U razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. siječnja 2026. u Republici Hrvatskoj osnovano je ukupno 61.806 obrta, što predstavlja jedan od najupečatljivijih pokazatelja promjene strukture domaćeg poduzetništva. Obrtništvo je u tom razdoblju postalo najdinamičniji segment malog gospodarstva, dok broj novoosnovanih trgovačkih društava pokazuje stabilizaciju, pa čak i blagi pad. Ove brojke ne ukazuju samo na rast interesa za samozapošljavanje, već i na jasan zaokret prema jednostavnijim i financijski pristupačnijim oblicima poslovanja.
Godišnja dinamika dodatno potvrđuje taj trend. U 2023. godini osnovano je 18.803 obrta, uz 8.667 d.o.o.-a i 6.082 j.d.o.o.-a. Već 2024. broj obrta raste na 19.754, dok se osnivanje d.o.o.-a blago smanjuje na 8.563, a j.d.o.o.-a na 5.761. Najizraženiji rast događa se 2025., kada je registrirano čak 21.193 novih obrta, dok je istodobno osnovano 7.819 d.o.o.-a i 5.237 j.d.o.o.-a. U siječnju 2026. otvoreno je 2.056 obrta, naspram 479 d.o.o.-a i 342 j.d.o.o.-a, čime obrti višestruko nadmašuju trgovačka društva u novim registracijama.
Rast nije vidljiv samo u broju osnivanja, već i u ukupnom broju aktivnih obrta. Krajem 2023. bilo ih je 112.033, krajem 2024. broj se povećao na 122.961, a krajem 2025. dosegnuo 133.223. U samo dvije godine aktivna obrtnička baza porasla je za više od 21.000 subjekata. Usporedbe radi, broj aktivnih d.o.o.-a u istom razdoblju rastao je sporijim tempom, što dodatno potvrđuje da obrtništvo preuzima vodeću ulogu u segmentu malog i mikro poduzetništva.
Ključni razlog takvog uzleta leži u modelu paušalnog oporezivanja. Paušalni obrt omogućuje plaćanje poreza u unaprijed utvrđenim tromjesečnim iznosima, ovisno o visini godišnjih primitaka, bez utvrđivanja stvarne dobiti i bez složenih poreznih obračuna. Ograničenje primitaka do 60.000 eura godišnje omogućuje poslovanje izvan sustava PDV-a, što znatno pojednostavljuje poslovanje i smanjuje administrativne obveze. Takav sustav donosi visoku razinu financijske predvidljivosti i stabilnosti, osobito u početnoj fazi poslovanja.
Za razliku od d.o.o.-a i j.d.o.o.-a, koji zahtijevaju vođenje dvojnog knjigovodstva, izradu godišnjih financijskih izvještaja, složenije porezne prijave i veće troškove računovodstva, paušalni obrt ima minimalne administrativne zahtjeve. Obrtnik vodi samo Knjigu prometa, podnosi godišnji PO-SD obrazac te redovito plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Početni troškovi osnivanja također su znatno niži jer ne postoji obveza temeljnog kapitala, a sam postupak može se provesti brzo, putem nadležnog ureda ili online sustava.
Kombinacija nižih nameta, jednostavne administracije i stabilnog poreznog okvira objašnjava zašto je u nešto više od tri godine otvoreno 61.806 novih obrta. Ove brojke pokazuju da paušalni obrt nije samo privremeni trend, već postaje temeljni model ulaska u poduzetništvo. Obrtništvo se tako profilira kao ključni pokretač rasta malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, dok paušalni model ostaje njegov najbrže rastući i najpristupačniji segment.
