Na lokalitetu Gradina, u srcu Papuka, arheološki tim pod vodstvom profesora Hrvoja Potrebice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu otkrio je iznimno dobro očuvane bedeme prapovijesne utvrde koji datiraju iz kasnog brončanog doba, starog više od 3.000 godina.
Riječ je o jednom od najznačajnijih arheoloških otkrića u ovom dijelu Hrvatske, koji otvara novo poglavlje u poznavanju naselja i obrambenih struktura prapovijesnih zajednica.
Kada je ugledao kamene bedeme koji su izronili iz zemlje, profesor Hrvoje Potrebica s Katedre za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu reagirao je poput Arhimeda – gotovo bi se moglo reći da je uskliknuo svoje „Heureka!“. Otkriće na Papuku, kako kaže, prava je senzacija.
Na 611 metara nadmorske visine, u srcu Papuka, na lokalitetu Gradina, gdje se čini da vojni Rafalei dodiruju krošnje drveća, Potrebica je, uz suradnike Franku Ovčarić i Luku Drahotusky-Bruketu te uz nazočnost direktora TZP Vrata Papuka, Mislava Šljivca, naišao na otkriće koje mu je, doslovno, zapalilo iskre u očima.
„Istražujemo ovo područje već drugu godinu, ali danas smo stvarno ‘uboli jackpot’“, rekao je uz osmijeh profesor Potrebica, čije lice i duga kosa, spuštena gotovo do pola leđa, otkrivaju i uzbuđenje i ponos zbog onoga što su pronašli.
Potrebica je veteran sjajnih otkrića. Primjerice, 2005. godine, u najbogatijem kneževskom grobu iz željeznog doba u Hrvatskoj, pronašao je jedinstveni brončani mač koji je čak 3.000 godina spavao uz svog gospodara. I sve tako dok nije naišao Hrvoje… Od 2012., taj mač je u Požeškom muzeju… A što mi možemo pronaći na Gradini između vulkanskih stijena nedaleke Rupnice i kamenoloma Trešnjevice.
Potrebica objašnjava da su prilikom istraživanja napravili presjek kroz bedeme prapovijesnog naselja i tada naišli na iznimno vrijedne nalaze. Zanimljivo, do prvih informacija o lokalitetu Gradina došlo se posredno – nakon što su pojedinci s detektorima metala ilegalno pronašli i raznijeli ostavu keltskog srebrnog novca. Iako je većina te ostave izgubljena za znanost, stručnjaci su uspjeli analizirati dio pronađenih primjeraka, koji se, prema svemu sudeći, kovao upravo na ovom mjestu.
„Na terenu smo već dvije godine, radili smo brojne sonde, ali današnji dan donio je pravo otkriće“, kaže Potrebica. „Pronašli smo monumentalnu fortifikaciju – bedeme izgrađene od kamena, za razliku od uobičajenih zemljano-drvenih konstrukcija koje su s vremenom propadale. Ovo su jedni od najbolje očuvanih prapovijesnih bedema u ovom dijelu Hrvatske.“
Isprva su arheolozi pretpostavili da se radi o naselju latenske kulture iz 1. stoljeća prije Krista, no keramika pronađena na lokalitetu pokazala je da se zapravo radi o mnogo starijem, kasnobrončanodobnom naselju, starom između 3.000 i 3.200 godina. Bedemi ograđuju površinu od oko četiri hektara, a njihova je struktura složena – sastoji se od tri sloja: zemlje, kamena i nabijene zemlje. Na nekim dijelovima dosežu visinu od 7 do 8 metara, a arheolozi su otkrili i suhozidnu obrambenu konstrukciju debljine više od metra i pol.
„U svojih 25 godina rada nisam vidio ovako nešto“, priznaje Potrebica. „Pronašli smo i tragove stambenih objekata te ulomke keramičkih posuda. Dvije godine smo kopali, a da gotovo ništa nismo našli – sve dok se danas nije dogodilo ovo otkriće.“
