Bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, a danas savjetnik Uprave te državne tvrtke, Josip Škorić, osuđen je u srijedu temeljem nagodbe s USKOK-om zbog primanja mita u vrijednosti od oko 6.000 eura. Izrečena mu je kazna od 11 mjeseci zatvora koja će biti zamijenjena radom za opće dobro, uz dodatnu novčanu kaznu od 15.000 eura i obvezu vraćanja nezakonito stečene koristi.
Škorić je priznao krivnju za primanje mita u obliku plaćenih večera, avionskih karata i drugih pogodnosti. Osim kazne zatvora zamijenjene radom za opće dobro, morat će platiti 15.000 eura te vratiti približno 6.000 eura, koliko je procijenjena vrijednost primljenih pogodnosti.
Riječ je o slučaju koji je USKOK pokrenuo u lipnju 2025. godine, kada je Škorić ponovno uhićen zbog sumnje u koruptivne radnje povezane s profesorom emeritusom Fakulteta prometnih znanosti Anđelkom Ščukancom. Istragom su bili obuhvaćeni i bivši direktor Sektora za promet Hrvatskih autocesta Silvijo Čamber te profesor Darko Babić. Svi su priznali krivnju i osuđeni na temelju sporazuma s USKOK-om.
Ščukanec je osuđen na uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora uz trogodišnji rok kušnje te novčanu kaznu od 85.000 eura. Čamber je dobio 11 mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro i novčanu kaznu od 17.500 eura, uz obvezu vraćanja 21.900 eura. Babiću je izrečena uvjetna kazna od deset mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje, dok je Ščukančeva tvrtka Chemosignal kažnjena s 10.000 eura.
Protiv Škorića vodi se i drugi kazneni postupak, povezan sa sumnjama u pogodovanje osječkoj građevinskoj tvrtki Osijek Koteks, povezanoj s njegovim rođakom Zoranom Škorićem. Zbog tog slučaja prvi je put uhićen u rujnu 2024. godine, mjesec dana nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih cesta. U tom postupku Škorić poriče krivnju.
Unatoč dvama uhićenjima i kaznenim postupcima, Škorić je ostao zaposlen u Hrvatskim cestama na radnom mjestu savjetnika Uprave.
Iz Hrvatskih cesta za Jutarnji list poručili su kako nisu bili upoznati s najnovijom presudom te da će od nadležnih institucija zatražiti dokumentaciju kako bi utvrdili postoje li osnove za daljnje postupanje u vezi s njegovim radnim odnosom.
Time je otvoreno i pitanje hoće li pravomoćna osuđujuća presuda utjecati na Škorićev daljnji radni status u državnoj tvrtki.
