Gradonačelnik Josip Romić obišao je obnovljeni kompleks te najavio da se bazeni ponovno otvaraju 22. prosinca, baš uoči Božića.
Završeni su radovi na energetskoj obnovi vinkovačkog dvoranskog plivališta vrijedni 1,7 milijuna eura, od čega je 70 % financirano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Gradonačelnik Josip Romić obišao je obnovljeni kompleks te najavio da se bazeni ponovno otvaraju 22. prosinca, baš uoči Božića.
Obnova je napravljena kako bi objekt, star 14 godina, bio moderniji i energetski učinkovitiji. Prema projekcijama, očekuju se velike uštede – i do 70 %, a najmanje 50 %, što će znatno smanjiti troškove održavanja.
Obnova je obuhvatila izolaciju vanjskih zidova, stropova te kompletnog krovišta, kao i zamjenu dijela stolarije, ugradnju novog sustava grijanja s dizalicom topline, moderne rasvjete i sunčane elektrane.
Romić je najavio da bi do ljeta trebala biti dovršena i gradnja novih vanjskih bazena, koji se nalaze uz dvoransko plivalište. Iako su se radovi odužili, sada dobro napreduju i očekuje se da će biti spremni za novu kupališnu sezonu.
Pri kraju su i radovi na novom košarkaškom igralištu. Time će sportsko-rekreacijski centar u Lenijama dobiti potpuno novu ponudu za sve generacije.
Osječki Županijski sud proglasio je krivom bivšu zaposlenicu Gradske uprave Jasnu Paunović zbog zlouporabe položaja, kojom je grad Osijek oštećen za više od 10 tisuća eura.
Na temelju nagodbe s Uskokom, njezina kazna od 11 mjeseci zatvora zamijenjena je radom za opće dobro, tako da se jedan dan zatvora zamjenjuje za dva sata rada.
Paunović mora gradu Osijeku vratiti 10.272 eura te platiti 500 eura sudskih troškova.
Prema optužnici, od listopada 2017. do rujna 2021. u 129 slučajeva uzimala je najmanje 600 kuna u gotovini od osoba koje su tražile uporabne dozvole, navodno za upravnu pristojbu, ali je novac zadržala za sebe. U dozvolama je lažno navodila da je pristojba uplaćena na račun grada.
Bivši pročelnik Dražen Slunjski optužen je da je u 122 predmeta potpisivao takve dozvole iako je znao da pristojba nije plaćena. Time je Paunović pribavila nezakonitu korist u iznosi 10.272 eura.
PU osječko-baranjska će u koordinaciji s PU vukovarsko-srijemskom provesti pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje nedopuštene prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu
Policija će tijekom predstojećeg vikenda u koordinaciji s PU vukovarsko-srijemskom, provesti pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje nedopuštene prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu te drugih prekršaja koji su u uzročno-posljedičnoj vezi nastanka prometnih nesreća.
Prijedlog Proračuna Osječko-baranjske županije za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu bila je središnja točka danas (11. prosinca 2025. godine) održane 6. sjednice Županijske skupštine, usvojena većinom glasova nazočnih vijećnika. Proračunski prihodi i primici za 2026. godinu planirani su u iznosu od 349.762.747,00 eura, dok su procijenjeni prihodi i primici za 2027. godinu iznose 390.688.363,00 eura, a za 2028. godinu 346.774.436,00 eura.
Sukladno razvojnim planovima i projektima, proračun za sljedeću godinu je zaista rekordan. Povećali smo ulaganja u obitelji, u djecu, u osobe starije životne dobi s jasnom namjerom da obuhvatimo sve segmente i sektore našega društva, dakle sve ono što je u nadležnosti Osječko-baranjske županije. Kada govorimo o novim projektima i programima govorimo ponajprije o ulaganjima u obitelj, djecu i mlade zbog čega smo tijekom ove godine otvorili poseban Upravni odjel za obitelj, mlade i stambenu politiku. Kako se većina velikih strateških razvojnih projekata planira u razdobljima od nekoliko godina, jako je važno da evo sada kada govorimo i o proračunu za 2026. godinu, govorimo već i o projekcijama za 2027. i 2028. godinu tijekom kojih planiramo 150 milijuna eura izravnih ulaganja koje će provoditi sama Osječko-baranjska županija. Tu prije svega mislim na 70 milijuna eura ulaganja u dogradnju i rekonstrukciju naših osnovnih škola za potrebe jednosmjenske nastave, ukupno 19 projekata od kojih je 17 projekata već odobreno od strane Ministarstva znanosti i Vlade Republike Hrvatske – objasnila je županica Nataša Tramišak.
Vijećnici SDP-a i platforme Možemo uložili su 16 amandmana na Prijedlog Proračuna, među ostalim za sufinanciranje smještaja starijih i nemoćnih osoba u privatnim domovima. Amandmani su odbijeni, a županica je podsjetila na niz projekata koje Osječko-baranjska županija provodi u sektoru socijalne skrbi i skrbi za starije i nemoćne osobe. – Osječko-baranjska županija za 3 doma u Osijeku, Đakovu i Belom Manastiru izdvaja čak 1,3 milijuna eura za pomoć u redovnom radu, dakle za plaće naših djelatnika i za subvenciju našim starijim sugrađanima koji se nalaze u domovima, a u budućnosti idemo u smjeru rekonstrukcije načina rada samih domova, što će biti svakako povoljnije za one koji su najugroženiji i slabijeg imovnog stanja, s mirovinama ispod prosjeka. Za one sugrađane koji imaju posebna zdravstvena stanja koja zahtijevaju cjelodnevnu skrb i njegu, za njih ćemo dograđivati domove. Podsjetit ću da u ovom trenutku završavamo uređenje Doma za starije i nemoćne u Đakovu u vrijednosti 457.000 eura za 18 korisnika, prvenstveno namijenjenih osobama oboljelih od demencije i Alzheimera. U suradnji s Gradom Osijekom, dograđujemo Dom za starije i nemoćne na Drinskoj za novih 100 korisnika, osobe treće i četvrte skupine, odnosno oboljele od demencije i Alzheimerra, ali ćemo paralelno raditi i na pružanju niza izvaninstitucionalnih usluga, odnosno obilasku naših starijih sugrađana u njihovim vlastitim domovima putem mobilnih timova, kao i pružanju usluga poludnevnog boravka u domovima – rekla je županica.
Osvrnula se i na daljnja ulaganja u gospodarstvo posebno ističući razvoj i proširenje Gospodarskog centra OBŽ, investicije vrijedne 21 milijun eura, ali i ulaganja u poljoprivredu, kao jednu od najvažnijih grana gospodarstva Županije. – U ovom trenutku napravili smo i program i pravilnik za ulaganja u mlinsku industriju, dakle u preradbene kapacitete, a korisnici mogu očekivati intenzitet potpore do 500.000 eura. Stoga vjerujem da ćemo u sljedećih nekoliko godina imati mlinove u pogonu, da ćemo proizvoditi naše slavonsko i baranjsko brašno i da ćemo imati naše najkvalitetnije slavonske i baranjske pekarske proizvode ili tjesteninu koje nastaju upravo ovdje gdje se i proizvodi sama sirovina – kazala je županica.
Ulaganja u narednom razdoblju obuhvaćaju proširenje kapaciteta Centra za autizam, uključujući novu lokaciju i izgradnju nove zgrade te razvoj usluga za osobe starije od 21 godine u suradnji s Vladom RH. Planira se i osnivanje dvaju Centara za rehabilitaciju, u Osijeku i Đakovu, pri čemu će u Đakovu od početka sljedeće godine početi raditi ustanova Neven. Županija je osigurala prostor za smještaj nove ustanove i dodatno ulaže u kulturu i kulturnu baštinu povezanu s gospodarstvom. Posebno se ističe projekt revitalizacije dvorca u Bilju, vrijedan oko 13 milijuna eura, koji bi trebao započeti sljedeće godine uz financijsku potporu EIB-a.
Govoreći o najvažnijim prioritetima, županica je istaknula ulaganje u obitelji, mlade i djecu kroz novi Upravni odjel i nove programe. Pokrenut je program „Naša Slavonija i Baranja – naš dom“, koji uključuje izgradnju obiteljskih kuća u selima, a prvi javni poziv lokalnim jedinicama za ustupanje zemljišta već je objavljen. U prvoj fazi planira se izgradnja 50 kuća, vrijednih oko 11 milijuna eura, a radovi bi trebali početi sljedeće godine. Druga mjera odnosi se na financijsku pomoć mladima pri kupnji, dogradnji ili izgradnji nekretnina, uz potpore od 3.000 do 10.000 eura, pri čemu najveće iznose dobivaju višečlane obitelji i oni koji žive u najmu. Treća mjera je proširenje potpore za novorođenčad, pa je dar za novorođeno dijete povećan na 250 eura, a od sljedeće godine Ljekarne srce OBŽ će dodatno darovati torbu s osnovnim higijenskim potrepštinama vrijednu 100 eura. Sve ove mjere usmjerene su na jačanje demografije, poboljšanje životnih uvjeta mladih obitelji i dodatnu podršku djeci i starijim sugrađanima.
Komentirajući oporbene amandmane županica je podsjetila da je većina istaknutih tema već predviđena samim proračunom Osječko-baranjske županije, odnosno programima koji se već provode. – A na drugoj strani, kada tražite neku stavku, onda morate s neke druge skinuti. Upravni odjel s koji bi oni skidali stavke više niti ne postoji kao stavka u proračunu, tako da mislim da nije dovoljno ozbiljno pristupljeno prijedlozima. Mogu reći da su neke teme svakako, koje su se otvorile za razmatranje, ja sam spomenula da ćemo o njima i dalje razgovarati i promatrati ih, no prije svake odluke mora se znati koji su ciljevi, koje mjere, što želimo njima postići i što znače sredstva koja trebamo staviti u proračun te, u konačnici koji će biti rezultirati rada bilo kakvoga centra ili bilo kakvog programa koji bi trebali pokrenuti. Za mnoge od tih programa već postoje stavke u proračunu – zaključila je županica.
Županijska skupština Vukovarsko-srijemske županije danas je usvojila najveći proračun u povijesti, vrijedan 230.550.672,42 eura.
Ovaj financijski akt, prvi u mandatu aktualnog saziva, definiran je kao snažno i jasno projektno usmjeren, najavljujući godinu velikih ulaganja u djecu, mlade i obitelji. Proračun najvećim dijelom jača obrazovanje, koje s više od 57 milijuna eura postaje temelj planiranih ulaganja, a dodatno podupire sustav zdravstva i socijalne skrbi te razvoj poljoprivrede kao jedne od ključnih grana županijskog gospodarstva, izvijestili su iz županije.
“Najveći dio proračuna usmjerava se upravo u obrazovanje, dok se paralelno razvijaju i projekti u zdravstvu kroz nabavu opreme, ulaganja u podizanje kvalitete zdravstvenih usluga i jačanje konzilijarne zaštite za pacijente. Ovo je proračun veći od svih dosad usvojenih, projektno orijentiran s posebnim naglaskom na obrazovanje i skrb o starijima, ali i razvojan jer nastavlja podržavati poljoprivredu, gospodarstvo i demografske mjere. Sve subvencije koje su postojale do sada ostaju planirane i u narednoj godini, uz dodatna povećanja, osobito u segmentu demografije, zdravstva, socijalne skrbi i poticanja razvoja poljoprivrede”, naglasila je pročelnica Službe za poslove proračuna i javnih financija Marija Čolaković.
Godina ulaganja u mlade
„Najveći je ovo proračun do sada kojim nastavljamo graditi našu županiju, naš dom. Najveći dio povećanja usmjerili smo u ono što je najvrjednije — u obrazovanje, našu djecu i naše obitelji. Ovaj proračun nije vođen ideologijom, jer jednosmjenska nastava, 20 škola i 4 dvorane nemaju stranačku iskaznicu. Obiteljima ostaje više zajedničkog vremena. Posebno sam ponosan da smo sredstva za tradicijske manifestacije, udruge i kulturu povećali za gotovo 100 %. Time snažno stojimo iza svakog onog čovjeka, čuvara našeg identiteta, povijesti i baštine”, najavio je, između ostalog, župan Ivan Bosančić.
Unatoč pozivu župana na zajedništvo i činjenici da nije podnesen niti jedan amandman, vijećnici SDP-a i nezavisni vijećnik Nikola Kajkić glasali su protiv, slijedeći, primjećeno je, uobičajene političke obrasce u kojima je važnije tko predlaže nego što se predlaže. Ipak, proračun je usvojen jasnom većinom, a njegova poruka ostaje nedvosmislena – riječ je o dokumentu koji nije vođen ideologijom, nego pozivom na zajedništvo s ciljem isključive dobrobiti svih stanovnika Vukovarsko-srijemske županije.
Proračun za 2026. godinu donosi i dodatno jačanje demografskih i gospodarskih mjera, među kojima su veća izdvajanja za subvencije mladima pri kupnji prve nekretnine, potpore trudnicama i višečlanim obiteljima te ulaganja u podizanje kvalitete života starijih osoba kroz energetsku obnovu domova i razvoj dokumentacije za budući Centar za starije osobe. U zdravstvu se planira širenje kapaciteta konzilijarne zaštite, dok će se u obrazovanju i dalje ulagati u energetsku obnovu školskih zgrada. Razvoj gospodarstva i poljoprivrede podupire se i kroz izravne poticaje te strateške projekte, kao i izradu nove projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja, čime se stvaraju uvjeti za dugoročnu stabilnost i konkurentnost lokalne poljoprivrede.
Glavni financijski dokument na kojem počiva 2026. godina predstavlja ulaganje u snažnije obrazovanje, dostupnije zdravstvo, sigurniju socijalnu skrb, konkurentnu poljoprivredu, podršku gospodarstvu i očuvanje kulturnog identiteta. Njime županija potvrđuje smjer u kojem želi ići, stvaranje prostora u kojem se ostaje, radi, osniva obitelj i gradi budućnost.
Ravnateljstvo policije upozorilo je da je na brojne adrese elektroničke pošte u Hrvatskoj stigla lažna poruka u kojoj se nepoznate osobe, u cilju prevare, predstavljaju kao visoki policijski dužnosnici, a takve poruke je potrebno obrisati i na njih ne odgovarati.
Kako je pojasnilo Ravnateljstvo policije, nepoznate osobe se u lažnoj poruci predstavljaju kao načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac i ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodne odnose i fondove Europske unije Dalibor Jurić te navode kako je primatelj poruke osumnjičen za više različitih kaznenih djela i traže od primatelja da odgovori na poruku.
Između ostalog, primateljima lažnih poruka prijeti se izdavanjem naloga za uhićenje zbog seksualnih prijestupa te slanjem osobnih podataka medijima.
Ravnateljstvo policije ističe kako se radi o tzv. phishing kampanji odnosno pripremnim radnjama radi počinjenja prijevare te je poruku dovoljno obrisati i na nju ne odgovarati.
U Ravnateljstvu policije podsjećaju građane kako više informacija o različitim oblicima internetskih prijevara, kako se zaštititi te gdje mogu prijaviti kazneno djelo mogu pronaći na internetskim stranicama policije, kao i na YouTube kanalu MUP-a.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu određenih proizvoda tortilja marke Hrusty zbog prisutnosti neodobrenog prehrambenog aditiva kalcijevog sorbata.
Opoziv se odnosi na proizvode Tortilla pšenična 6×25 cm 370 g, Tortilla pšenična MAXX 12×25 cm 780 g i Tortilla pšenična 8×20 cm 320 g, svih rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) 178/2002 koja uređuje opća načela i zahtjeve za hranu, osnivanje Europske agencije za sigurnost hrane te postupke u području sigurnosti hrane. Detaljne informacije o opozivu dostupne su na web stranici proizvođača ili maloprodaje.
Proizvođač je DOO PIP Novi Sad iz Srbije, a maloprodaja je provedena putem Konzum plus d.o.o. Ova obavijest odnosi se isključivo na navedene proizvode.
Iz Konzuma su pozvali kupce da vrate proizvod te će im biti vraćen novac.
“Molimo kupce da provjere jesu li kupili navedeni proizvod te da ga vrate u najbližu Konzum prodavaonicu gdje će im biti vraćen novac. Ispričavamo se kupcima na neugodnosti, no u interesu nam je da svi proizvodi koje stavljamo na tržište budu usklađeni s najvišim kriterijima kvalitete i zdravstvene ispravnosti.”, objavili su.
Zdravko časti ulaznicom i besplatnim najmom klizaljki, a kako ima mjesta za 100 klizača požurite se i uživajte u Zdravkovoj ledenoj avanturi
U sklopu programa “Zdravko je krenuo”, ove je zime osmišljena “Zdravkova ledena avantura” na klizalištu u Osijeku. Na klizalištu Sokol centra u Osijeku okupljanje je 17. prosinca u 19 sati i 20 minuta.
Cilj je potaknuti građane na bavljenje sportom, a sudionike očekuje besplatna ulaznica i najam klizaljki – osigurano je 100 mjesta.
Program je sufinanciran od Ministarstva turizma i sporta, a odvija se pod pokroviteljstvom Grada Osijeka. Sudionici koji već prate program imat će priliku dobiti posljednju ovogodišnju Zdravkovu markicu.
Na kraju studenog ove godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi 198,3 tisuće građana i 13,7 tisuća poslovnih subjekata, objavila je u četvrtak Financijska agencija (Fina).
Na kraju studenog zbog neizvršenih osnova za plaćanje, evidentirana su 13.673 poslovna subjekta, što je za 508 poslovnih subjekata (3,9%) više u odnosu na listopad 2025. g. i 606 poslovnih subjekata (4,6%) više u odnosu na studeni 2024. godine, pokazuju najnoviji podaci Fine.
Ukupna glavnica njihova duga iznosila je 692,5 milijuna eura, što je za 23,4 milijuna eura (3,5 posto) više nego u listopadu i 6,1 milijun eura (0,9 posto) više nego u studenom 2024. godine.
U odnosu na stanje u listopadu 2025. godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje veći je za 7,6%, a iznos neizvršenih osnova za 3,8%. Ukupan broj fizičkih osoba veći je za 1,0%, a iznos njihovih neizvršenih osnova veći za 2,1%.
Na kraju studenog evidentirano je 198.349 “blokiranih” građana, što je za 0,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 1,3 posto manje nego prije godinu dana.
Dug potrošača iznosio je 3,0 milijarde eura (glavnica), što je 2,5% više u odnosu na listopad 2025. i 3,9% više u odnosu na studeni 2024. godine, pokazuju podaci Fine.
Na ekstremnim temperaturama ispod -10 stupnjeva nije dobro prati automobil jer dolazi do termičkog šoka kada voda iz autopraonice, koja je na 10 do 30 Celzijevih stupnjeva udari u dijelove vozila koji su nedavno bili izloženi hladnoći
Dolaskom zimskog vremena i kiša automobili su izvana sve prljaviji pa se vlasnici odlučuju za odlazak u autopraonicu kako bi im limeni ljubimci bili čisti.
No, mnogo je mišljenja o tome kako održavati vozila zimi pa su iz Njemačkog autokluba (ADAC) odlučili podijeliti nekoliko savjeta na tu temu.
Koliko često zimi automobil mora u autopraonicu?
U principu onoliko često koliko u ljetnim mjesecima. Čak i zimi perite kada imate osjećaj da je pranje jednostavno dobro za vaše vozilo.
Izjava da zimska prljavština – agresivna, slana lužina – ima izuzetno korozivan učinak na lak, tj. da je treba uklanjati što je češće moguće, odnosi se samo na prethodno oštećeno lakiranje ogrebotinama ili perutanje. Međutim, besprijekorne površine boje mogu se lako nositi s naslagama prljavštine. Potkonstrukcija vozila također obično nema problema s korozijom: s tvornički izrađenim brtvama, poboljšanom zaštitom donjeg dijela i uporabom pocinčanog lima, to je veći problem za starija vozila, piše HAK Revija.
Kada zimi ne biste trebali ići na autopraonicu?
Navode da se u autopraonicu ne bi trebalo ići na temperaturama nižim od -10 stupnjeva kako bi se izbjegao termički šok.
Na ekstremnim temperaturama ispod -10 stupnjeva nije dobro prati automobil jer dolazi do termičkog šoka kada voda iz autopraonice, koja je na 10 do 30 Celzijevih stupnjeva udari u dijelove vozila koji su nedavno bili izloženi hladnoći
Prije ulaska u automatsku praonicu također je potrebno maknuti ostatke snijega i leda kako se ne bi oštetio lak vozila.
Napominju da je važno da automobil s vremena na vrijeme provjeri stručnjak.
Prije i poslije zimske sezone, oštećenja zaštite donjeg dijela mogu se otkriti i popraviti na platformi za podizanje – hrđa tada nema šanse.
