajući izbjeći automobil, naglo skreće ulijevo, nakon čega također udara u odbojnu ogradu koju probija te slijeće na kosu zemljanu površinu gdje se okrenuo na lijevu bočnu stranu. Uslijed toga se istresao rasipni materijal koji je prevozio.
Vozač automobila je poginuo na mjestu, a vozaču teretnog automobila su u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci utvrđene lakše tjelesne ozljede.
Nad tijelom poginulog bit će obavljena obdukcija, a vozaču teretnog automobila su izuzeti uzorci krvi i urina radi analize na prisutnost alkohola u organizmu.
O prometnoj nesreći policija će Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima dostaviti posebno izvješće.
Na mjestu događaja bile su sve hitne službe, policija, vinkovački vatrogasci i hitna medicinska pomoć.
Ono što je nezakonito u stvarnom svijetu mora biti nezakonito i na internetu, složili su se zastupnici Europskog parlamenta koji su u četvrtak dali zeleno svjetlo izvješću o uredbi o Aktu o digitalnim uslugama.
„Akt uključuje čitav niz važnih i pozitivnih mjera: poboljšanje zaštite potrošača, ukidanje nekontroliranog prikupljanja podataka i hvatanje u koštac s algoritmima”, rekla je izvjestiteljica Christel Schaldemose i dodala da će Akt postati „zlatni standard” diljem svijeta, kojim će se, kako su neki naglasili, pokušati ukinuti “divlji zapad” na internetu.
Zastupnici su izvješće o kojem su raspravljali u srijedu, a gdje su se među ostalim fokusirali na djelovanje društvenih mreža ili internetskih platformi koje okupljaju prodavače i potrošače, usvojili s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih.
Ciljevi prijedloga su zaštititi građane od prevara i od nezakonitog sadržaja na internetu za koji bi odgovornost trebale snositi internetske platforme, time što bi one trebale suspendirati pružanje usluga primatelju koji učestalo dijeli nezakonit sadržaj.
“Nećemo dopustiti da interesi poduzeća utječu na opće interese europskih građana”, rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.
Tekst prijedloga poziva pružatelje posredničkih usluga da daju informacije o svim politikama, procedurama, mjerama i alatima koje koriste u svrhu moderiranja sadržaja, uključujući i donošenje odluka algoritmima.
Švedska zastupnica Arba Kokolari iz Europske pučke stranke (EPP) istaknula je izloženost nezakonitim sadržajima, prijevarama, dezinformacijama i opasnim proizvodima kao jedan od glavnih problema koje će ova regulativa pokušati suzbiti, a malteški zastupnik Alex Agius Saliba (S&D) istaknuo je da su internetske platforme postale toliko velike da su „počele kontrolirati internet, politiku i gospodarstvo”.
„U srcu svega toga su privatne kompanije koje ostvaruju vlastite profite…Trebamo završiti s mogućnošću da se tehnološke kompanije bogate na naš račun”, naglasio je Saliba.
Izvješće je naglasilo da bi platforme trebale prestati sa sakupljanjem i obradom osobnih podataka u svrhu ciljanog oglašavanja, što se naročito odnosi na malodobne korisnike, za što su se u raspravi založili socijalisti i zastupnici lijeve orijentacije.
Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) izrazila je u priopćenju zadovoljstvo što su usvojeni prijedlozi koje je uložila s kolegama socijalistima o zabrani uzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu, a osvrnula se i na internetske prevare kojima bi sada trebao doći kraj.
“Tijesnom većinom smo proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova” koji golemi postotak svojih prihoda ostvaruju oglašavanjem. “Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu“, kaže Borzan.
Dok su se u raspravi za zabranu personaliziranih oglasa i prikupljanja osjetljivih podataka založili i njemački zastupnik krajnje ljevice Martin Schirdewan i njegova stranačka kolegica iz Portugala Marisa Matias, s ciljanim oglašavanjem nije imao problem slovački zastupnik iz redova konzervativaca (ECR) Eugen Jurzyca.
On je rekao da ne postoje nikakve uvjerljive studije koje bi ukazivale “da je ciljano oglašavanje štetno” i da ga treba ograničiti.
Konzervativci i krajnji desničari naglasili su također kako ova uredba nikako ne bi smjela biti pokušaj uvođenja cenzure na društvenim mrežama.
Roman Haider, austrijski zastupnik krajnje desnice i izvjestitelj za mišljenje, rekao je da mu se pravila o slobodi izražavanja na internetskim platformama čine pretjeranima, odnosno kao “uvođenje cenzure na mala vrata iza nedorečenih pojmova kao što je ‘govor mržnje'”. Dodao je da bi sve ono što je zakonito u stvarnom svijetu, trebalo biti zakonito i na internetu.
Za slobodu mišljenja na internetskim platformama jako je zabrinut i Geert Bourgeois (ECR) iz Nizozemske. „Velike platforme bi doista trebale uklanjati samo nezakonit sadržaj. Naše rasprave moraju biti moguće”, naglasio je.
Hrvatski zastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol naglasio je da se “širenjem fake newsa ugrožavaju životi i zdravlje ljudi, a ovim aktom stvaramo pravni mehanizam za borbu protiv takvog ponašanja. S druge strane, ne smije se ni na koji način ostaviti mogućnost za cenzuriranje sadržaja i u tom smislu ovaj akt predstavlja ispravan balans”.
Karlo Ressler (EPP) je kazao da prioritet digitalne transformacije mora biti zaštita prava europskih građana, a da je ovaj akt jedan od ključnih instrumenata da se to postigne. „Pred nama je pokušaj najveće modernizacije europske politike u području digitalnoj svijeta”.
Akt o digitalnim uslugama zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, o kojem je EP usvojio stajalište u prosincu, i Aktom o umjetnoj inteligenciji, o kojem Parlament tek treba raspravljati, čine paket ključnih regulatornih instrumenata za Europu novog digitalnog doba.
Tekst izvješća usvojenog u četvrtak bit će osnova za pregovore Paralmenta o uredbi s francuskim predsjedništvom Vijeća, koje zastupa države članice.
