Hitno vam je potreban novac? Iskoristite ovo brzo i jednostavno rješenje!

Autor

-

27. siječnja 2022.

Svakoga mjeseca prosječna hrvatska obitelj pažljivo balansira između svojih prihoda i troškova. Treba kupiti najosnovnije – hranu, higijenske potrepštine, odjeću i obuću, platiti režije, otplatiti ratu kredita..

No što ako vam iznenada zatreba skuplji popravak automobila ili novi kućanski uređaj? Takvi izdaci često „probijaju“ financijske konstrukcije. Troškovi vezani uz zdravstvene probleme odnosno oni povezani sa smrtnim slučajevima nažalost ne biraju vrijeme a, uz sve ostalo, jako opterećuju budžete.

U takvim okolnostima, kad im je hitno potreban novac a nemaju dovoljno tekućih prihoda, ljudi lako zapadnu u očaj misleći da se nalaze u bezizlaznoj situaciji.

No ipak postoji jednostavno i brzo rješenje dolaska do prijeko potrebne gotovine. Radi se o otkupu zlata. Tu se mogu unovčiti odnosno zamijeniti za gotovinu bilo koji predmeti načinjeni od zlata. Najčešće je to stari i nenošeni nakit, davno naslijeđene i demodirane ogrlice i narukvice, prstenje i naušnice, zubno zlato, dukati i zlatnici, satovi… Lider u ovoj djelatnosti na hrvatskom tržištu je tvrtka Auro Domus. Ukoliko niste sigurni je li vaš nakit zlatan, posjetite jednu od njegovih poslovnica gdje će ga stručni djelatnici profesionalnom metodom provjeriti i utvrditi čistoću i masu zlata. Ta je procjena besplatna, a ponuda koju dobijete neobvezujuća. Važno je napomenuti i da pri otkupu zlatnog predmeta nije bitno njegovo trenutno stanje već količina i karataža zlata od kojeg je načinjen. Sama procedura otkupa zlata je pouzdana, diskretna i brza. Otkup zlata, kao i isplata, vrše se na licu mjesta. Stoga klijenti Auro Domusa iz poslovnice izlaze već za nekoliko minuta, s tisućama kuna u džepu.

Ova tvrtka s dugom tradicijom, stručnim osobljem kao i tisućama zadovoljnih mušterija, garantira besprijekornu uslugu. Nju su tisuće zadovoljnih klijenata prepoznali kao rješenje svojih financijskih problema te razborit način podebljanja kućnog budžeta.

Auro Domus-ove poslovnice za otkup zlata nalaze se i u Belom Manastiru, na adresi Trg Slobode 40. Kako za otkup zlata vlada veliki interes građana, sve se informacije mogu dobiti i pozivom na besplatni broj telefona 0800 73 72.

HZJZ: Covid potvrde nisu obavezne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini

Autor

Sara Ilić

-

27. siječnja 2022.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pojasnio je u srijedu dopunjenu odluku o sigurnosnim mjerama u zdravstvu istaknuvši da se njome ne mijenja broj osoba koje su dužne imati covid potvrdu, te da one, kao i do sada, nisu obavezne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini.

“Naglašavamo da se obveza predočenja covid potvrda nikako ne odnosi na pacijente u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicinskoj pomoći”, istaknuo je HZJZ u priopćenju.

Objašnjavaju da je od jučer, 25. siječnja, na snazi dopunjena izmijenjena odluka o posebnim sigurnosnim mjerama u zdravstvu, koja je donesena radi usklađivanja sa Zakonom o zaštiti pučanstva, koji je na snagu stupio 25. prosinca. Ističu da se u odluci, iako je donesena njezina izmjena i dopuna, ne mijenja krug osoba koje su dužne predočiti covid potvrdu.
“… ovom izmjenom i dopunama Odluke izvršena (su) samo pravno-formalna usklađivanja s navedenim Zakonom, dok se krug obveznika na koje se na koji se primjenjuje prethodna (stara) Odluka nije niti širio niti smanjivao, dakle ostao je isti”, kažu iz HZJZ-a.

Jedino se, dodaju, razlikuje odredba da ustanova zdravstvene skrbi sada ima zakonsku obvezu organizirati provjeru covid potvrda te da se prepisuje prekršajna odgovornost za ustanove ako to ne učine.

Ministar zdravstva Vili Beroš pojasnio je za Jutarnji list da će se covid potvrde tražiti, kao i prije, za pacijente koji će biti hospitalizirani primjerice zbog elektivnih zahvata i pratnje na porodu.

Izmjena za pacijente nema i sve je kako je bilo i ranije. Dakle, svi pacijenti koji dolaze u primarnu zdravstvenu zaštitu, kod stomatologa, na hitni prijem…ne trebaju predočiti covid potvrdu. To se traži kao i ranije za pacijente koji će biti hospitalizirani primjerice zbog elektivnih zahvata i pratnje na porodu. Znači sve je ostalo potpuno isto i zdravstvena zaštita je osigurana i dostupna svima, a ovo su prilagodbe zakonskim odredbama – kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da je očito došlo do nekog krivog tumačenja.

U Požeško-slavonskoj županiji 214 pozitivnih

Autor

Sara Ilić

-

27. siječnja 2022.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 1667 slučajeva zaraze koronavirusom, 23 osobe su hospitalizirane, 1644 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji.

U samoizolaciji se nalazi 370 osoba, a ukupno je testirano 91167 osoba.

Na posljednjem testiranju obrađeno je 387 uzoraka, od kojih je 214 pozitivnih.

DHMZ: Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku

Autor

Sara Ilić

-

27. siječnja 2022.

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. Mjestimice niski oblaci, ujutro i magla, i na kopnu i na moru, osobito prema otvorenom sjevernog i dijela srednjeg Jadrana. Vjetar većinom slab, popodne ponegdje do umjeren jugozapadni. Na Jadranu mjestimice bura i sjeverozapadni vjetar, krajem dana na sjeveru jugozapadni. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 4 do 9, na Jadranu između 8 i 13 °C.

Osječko-baranjska županija: U siječnju do sada više od 9000 zaraženih koronavirusom

Autor

Marko Balukčić

-

26. siječnja 2022.

Do sada je tijekom siječnja u Osječko-baranjskoj županiji pozitivan nalaz na koronavirus potvrđen u 9409 osoba, izvijestio je u srijedu županijski Stožer civilne zaštite dodajući da je to više od dvije tisuće od dosadašnjega najvećeg broja zaraženih na mjesec, onog u prosincu 2020.

U prosincu 2020. je potvrđeno 7367 slučajeva zaraze koronavirusom, što govori da se ova varijanta virusa puno brže širi nego do sada, rekao je na konferenciji za novinare načelnik stožera dožupan Mato Lukić.

Govoreći o stanju u školama, Lukić je rekao da su, prema jučerašnjim podatcima, na koronavirus pozitivna 1273 učenika, a u samoizolaciji ih je 3691. Na koronavirus je pozitivan i 241 djelatnik škola, nastavnici i prateće osoblje, a 136 ih je u samoizolaciji, dodao je.

Izvijestio je kako se u osječkome Kliničkom bolničkom centru (KBC) i u našičkoj Općoj županijskoj bolnici trenutačno liječi 98 oboljelih od covida-19, od kojih 77 u osječkome KBC-u, gdje je za te pacijente na raspolaganju 135 postelja, što je sada na 58 posto popunjenosti.

Dodao je kako su u Respiracijskom centru osječkoga KBC-a na raspolaganju 24 respiratora, koji su popunjeni 28 posto, a u našičkoj bolnici, gdje je na liječenju 21 pacijent, za oboljele od covida predviđeno je 40 postelja.

Voditelj službe za epidemiologiju županijskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Nikola Kraljik rekao je kako je ta županija u samom vrhu po primarnoj procijepljenosti.

Još na cijepljenje motiviramo sugrađane koji se do sada nisu odlučili primiti ni prvu dozu cjepiva, pa tjedno prosječno prvom dozom cijepimo nešto manje od 600 osoba, do 800 osoba drugom dozom, a od 13. prosinca prošle godine broj osoba cijepljenih trećom dozom povećan je s deset tisuća na gotovo 35 tisuća, rekao je Kraljik.

Istraživanje: Sve više zdravstvenih radnika u Hrvatskoj u “burnoutu”

Autor

Sara Ilić

-

26. siječnja 2022.

Istraživanje provedeno među zdravstvenim radnicima u respiracijskim centrima u Zagrebu i Splitu pokazalo je da u pandemiji covida sve više liječnika i medicinskih sestara ima simptome “burnouta”, anksioznosti i depresije, istaknuto je u srijedu na panelu o mentalnom zdravlju.

Liječnici su skloniji izgaranju na poslu, tzv. burnoutu, dok medicinske sestre više pokazuju simptome anksioznosti i depresije, rekli su stručnjaci u sklopu kampanje o mentalnom zdravstvu “Čujem te#Ispodpovršine”.

Medicinski djelatnici sve se teže nose s pandemijom, a uz to što su psihički i fizički na rubu snaga, dodatno ih pogađa tzv. infodemija, odnosno količina lažnih i obmanjujućih informacija, te reakcije dijela javnosti kojima se izražava bunt prema medicini i znanosti, upozoreno je.

Rezultati istraživanja koje je proveo Stipe Drmić, specijalist psihijatar iz KB-a Dubrava, pokazuju da su medicinske sestre iz Zagreba imale više simptoma burnouta, anksioznosti i depresije nego njihove kolegice iz Splita.

U Dubravi su na početku pandemije organizirali ambulantu za psihosocijalnu pomoć djelatnicima putem programa u bolničkom internom sustavu, gdje su se mogli javiti bez uputnice i posve anonimno. No, djelatnici su ipak više skloni tražiti pomoć neslužbeno i znatno manje od njihovih inozemnih kolega.

Raste broj djelatnika na psihijatrijskim pregledima i korištenje lijekova za smirenje

U KBC-u Osijek uspostavljene su telefonske linije za psihološku pomoć pacijentima i djelatnicima. Isprva nije bilo puno pregleda i konzultacija, ali od jeseni sve više zdravstvenih djelatnika javljalo se zbog anksioznosti, depresivnosti, iscrpljenosti zbog opsega posla, razdvojenosti od obitelji, financijskih problema i teškoća s usklađivanjem poslovnog i privatnog života.

“U prvoj fazi istraživanja krajem veljače prošle godine na psihijatrijski pregled zbog psihičkih poteškoća javilo se samo 0,6 posto ispitanika a sada, u trećoj fazi, ih je 11,3 posto”, kaže Anamarija Petek Erić, psihijatrica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek.

Porastao je i broj zdravstvenih djelatnika koji uzimaju lijekove za smirenje, sada ih koristi njih 22,4 posto u odnosu na 4,5 posto u prvoj fazi istraživanja, istaknula je.

Stručnjaci drže kako u pandemiji nije na vrijeme zaživio program pomoći medicinskim djelatnicima, iako je Hrvatsko psihijatrijsko društvo odmah na početku izdalo smjernice za prevenciju burnouta, s psihološka je pomoć još prilično neorganizirana.

“Simptome akutnog stresa na radnom mjestu vrlo je važno na vrijeme prepoznati inače se razvija dugotrajni stres koji dovodi do burnouta. To bi trebala prepoznati i naša zdravstvena administracija, tako možemo sačuvati zdravstvene djelatnike koji su nam neophodni resurs”, kaže specijalistica javnog zdravstva Danijela Štimac Grbić.

Specijalistica psihijatrije s Medicinskog fakulteta Tea Vukušić Rukavina ističe da zdravstvene djelatnike posebno zbunjuje infodemija i brojne teorije zavjere pa bi stručnjaci trebali naći kanale, prvenstveno putem medija, da široj javnosti prenesu znanstveno utemeljene informacije.

47. sjednica Odbora za poljoprivredu: Poljoprivreda u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana

Autor

Sara Ilić

-

26. siječnja 2022.

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku danas održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana. Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. Predstavljen je i istraživački projekt „Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla“.

Uz članove Odbora sjednici su nazočili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

– Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska naime koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda – kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

– Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske. Važna je i pomoć Vlade i resornog ministarstva koji će u budućnosti morati provesti intenzivne pripreme za klimatske promjene i tržišne okolnosti koje su u ovom trenutku vrlo nepovoljne za hrvatske proizvođače – rekao je župan.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene. – Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova – zaključio je Majdak.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji 209 novopozitivnih i jedna umrla osoba

Autor

Sara Ilić

-

26. siječnja 2022.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji od testiranih 537, na covid-19 pozitivno je 209 osoba, a jedna je zaražena osoba umrla, priopćio je u srijedu županijski Stožer civilne zaštite.

Novooboljeli su iz Vinkovaca (71), po 22 osobe iz Vukovara i Županje, 21 iz Ivankova, 10 iz Nuštra, pet iz Mirkovaca, četiri iz Andrijaševaca, Babine Grede, Otoka i Vođinaca, tri iz Borova, dvije iz Gaboša, Iloka, Jarmine, Nijemaca, Ostrova, Rajevog Sela, Rokovaca, Starih Jankovaca, Šiškovaca i Trpinje.

Po jedna novooboljela osoba je iz Banovaca, Bošnjaka, Bršadina, Cerića, Gradišta, Gunje, Karadžićeva, Komletinaca, Marinaca, Novih Mikanovaca, Pačetina, Podgrađa, Podrinja, Privlake, Retkovaca, Slakovaca, Starih Mikanovaca, Tordinaca i Tovarnika.

Među pozitivnima na covid-19 iz sustava zdravstva su 83 djelatnika, a iz sustava obrazovanja 153 nastavnika i 808 učenika.

Hospitalizirane su 72 dok se u samoizolaciji nalaze 1852 osobe.

Od početka epidemije u Vukovarsko-srijemskoj županiji oboljelo je 25.269 osoba, od kojih je 23,773 izliječenih, a umrle su 404 osobe.

U Hrvatskoj umrle 64 osobe, 11.812 novozaraženih

Autor

Sara Ilić

-

26. siječnja 2022.

U Hrvatskoj su od posljedica koronavirusa umrle 64 osobe, a tijekom protekla 24 sata potvrđeno je i 11.812 novih slučajeva pa je sada 66.027 aktivnih slučajeva zaraze, objavio je u srijedu Stožer civilne zaštite.

Među zaraženima je 1.976 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga na respiratoru njih 192.

U samoizolaciji je trenutno 42.446 osoba.

Do srijede 26. siječnja testirano je 4.155.056 osoba, od toga 22.524 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 25. siječnjem 2022. utrošeno je 5.061.724 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,44 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,18 posto odraslog stanovništva.

Na dan 25. siječnja 2022. utrošeno je 9.454 doza cjepiva, a od toga je 1.113 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s 25. siječnjem 2022. cijepljeno je 2.290.566 osoba barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.199.638 osoba (2.004.243 osoba cijepljeno s dvije doze te 195.395 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 64,67 posto odraslog stanovništva.

Nakon sudara zaposlenici se posvađali, 49-godišnjak fizički napao kolegicu

Autor

Sara Ilić

-

26. siječnja 2022.

Prilikom obavljanja radova u prostoru trgovačkog društva u Slavonskom Brodu jučer u 8.30 sati, došlo je do udara radnog stroja kojim je upravljao 49-godišnjak u teretni automobil kojim je upravljala 32-godišnjakinja i nesuglasica između njih, izvijestila je danas Policijska uprava brodsko-posavska.

Navedeni zaposlenici su došli u verbalni sukob vrijeđajući se međusobno riječima, da bi 49-godišnjak potom i tjelesno nasrnuo na 32-godišnjakinju, koja je zatražila liječničku pomoć u bolnici u Slavonskom Brodu.

Policijski službenici nastavljaju daljnji rad na utvrđivanju činjenica ovog događaja.