SDP Osječko-baranjske županije oglasilo se o Afričkoj svinjskoj kugi
Danas je u Osijeku održana konferencija za medije na kojoj su govorili saborska zastupnica i predsjednica Osječko-baranjskog SDP-a Sanja Bježančević i potpredsjednik Skupštine OBŽ i potpredsjednik Osječko-baranjskog SDP-a.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Afrička svinjska kuga pojavila u našoj županiji kao simptom duboke bolesti sustava, ne kao incident. Dostizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane mora postati jedan od nacionalnih ciljeva.
Sanja Bježančević: „Ovoj temi pristupamo jako oprezno, jer smo svjesni koliko je važna za opstojnost naših proizvođača, ali upravo smo radi njih dužni danas ovdje još jednom upozoriti na alarmantno stanje sustava koji bi trebao štititi našu poljoprivredu, naše proizvođače i našu domaću hranu i ruralni način života.“
„Nakon što tjednima slušamo ministra poljoprivrede i gledamo naredbe i odluke koje njegovo ministarstvo donosi, možemo tvrditi da se afrička svinjska kuga pojavila u našoj županiji kao simptom duboke bolesti sustava, ne kao incident. Bolesti sustava koja zabrinjava ne samo Slavoniju i Baranju, nego i čitavu Hrvatsku. Ministar je od pojave ASK-a u našoj županiji pokazao da je sustav nespreman, spor i neučinkovit, da favorizira lobije i nema sluha za male.“, napominje Bježančević.
„Koliko se dugo upozoravalo da se ne ulaže dovoljno u preventivu, u nadzor, u edukaciju, u kompenzacijske mehanizme? I sada kada je došlo do katastrofe, opet su, kao i uvijek, mali proizvođači ti koji plaćaju najveću cijenu i koji su označeni kao širitelji bolesti. Ministrove riječi, ne moje! A najgore je što je to sve skupa predvidivo i izdajnički prihvatljivo za one koji donose odluke. Posebno zabrinjava činjenica da se predstavnici naše županije nisu ni pojavili na tematskoj sjednici Sabora o afričkoj svinjskoj kugi prošli tjedan. Dok naši ljudi svakodnevno gube prihode i egzistenciju, čelnici županije očito imaju važnijeg posla. Ili je to svojevrsna poruka proizvođačima?“, pita Bježančević.
„Umjesto da se napravi ozbiljna analiza, da se pomogne ljudima koji su ostali bez svega, svjedočimo pokušaju da se ova kriza iskoristi za politički PR. Ministar se prikazuje kao heroj koji se “bori protiv kuge”, dok su u stvarnosti brojni proizvođači ostavljeni sami, bez pravovremene naknade, bez jasnih informacija, bez konkretne pomoći. A posebno zabrinjava odluka Vlade da izmjenama Programa potpore ukine obvezu obnove svinjogojske proizvodnje, čime nestaje jedini mehanizam za očuvanje sektora. Zaključak je jasan, sustavno se uništava domaća proizvodnja. Naša sela se prazne, naši proizvođači odustaju, a istovremeno se pogoduje uvoznim lobijima koji na tuđoj nesreći ostvaruju profit. Hrvatska sve više postaje zemlja koja ne proizvodi, nego uvozi. I to nije slučajno. To je rezultat politika koje ne cijene rad, zemlju ni ljude koji na njoj žive.“, napominje Bježančević.
„I zato i ovim putem tražimo od ministra odgovore na to što se zapravo događa? Tko donosi odluke, po kojim kriterijima, tko snosi odgovornost? Gdje su strategije, planovi i konkretne mjere koje bi našim ljudima vratile vjeru da se isplati ostati i proizvoditi u Slavoniji i Baranji?“, pita Bježančević.
„Ministar kaže – Problem su divlje svinje? Što se radilo posljednje dvije godine? Ako je populacija divlje svinje problem i za regulaciju je potrebno smanjiti istu, zašto se čekalo do pojave bolesti da se krene u ozbiljnije smanjenje fonda? Ministar kaže – Problem je ilegalni promet životinja? Gdje? Kojih? Kako? Koje nalaze nam ministar može predočiti? Kao socijaldemokratkinja, ali prije svega kao Slavonka, neću šutjeti dok se naš kraj sustavno uništava. Neću pristati na politiku kojom se gasi domaća proizvodnja da bi netko drugi punio svoje džepove. I neću prestati tražiti odgovornost od onih koji su dopustili da nam se ovo dogodi, a to su DP i HDZ.“, zaključila je Bježančević.
Marko Bogatić: „Epidemija afričke svinjske kuge koja je zahvatila Osječko-baranjsku županiju još je jednom ogolila kronične slabosti naše poljoprivredne proizvodnje – od izostanka pravodobne edukacije i prevencije do nepostojanja jasne strategije i odgovornog nadzora nad provedbom mjera.“
„Tek nakon što je zaraza izbila, jedinice lokalne samouprave počele su pozivati svinjogojce na edukaciju (pa iste odgađati Prema preporukama Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge). Nedostatak sustavne prevencije, koji proizlazi iz dugotrajnog zanemarivanja stručnog osposobljavanja proizvođača, samo je produbilo krizu. U isto vrijeme, izostanak nadzora i koordinacije nadležnih tijela pokazuje da ozbiljna strategija borbe protiv zaraznih bolesti u stočarstvu zapravo ne postoji. Sve to, uz neprestano prebacivanje odgovornosti i traženje “unutarnjih i vanjskih neprijatelja”, dovelo je do širenja bolesti i golemih gubitaka za domaće svinjogojce.“, napominje Bogatić.
„Zar nismo ništa naučili u protekle dvije godine, otkako se afrička svinjska kuga pojavila u Hrvatskoj? Kada ćemo prestati gasiti požare i napokon početi djelovati preventivno? Umjesto paničnih i zakašnjelih mjera, sada je ključno zaštititi domaće svinjogojce i pružiti im jasnu i konkretnu potporu. Bez toga, domaća proizvodnja svinja, ali i cjelokupna poljoprivreda, nastaviti će propadati.“, tvrdi Bogatić.
„Podaci pokazuju da je prošle godine uvoz svinja u RH bio rekordan, 645.000 grla, razlika između uvoza i izvoza svinja iznosila čak 359.000 grla, dok domaća proizvodnja zadovoljava tek 50 posto potreba. Posebno zabrinjava što se proizvodnja na malim gospodarstvima kontinuirano smanjuje, a novi investicija u svinjogojstvo koje bi nadomjestile izgubljene kapacitete nema. Nažalost slični trendovi prisutni su i u drugim granama poljoprivrede. Vrijeme je za zaokret Hrvatskoj je potreban ozbiljan zaokret u poljoprivrednoj politici. Dostizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane mora postati jedan od primarnih nacionalnih ciljeva, jer za to imamo sve preduvjete — znanje, resurse i tradiciju. Umjesto pogodovanja uvoznim lobijima, potrebno je strateški ulagati u domaću proizvodnju i stvarati uvjete u kojima će poljoprivrednici moći živjeti od svog rada, a ne preživljavati unatoč njemu.“, zaključio je Bogatić.
