U nedjelju oko 15 sati u blizini mjesta Gradište, 22-godišnji vozač upravljao je motociklom marke „Honda“, požeških registarskih oznaka, te je uslijed neprilagođene brzine došlo do zanošenja i nekontroliranog kretanja motocikla i silaska na putnu bankinu te udara u metalni stup prometnog znaka u vlasništvu „Hrvatskih cesta“. Nakon toga se motocikl nastavio nekontrolirano voziti po travnatoj bankini te je došlo do odbacivanja motocikla i vozača na stablo. U prometnoj nesreći vozač je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Istoga dana, oko 17.45 sati u Požegi na raskrižju ulica Fratrovica i Grgurevski put, 70-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,85 promila upravljao osobnim automobilom marke „Renault“, požeških registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja skrenuo je ulijevo te uslijed nekretanja kolnikom sišao na putnu bankinu prilikom čega je došlo do prevrtanja vozila na bok i krov. U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom proteklog vikenda na području PU požeško-slavonske dogodile su se i četiri prometne nesreće s materijalnom štetom u Pakracu u Ulici Matije Gupca, u mjestima Sulkovci i Ramanovci i u Požegi u Vukovarskoj ulici te bijeg s mjesta prometne nesreće u Lipiku u Ulici Marije Terezije.
U subotu oko 18.40 sati u Pakracu u Ulici kralja Tomislava, 25-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, daruvarskih registarskih oznaka, nije se obilježenom pješačkog prijelazu približio sigurnom brzinom tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake prilikom čega je prednjim desnim rubom vozila udario u 21-godišnjakinju i 26-godišnjaka.
Nakon udara pješaci su pali na kolnik i oboje su lakše ozlijeđeni, a protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodile su se i dvije prometne nesreće s materijalnom štetom, u Pakracu u Ulici Matije Gupca i u mjestu Sulkovci.
Kako javlja Tportal, sutra bi cijena litre dizela mogla poskupjeti za čak 1,2 kune.
Litra ‘običnog’ dizela danas stoji 12,3 kune, što znači da bi se sutra mogla popeti na 13,5 kuna. Premium dizeli, čija cijena nije regulirana Vladinim uredbama, već se danas prodaju po cijenama koje dosežu 14,5 kuna te bi od sutra mogli skočiti i na više od 15 kuna.
Benzin (E95) bi trebao poskupjeti za pedeset lipa po litri, što bi mu moglo pogurati cijenu na 11,22 kune po litri.
Novi razlog za poskupljenje dizela njegov je manjak na tržištu, što se pravda ratom u Ukrajini, sankcijama Rusiji, ali i odlukom zemalja izvoznica nafte okupljenih u OPEC-u da smanje proizvodnju iako je Europa tražila suprotno.
U prometnoj nesreći koja se dogodila u Donjem Zvečaju na području Duge nesreće smrtno je stradalo dijete, piše Jutarnji list.
Naime, iz Policijske uprave karlovačke javili su da je dijete automobilom udario 63-godišnji vozač. Kretao se unatrag s makadamske ceste kako bi ušao u dvorište i tom prilikom je udario dijete.
“Dijete je odmah prevezeno u zdravstvenu ustanovu gdje je od zadobivenih ozljeda preminulo. Nadležnom državnom odvjetništvu bit će proslijeđeno izvješće”, poručili su.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u subotu je izjavio da je suđenje umirovljenim hrvatskim pilotima, koje srbijansko tužiteljstvo tereti za napad na srpske civile 1995., politička farsa.
“Bio bi povijesni i međunarodnopravni paradoks da država agresor koja je u više navrata na međunarodnim instancama osuđena, da ona sudi pripadnike pobjedničke vojske”, kazao je Grlić Radman nakon sastanka s kolegom iz San Marina Lucom Beccarijem.
U Beogradu je u petak počelo pripremno ročište u postupku protiv četvorice umirovljenih hrvatskih pilota, ali ga je sudac već na početku iz formalno-procesnih razloga odložio i ponovno zakazao za 16. studenog.
Grlić Radman je dodao je da bi „veći paradoks bio da učenici i sljedbenici agresora Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja misle da će hrvatska vlada dopustiti nastavak te agresije u okviru nepostojeće univerzalne jurisdikcije”.
Premijer Andrej Plenković jučer je kazao da Hrvatska ne pridaje nikakvu važnost pripremnom ročištu hrvatskim pilotima jer za Zagreb “taj proces ne postoji”.
Može li se inflacija zauzdati i istodobno, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, izbjeći globalna recesija, ključno je pitanje o kojem se razgovara i na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Inflacija je i u Hrvatskoj dosegnula rekordnu razinu. O tome što procjenjuju vodeći svjetski financijski stručnjaci i hoće li se rast cijena napokon zaustaviti u Washingtonu je s ministrom financija Markom Primorcem za Dnevnik HTV-a razgovarala Branka Slavica.
Prema procjeni stručnjaka MMF-a koji su danas održali konferenciju koja se tiče Europe, inflacija će u 2023. postojano opadati, ali ipak daleko ispod ciljeva Europske središnje banke. Konkretno, predviđa se da će za razvijena europska gospodarstva inflacija u 2023. biti oko 6%, a za zemlje u razvoju gdje spada i Hrvatska oko 12%., izvijestila je Slavica.
Na pitanje ima li Vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je kazao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno, ne veseli.
“To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji. Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna”, rekao je Primorac o rastu inflacije.
Prema kraju godine očekujemo značajnije usporavanje inflacije. Prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko 10 %, a sljedeće godine značajno manja
“Što se tiče paketa mjera, kazao je, očekujemo kako se približavamo kraju godine značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjivati i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko 10 posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja, kazao je ministar financija.
Ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života
” Sam ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0,2 do 0,4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura. Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo”, rekao je.
Primorac je komentirao činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju “zemlje tehničke recesije” u idućoj godini.
U odnosu na projekcije MMF-a o sljedećoj godini mi smo nešto konzervativniji. Naša procjena stope rasta je 0,7 %
“Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle naša procjena stope rasta je 0,7%, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU-a i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast”, zaključio je ministar Primorac.
Zajedničkom akcijom Vlade, HNS-a i UEFA-e, Hrvatska bi trebala u skoroj budućnosti dobiti 10 obnovljenih i funkcionalnih stadiona, kakvih se i u naprednijim zemljama ne bi postidjeli, a među onim gradovima u kojima će se stadioni obnavljati su i Vinkovci, pišu Sportske novosti.
U Osijeku velebni stadion grade Mađari, ali zato će onaj u Vinkovcima ući u ovaj projekt obnove hrvatskih stadiona. Obnovit će se i natkriti. Stadion u Koprivnici već godinama čeka ga da se zaokruži, sada je i on uključen u priču. Varaždin bi pak dobio krov na istočnoj tribini, kao i dodatno ušminkavanje. Pulski stadion Aldo Drosina napokon bi bio zaokružen s krovom, kao i Rujevica u Rijeci, koja sada ima natkrivenu samo zapadnu tribinu.
Na putu prema jugu prvi je veliki grad Zadar čiji stadion na Stanovima odavno ne zadovoljava minimalne uvjete. Hoće li se on obnoviti, ili će se graditi novi na Višnjiku, gdje će postoji za to predviđena lokacija, stvar je pregovora. Ali i Zadar će imati pravi stadion. Baš kao i Šibenik, čiji će Šubićevac također krasiti obnovljeni stadion s natkrivenim tribinama.
Svi bi ovi stadioni – Vinkovci, Koprivnica, Pula, Rijeka, Zadar i Šibenik – nakon obnove, dogradnje, stavljanja krova i svega što bi već išlo uz gradnju, dobili stadione s osam tisuća natkrivenih mjesta, te bi zadovoljili četvrtu kategoriju zahtjeva UEFA-e. Što bi značilo da se na njima mogu igrati sve europske klupske utakmice. Dakako i reprezentativne, navode Sportske novosti.
Dodaju kako bi Zagreb dobio dva stadiona. Velebni koji bi se gradio u Maksimiru, za 30-tak tisuća gledatelja. Drugi bi se gradio u Kranjčevićevoj ulici, za otprilike 12 tisuća ljudi. Reprezentacija bi u Zagrebu trebala dobiti i kamp.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, u društvu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, obišao je novoobnovljenu zgradu Radničkog doma u Borovu naselju. Obilasku je nazočio i dekan Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ Vukovar Željko Sudarić te voditelji projekta i izvođači radova.
„Svojim prostornim kapacitetima i uvjetima novoobnovljena zgrada će omogućiti nastavak razvoja vukovarskog veleučilišta, primjenu novih programa i nadamo se svakako novim studentima i stručnim kadrovima u našem gradu. Zahvaljujući sredstvima EU fondova, projekt smo priveli kraju u potpunosti. Završetkom ovog projekta Borovo naselje zasigurno će vratiti svoj stari sjaj“, rekao je Penava.
Projekt rekonstrukcije zgrade „Radnički dom“ u Borovu naselju te njegova prenamjena u prostor Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ Vukovar kapitalni je projekt Grada Vukovara te je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara. Njegova ukupna vrijednost iznosi gotovo 66,5 milijuna kuna. Projekt je u iznosu od preko 40,7 milijuna kuna financiran sredstvima Europske unije, zatim je u iznosu od preko 17,2 milijuna kuna projekt financirao Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara te je Grad Vukovar projekt financirao s dodatnih gotovo 8,5 milijuna kuna.
Na ovaj način je nekad ruševna zgrada Radničkog doma, koja se nalazi u srcu gradske četvrti Borovo naselje, u potpunosti je obnovljena i rekonstruirana te će u njoj biti smješteno Veleučilište „Lavoslav Ružička“ Vukovar.
Dekan vukovarskog Veleučilišta Željko Sudarić kazao je kako će s preseljenjem Veleučilišta studenti dobiti još kvalitetnije uvjete za rad i obrazovanje. Najavio je kako će to omogućiti i otvaranje novih smjerova na vukovarskom Veleučilištu što će dodatno povećati broj studenata u Vukovaru. Naime, uz već postojeće studije fizioterapije, upravnog prava i trgovine, te specijalističkog studija fizioterapije, planira se otvaranje i specijalističkih studija za preostala dva smjera ali i otvaranje nekih novih. Prije svega razmišlja se o pokretanju studija sestrinska, a moguće i računarstva. Veleučilište Lavoslav Ružička trenutno broji oko tisuću studenata ali bi s pokretanjem novih studija i uvođenjem specijalističkih studija taj broj mogao biti značajno povećan. Na taj način bi Vukovar postao pravi mali studentski grad.
U većini krajeva pretežno sunčano, osobito na Jadranu. U unutrašnjosti ujutro i prijepodne te ponovno navečer i u noći ponegdje magla i niski oblaci. Vjetar većinom slab, u Baranji i istočnoj Slavoniji mjestimice umjeren istočni, a na Jadranu sjeverozapadni i jugozapadni, ujutro i bura. Najviša dnevna temperatura između 20 i 25 °C.
