Hrvatski javni dug u drugom tromjesečju 2026. godine iznosio je 56,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je znatno ispod prosjeka eurozone i Europske unije. Istodobno je proračunski manjak porastao na četiri posto BDP-a, čime je treće tromjesečje zaredom premašena referentna vrijednost od tri posto, pokazuju podaci koje je u srijedu objavio europski statistički ured Eurostat.
Prema preliminarnim podacima Eurostata, konsolidirani dug opće države u Hrvatskoj na kraju lipnja iznosio je 54,73 milijarde eura, odnosno 56,2 posto BDP-a. U odnosu na kraj prvog tromjesečja, kada je udio duga iznosio 57,8 posto BDP-a, zabilježeno je smanjenje za 1,6 postotnih bodova.
Hrvatska se tako i dalje nalazi ispod referentne granice javnog duga od 60 posto BDP-a, utvrđene europskim fiskalnim pravilima.
Na razini eurozone javni dug na kraju drugog tromjesečja dosegnuo je 88,8 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 0,4 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje. U Europskoj uniji udio javnog duga porastao je s 82,5 na 82,9 posto BDP-a.
Ukupni javni dug 21 države eurozone iznosio je 14,44 bilijuna eura, dok je na razini Europske unije dosegnuo 15,95 bilijuna eura.
Hrvatski javni dug među nižima u Europskoj uniji
Na kraju drugog tromjesečja 11 država članica Europske unije imalo je javni dug veći od 60 posto BDP-a.
Najveći udio javnog duga ponovno je zabilježen u Grčkoj, gdje je dosegnuo 140,8 posto BDP-a. Slijede Italija sa 139,9 posto, Francuska sa 119,1 posto, Belgija sa 110,2 posto te Španjolska sa 101,4 posto BDP-a.
Hrvatskoj je po udjelu javnog duga najbliža Rumunjska, u kojoj je javni dug iznosio 59,4 posto BDP-a.
Najmanji udio javnog duga zabilježen je u Estoniji, 26,1 posto BDP-a, zatim u Danskoj s 27,1 posto te Luksemburgu s 28,2 posto.
Proračunski manjak Hrvatske porastao na četiri posto BDP-a
Za razliku od javnog duga, koji je ostao ispod europske referentne granice, hrvatski proračunski manjak nastavio je rasti.
Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, manjak konsolidirane opće države u razdoblju od travnja do lipnja iznosio je četiri posto BDP-a, što je za 0,6 postotnih bodova više nego u prvom tromjesečju ove godine.
Riječ je o najvećem tromjesečnom proračunskom manjku Hrvatske, iskazanom udjelom u BDP-u, od drugog tromjesečja 2021. godine, kada je dosegnuo 7,5 posto.
Hrvatska je referentnu vrijednost od tri posto premašila već u posljednjem tromjesečju 2025. godine, kada je proračunski manjak iznosio 3,5 posto BDP-a. U prvom tromjesečju 2026. iznosio je 3,4 posto, a u drugom je porastao na četiri posto.
Proračunski manjak raste i u eurozoni
Proračunski manjak na razini eurozone u drugom tromjesečju iznosio je 3,3 posto BDP-a, što je povećanje od 0,1 postotnog boda u odnosu na prethodno tromjesečje.
Na razini Europske unije manjak je dosegnuo 3,5 posto BDP-a, odnosno 0,4 postotna boda više nego u prva tri mjeseca ove godine.
Među državama članicama najveći sezonski prilagođeni proračunski manjak zabilježen je u Rumunjskoj, gdje je iznosio 9,2 posto BDP-a.
Hrvatska je s manjkom od četiri posto bila izjednačena s Maltom, dok je Njemačka zabilježila nešto veći manjak od 4,1 posto BDP-a.
Istodobno je pet država članica ostvarilo proračunski višak. Najveći je zabilježen na Cipru, od 3,3 posto BDP-a, a slijede Danska, Grčka, Irska i Portugal.
Podaci Eurostata odnose se na drugo tromjesečje 2026. godine, a izračuni javnog duga i proračunskog manjka temelje se na podacima koje dostavljaju države članice Europske unije.
Izvor: Eurostat, 21. listopada 2026. – podaci o javnom dugu i podaci o proračunskom manjku.
Eurostat
+1
